Izložba slika „Večiti mrak lažnog sjaja“ otvorena u Požarevcu

Izložba slika „Večiti mrak lažnog sjaja“ otvorena u Požarevcu

Foto: B.P.

Izložba slika pod nazivom „Večiti mrak lažnog sjaja“, autorke Marije Komarac, umetnice iz Paraćina, otvorena je 5.6. u Galeriji Narodnog muzeja Požarevac.

Reč je o delima većih formata koje je Komarac stvarala u periodu od 2023. do 2025. godine na kojima tumači odnose i međusobne veze između muškarca i žene.

Otvarajući izložbu, viši kustos Narodnog muzeja u Požarevcu Marina Radosavljević napomenula je da „realistični slikovni dizajn Marije Komarac nije jednostavni prikaz stvarnosti, već je u pitanju rekonstrukcija koja prevazilazi puko iskustvo. Estetika idealizovane elegancije i surove realnosti dovodi nas do spoznaje da život može biti težak, na momente i ružan, ali ne treba da zaboravimo da postoje i trenuci mira i pasaži lepote. Divljenje prema umetničkom dostignuću starih majstora, posebno prema renesansi i dinamičnom baroknom stilu slikarstva, omogućio je umetnici da predstavi odnos između društvenih uloga i intimnih ljudskih potreba. Na Marijinim slikama dotiče se ovaj trenutak unutrašnje neizvesnosti i neodređenosti, pokazivanjem saosećanja sa zbunjenošću i slutnjom, neizvesnošću i sigurnošću, stidom i smelošću. Prisutna dualnost ogleda se i u napetosti koju izaziva izuzetna tehnička obrada dela s jedne strane, i sam odabir teme s druge, gde se naslućuje narativ. Prepoznajemo ikonografiju likova koja podseća na Rodenovog Mislioca, Hrista iz scene Preobraženja, Pijete, ali sada su to savremeni nosioci priče koji zauzimaju prvi plan slike dok su u pozadini umetnuti idealizovani magloviti pejzaži kao još jedno sredstvo za prikazivanje ljudske osećajnosti.“

U tekstu kataloga istoričarka umetnosti Sanja Sofijanić primećuje: „Marija, čak i nesvesno, slika samo lepe motive. Estetika ružnog zaobilazi njeno delo, kao nekad Rafaela. To je još jedna filozofska dihotomija, kojoj je dala svoj doprinos, da li zato što intuitivno podrazumeva da je lepota imperativ modernog sveta, ili makar umetničkog dela koje na njegovoj platformi nastaje, ili jednostavno zato što klasičnu uravnoteženost posmatra kao vid nagrade čoveku, spremnom da se upusti u tešku i na mahove ružnu borbu na putu samospoznaje, ostaje otvoreno pitanje za naredne cikluse.“

Publici se obratila i sama autorka rekavši da je ciklus posvećen uvek interesantnoj temi odnosa između muškaraca i žena, odnosu koji je oduvek bio složen, a posebno danas u savremenom vremenu koje pruža brojne izazove. Umetnica je u sagledavanje svojih dela uključila i veštačku inteligenciju gde je uporedila svoja dela sa viđenjem kompjuterski kontrolisanog robota.

Marija Komarac je rođena u Paraćinu. Najpre završava Višu školu likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu. Školovanje nastavlja na Fakultetu primenjenih umetnosti, takođe u Beogradu, i diplomira 2008. godine na smeru Zidno slikarstvo u klasi profesora Siniše Žikića, od kada se aktivno bavi slikarstvom. Imala je 7 samostalnih izložbi i učestvovala na više grupnih. Dobitnik je EFG nagrade za jednog od sto najboljih studenata Srbije 2009. godine. Njeni murali se mogu videti u Ćupriji gde je oslikala lik Dragoslava Mihailovića, potom u Arilju gde je oslikala zgradu biblioteke portretom Dobrila Nenadića. Godine 2022. oslikala je portret atletičarke Vere Nikolić na Hali sportova u Kruševcu. Iste godine oslikava mural na zgradi osnovne škole u Boljevcu, u saradnji sa kompanijom JUB i našim košarkašem Bobanom Marjanovićem. Osim toga, autor je preko 50 murala u privatnim objektima, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Aktivno se bavi i štafelajnim slikarsvom.

Izložba je otovrena do 25.6.2025. godine, ulaz je slobodan.

 

 

KOMENTARIŠI