17.5 C
Pozarevac,RS
13.04.2026.
STRANA 313

Šest opština Braničevskog okruga na spisku Programa podrške unapređenju razvoja

Foto: Urban City // B.P.

Vlada Srbije uredbom je utvrdila Programa podrške unapređenju razvoja izrazito nedovoljno razvijenih opština za šta je u budžetu opredeljeno 365 miliona dinara.

U Službenom glasniku je objavljeno da su sredstva namenjena za realizaciju projekata unapređenja kapaciteta tih opština i mera podrške, te prve faze izgradnje gradske pijace u Surdulici.

Pravo da prijave projekte imaju opštine čiji je stepen razvijenosti ispod 60 procenata republičkog proseka.

Na spisku su Aleksinac, Babušnica, Bela Palanka, Blace, Bojnik, Bosilegrad, Brus, Bujanovac, Varvarin, Vladičin Han, Vlasotince, Gadžin Han, Golubac, Dimitrovgrad, Doljevac i Žabari.

Foto: Urban City / B.P.

Projektima za sredstva mogu da konkurišu i Žagubica, Žitorađa, Knjaževac, Krupanj, Kuršumlija, Kučevo, Lebane, Ljig, Mali Zvornik, Malo Crniće, Medveđa, Merošina, Mionica, Nova Varoš i Opovo.

Foto: Urban City / B.P.

Na spisku su i Petrovac na Mlavi, Preševo, Priboj, Prijepolje, Ražanj, Raška, Rekovac, Svrljig, Sjenica, Surdulica, Trgovište, Tutin i Crna Trava.

Foto: B.P.

Za unapređenje kapaciteta nedovoljno razvijenih opština predviđena su sredstva u iznosu 245.000.000 dinara, 25.000.000 dinara je za mere podrške, dok je za prvu fazu pijace u Surdulici predviđeno 95.000.000 dinara.

Rok za podnošenje prijava projekata je 20 dana od dana objavljivanja javnog poziva u Službenom glasniku, dok se zahtevi za mere podrške podnose najkasnije do 15. novembra.

ED Požarevac: Isključenja struje za ponedeljak i utorak

Foto: Pixabay / ilustracija

ED Požarevac najavila je isključenja struje za ponedeljak i utorak.

Spisak isključenja pogledajte ispod:

Đoković osvojio Australijan open po 10. put!

Novak Đoković osvojio je 10. titulu na Australijan openu pobedom nad Stefanosom Cicipasom u finalu sa 3:0 (6:3, 7:6 (4), 7:6 (5)) u setovima.

Novak je ovom pobedom osvojio 22. grend slem trofej i izjednačio se sa Rafaelom Nadalom.

Đoković će od ponedeljka biti 1. na ATP listi.

Kada nas očekuje novi ledeni talas sa snegom

Foto: B.P. / arhiva

Meteorolog Goran Mihajlović kaže za RTS da će narednih dana u Srbiji biti toplije, u nekim mestima i do 10 stepeni, a da nas već sledećeg vikenda očekuje hladnije vreme uz susnežicu i sneg. Otkriva i da li u februaru možemo da očekujemo više snega.

Goran Mihajlović ističe da se u nižim predelima očekuje prestanak padavina, a na planinama će i dalje biti snega, mada neće biti značajnijeg povećanja snežnog pokrivača.

“Svakako ga već ima dovoljno u planinskim predelima za skijanje, sankanje i sve one zimske radosti zbog kojih i idemo na planine”, navodi Mihajlović.

Kada je reč o prognozi vremena za naredne dane, navodi da ćemo već sutra imati delimično razvedravanje.

“Ono što možemo reći za narednu sedmicu jeste da će biti malo toplije vreme u odnosu na prethodne dane. Maksimalna temperatura neće više biti 1, 2 ili 3 stepena, već između 4 i 8, a sredinom sedmice u pojedinim mestima i 10 stepeni”, kaže Mihajlović.

