Danas su Sveta tri jerarha

Danas su Sveta tri jerarha

Foto: Urban City // arhiva

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik Sveta tri jerarha, posvećen Vasiliju Velikom, Grigoriju Bogoslovu i Jovanu Zlatoustom – trojici velikih hrišćanskih učitelja čije je učenje snažno oblikovalo teologiju i duhovni život Vizantije.

Ovi svetitelji, poznati kao vaseljenski učitelji, nadmašili su svoje savremenike znanjem, obrazovanjem i snagom propovedi. Ipak, vekovima nakon njihove smrti, među vernicima su vođene rasprave o tome ko je među njima najveći. Jedni su isticali Vasilijevu odlučnost i duhovnu čistotu, drugi dubinu bogoslovske misli Grigorija, a treći izuzetnu rečitost i jasnoću Jovana Zlatoustog. Njihove pristalice nazivale su se Vasilijani, Grigorijani i Jovaniti.

Prema crkvenom predanju, spor je okončan 1084. godine u vreme cara Aleksija Komnena, kada su se svetitelji javili episkopu Jovanu i poručili da su „jedno u Bogu“ i da među njima nema razdora. Na njegov predlog ustanovljen je zajednički praznik, čime je simbolično potvrđeno njihovo jedinstvo.

Sveta tri jerarha slave se 12. februara po gregorijanskom, odnosno 30. januara po julijanskom kalendaru. U pravoslavnim hramovima služe se liturgije u njihovu čast, podsećajući vernike na značaj obrazovanja, vere i mudrosti.

Vasilije Veliki ostao je upamćen kao filozof, retoričar i tvorac liturgije koja se i danas služi deset puta godišnje na najveće praznike. Grigorije Bogoslov učvrstio je pravoslavlje tokom svog episkopovanja u Carigradu, dok je Jovan Zlatousti, jedan od najvećih hrišćanskih besednika, nadmašio mnoge grčke retoričare svojom jasnoćom i snagom reči.

Ovaj praznik zauzima posebno mesto u srpskoj tradiciji, gde se Sveta tri jerarha od davnina proslavljaju kao esnafska slava metalaca, dok ih grčki narod smatra i školskim i nacionalnim praznikom.

Uz crkveno obeležavanje, vezano je i narodno predanje prema kojem današnji vetar nagoveštava kakva će godina biti. Južni vetar navodno donosi rodnu i blagu godinu, severni najavljuje hladnoću i nepovoljne prilike, istočni nestašice, dok zapadni znači obilje ribe i mleka. Ako vetra nema – veruje se da će godina biti posebno bogata.

KOMENTARIŠI