Kožne alergije – šta ih uzrokuje?

Kožne alergije – šta ih uzrokuje?

Foto: Pixabay // ilustracija

Kožne alergije predstavljaju grupu bolesti kože u čijem nastanku važnu ulogu imaju alergijski mehanizmi. Kao posledica delovanja medijatora iz ćelija, dolazi do oštećenja tkiva, što se manifestuje kao alergijska upala.

Najčešća je akutna urtikarija (koprivnjača) – na koži izbijaju urtike, crvenkaste ili blede izdignute promene različite veličine i oblika, često praćene izraženim svrabom. Brzo nastaju, ali brzo i prolaze, za 24h. Mogu izbijati svakodnevno ili intermitentno (sa kraćim ili dužim periodom bez izbijanja) u ukupnom trajanju do 6 nedelja. Ukoliko urtikarija traje duže od 6 nedelja, govorimo o hroničnoj urtikariji.

Najčešće je ograničena samo na kožu, međutim može se stvoriti generalizovana reakcija u vidu oticanja jezika, edema larinksa (grkljana), povraćanja, dijareje, bolova u zglobovima, pa i anafilaktičkog šoka – to su situacije kada se ne sme čekati, već odmah potražiti hitna
medicinska pomoć.

Uzročnici mogu biti alergeni iz hrane, poput ribe, školjki, jagoda i drugog voća, jaja, sireva, aditiva i konzervanasa, veštačkih boja u hrani. S druge strane, uzrok može biti porekla uzetog medikamenta, najčešće penicilina, acetilsalicilne kiseline (aspirina), analgetika, kao i otrova insekata itd.

Pored akutne, postoje i kontaktna urtikarija, fizička urtikarija, neimunološki posredovana
urtikarija na lekove, hronična i idiopatska hronična urtikarija (koprivnjača nejasnog porekla). I u 21. veku predstavljaju jedno od najčešćih, ali i nikad dovoljno razjašnjenih stanja u dermatologiji, zbog čega se urtikarija, iako uglavnom bezazlena, treba ozbiljno shvatiti i potražiti stručna pomoć.

Na ovu i druge teme vezano za vaše zdravlje ili zdravlje vašeg deteta, možete potražiti mišljenje lekara i specijalista iz udobnosti svog doma, a putem telefona ili računara.

Posetite www.doktok.rs i zakažite termin na Doktok platformi koja nudi besplatne zdravstvene konsultacije sa više od 100 stručnjaka različitih specijalnosti, među kojima su lekari opšte prakse, pedijatri, ginekolozi, internisti, ali i psiholozi i psihoterapeuti.

KOMENTARIŠI