Kada pomislimo na Kubu, u mislima se pojavi niz slika: stari „Chevrolet“ u boji mentola, salsa koja odjekuje ulicama Havane, rum u čaši i miris sveže motanih cigara. No, iznad svih tih slika postoji jedno lice koje prevazilazi sve – lice Ernesta Če Gevare.
Ono gleda sa zidova ulica Havane, sa plakata, razglednica i, paradoksalno, sa majica mladih ljudi širom sveta. U tom pogledu, Če je postao više od istorijske figure i slobodno se može reći da je globalni simbol autentičnosti.
Putovanje na Kubu, makar jednom u životu, pruža priliku da se taj simbol vidi u svom prirodnom okruženju u zemlji koja ga je oblikovala i koju je on, zauzvrat, oblikovao svojim idealima. U vreme kada se slike brendova i reklama smenjuju iz sekunde u sekundu, Če ostaje prepoznatljiv, jasan i nepokolebljiv. Ko je bio Če Gevara i kako Kubanci i dalje poštuju njegov lik i delo? Pročitajte.
Ko je bio Ernesto Če Gevara?
Ernesto Gevara de la Serna rođen je 1928. godine u Argentini, u porodici srednje klase. Po obrazovanju lekar, a po uverenju revolucionar, po sudbini je bio simbol epohe. Njegovo putovanje po Latinskoj Americi tokom mladosti promenilo je način na koji je gledao svet. Siromaštvo i nepravda koje je video ostavili su trag, a ti su prizori kasnije oblikovali njegovu ideologiju i spremnost na borbu za društvenu jednakost.
U Kubu stiže kao deo male grupe revolucionara koje je predvodio Fidel Kastro. Nakon pobede revolucije 1959. godine, Če postaje ministar, ideolog i lice novog društvenog poretka. Međutim, ono što ga je učinilo besmrtnim nije samo politika, već autentičnost njegove ličnosti, njegova spremnost da živi ono u šta veruje.
Njegova fotografija, koju je 1960. snimio Alberto Korda, postala je jedna od najpoznatijih u istoriji. U tom pogledu, ironija istorije je savršena: lice koje je pripadalo čoveku koji se borio protiv potrošačkog sistema postalo je jedan od najprodavanijih motiva na svetu.
Lice koje je postalo simbol planete
Kada hodate ulicama Havane, shvatate da Če Gevara nije samo uspomena. Prisutan je svuda, a njegov lik krasi fasade zgrada, murale i spomenike. Na Trgu Revolucije nalazi se ogromna kontura njegovog lica sa natpisom „Do pobede, zauvek” („Hasta la victoria siempre“). Njegovo lice nije hladno ni istorijsko; već živo, toplo i snažno, kao odraz kolektivne svesti jednog naroda.
Zanimljivo je da se isti taj lik danas vidi na sasvim drugim mestima, na majicama, duksevima i torbama mladih ljudi koji možda ne znaju detalje o kubanskoj revoluciji, ali osećaju energiju simbola. Upravo taj kontrast između revolucije i modne ulice čini Če Gevaru jednim od najdugotrajnijih i najtransformisanijih vizuelnih motiva u savremenoj kulturi.
Putovanje na Kubu – u susret simbolu
Kuba nije samo destinacija, ona je vreme zarobljeno u boji. Za putnike, to je susret sa autentičnošću kakvu retko gde možete pronaći. Fasade koje su istovremeno i lepe i oronule, ljudi koji se osmehuju i kada kiša pada kroz plafon i muzika koja ne prestaje ni kad nestane struje, prava su slika ove zemlje.
U svakom kadru Kube oseća se prisustvo prošlosti, a posebno Če Gevarino. U malim galerijama Havane možete pronaći ručno slikane portrete njegovog lica, u prodavnicama suvenira metalne bedževe sa njegovom siluetom, a na ulicama ljude koji i danas citiraju njegove rečenice. Za mnoge turiste, to lice postaje poziv na promišljanje o Kubi, ali i o ideji slobode, otpora i doslednosti.
Od zida do garderobe – put simbola kroz vreme
Fotografija Alberta Korde iz 1960. godine, poznata kao Heroj gerilac („Guerrillero Heroico“), snimljena je tokom pogreba žrtava eksplozije broda „La Coubre“. Korda je u tom trenutku uhvatio izraz koji je kombinovao tugu, odlučnost i dostojanstvo. Tek mnogo kasnije, taj portret postao je globalni fenomen. Tokom 60-ih i 70-ih, postao je simbol otpora i revolucionarne energije širom sveta, a kasnije i vizuelni element koji je nadživeo sve političke kontekste.
Danas, taj lik nije samo ideološki znak, već i estetski. Za generaciju koja ceni autentičnost, ručni rad i individualni izraz Če je postao ikona koja spaja istoriju i dizajn. U hipsterskoj estetici, gde se vrednuje „priča iza proizvoda“, lice Če Gevare nosi poruku o stavu, autentičnosti i smislu koji nadilazi modu. Prema tome, majica sa njegovim likom nije nužno politička izjava, može se tumačiti i kao modni arhetip, univerzalna metafora za bunt, slobodu i lični identitet.
Simbol autentičnosti u savremenoj kulturi
Lice Če Gevare ima emocionalno značenje, jer Če nije više samo Kubanac, već univerzalni simbol idealizma i unutrašnjeg integriteta. U vremenu kada su brendovi prolazni, a digitalni identiteti izmenjivi, njegovo lice podseća da autentičnost i dalje ima vrednost.
Hipster estetika, koja se razvila kao kontrapunkt masovnoj kulturi, prepoznaje u njemu arhetip čoveka koji se usuđuje da misli drugačije. Na taj način, majica sa njegovim likom postaje lični manifest. To je izjava o stavu, o povezanosti sa idejom slobode i o traženju smisla u vremenu uniformisanih trendova. Kada taj motiv vidimo u kafićima Beograda, Berlinu ili Buenos Ajresu, gledamo modni predmet, ali i dokaz da simboli mogu preživeti generacije, menjajući oblik, ali ne i suštinu.
Kuba – zemlja koja čuva svoj simbol
Kuba i dalje živi sa Če Gevarom kao sa starim prijateljem. Njegov lik nije mit u staklu, već deo svakodnevice. Na zgradama u Santa Klari, gde su mu posmrtni ostaci, ljudi polažu cveće kao da dolaze kod rođaka, u školama deca uče o njemu ne kao o junaku iz knjige, već kao o čoveku iz narodne priče. Ta prisutnost je dirljiva za turiste.
Na Kubi se ne može proći ulicom, a da se ne vidi Če Gevarin portret. Na izvestan način kao da sam grad diše kroz njega. Zato svaka poseta ostrvu podrazumeva susret s tim likom, i svako putovanje kući nosi bar neki trag bilo u sećanju, fotografiji ili majici koja postaje uspomena.
Kuba i dalje čuva njegov duh
Ernesto Če Gevara je davno napustio ovaj svet, ali nije napustio značenje. Njegovo lice prešlo je iz istorije u mit, iz mita u umetnost, iz umetnosti u dizajn. Danas je ono prisutno i u turističkim razglednicama i u modnim izlozima, i u tome nema kontradikcije, jer autentičnost uvek preživi formu.
Kuba i dalje čuva njegov duh, a svet ga nosi na sebi – doslovno. Direct to film tehnologija samo je omogućila da ta slika traje duže, da boja ne izbledi i da poruka ostane čitljiva. Za mnoge, majica sa njegovim likom nije izraz politike, već emocije: uspomena na putovanje, inspiracija da se bude svoj i podsetnik da i u moru kopija autentičnost nikada ne izlazi iz mode.