Ističe da nas zbog toplijeg vremena očekuje i topljenje snega u gradovima.

“Već o utorka do četvrtka bi u nižim predelima bilo kiše, a u brdsko-planinskim sneg bez nekog značajnijeg povećanja, ali svakako se očekuje manje povećanje snežnog pokrivača”, dodaje Mihajlović.

Sledeći vikend hladnije sa snegom

Nešto hladnije vreme prognozira se za naredni vikend, dodaje Mihajlović, kada se i očekuje da kiša pređe u susnežicu i sneg.

“Tako da još možemo računati na malo snega krajem sledeće sedmice i narednog vikenda, a onda bi nakon toga u prvih 10-15 dana februara imali hladno vreme, ali bez padavina, uz neke umerene jutarnje mrazeve”, naglašava Mihajlović.

Kada je reč o visini snežnog pokrivača na planinama, ističe da snega najviše ima na Kopaoniku – 63 centimetra je visina snežnog pokrivača.

“Crni vrh ima nekih 25 centimetara, Zlatibor ima 15, Stara planina dvadesetak. Generalno na planinama ima između 15 i 20 centimetara snega, ako izuzmemo ovih 60 na Kopaoniku”, dodaje Mihajlović.

Kada je reč o nižim predelima, visina snežnog pokrivača je nekoliko centimetara.

“Padao je sneg uglavnom slabog intenziteta, pri temperaturu od 0 i 1 stepen i imali smo toplo tlo tako da nije bilo ni obilnih padavina da bi se zadržavao niti neke niske temperature. Da smo imali nekoliko stepeni ispod nule temperaturu onda bi i to zadržavanje snega bilo značajnije i imalo bi ga više”, obajšnjava Mihajlović.

Hoće li biti još snega do kraja zime

Govoreći o tome hoće li biti snega do kraja zime, kaže da za sada se može reći da je ovo pravi zimski period – snežne padavine i temperature koje su granicama višegodišnjih vrednosti.

“Kada posmatramo one opšte karakteristike februara, ipak bi druga polovina februara bila nešto iznad proseka i što se tiče temperature i padavina u okvirima proseka što nam govori da bismo ipak imali nešto toplije vreme i da možda sad je rano zaključiti da je ovo bio neki najhladniji period zime. Sačekaćemo svakako da prođe zima pa da analiziramo”, ističe Mihajlović.

Poručuje i da nema naznaka da ćemo imati neki novi hladni talas.

U plavnim delovima Srbije najviše se plaše porasta vodostaja i izlivanja reka, Mihajlović kaže da za sada nema razloga za strah.

“Aktuelno upozorenje se odnosi samo na Savu kod hidrološke stanice Šabac gde imamo redovnu odbranu od poplava. Prognoze hidrologa su da će doći do stagnacije vodostaja, ovaj sneg je na neki način pomogao da te padavine se zadrže na tlu, pre svega u planinskim predelima i u jugozapadnoj i južne Srbije, gde je i bilo najviše problema”, navodi Mihajlović.

Naglašava i da nema naznaka da će doći do naglog topljenja snega koji bi mogao da pogorša hidrološku situaciju.

Pojačana kontrola u zoni pešačkih prelaza

Foto: Urban City / B.P.

Pripadnici Uprave saobraćajne policije MUP-a ukazuju da su se tokom prethodnog dana u Srbiji dogodile tri saobraćajne nezgode u kojima su oboreni pešaci na pešačkom prelazu i stoga apeluju na sve vozače da u postojećim vremenskim uslovima povećaju opreznost i smanje brzinu kretanja vozila kako bi mogli blagovremeno da zaustave vozilo i propuste pešake koji nameravaju da pređu kolovoz.

U jučerašnjim saobraćajnim nezgodama poginuo je jedan pešak, jedan pešak zadobio je teške, a dva lake telesne povrede.

Na pešačkom prelazu u Kraljevu poginula je osamdesetogodišnja žena, a u Beogradu su u jednoj saobraćajnoj nezgodi povređene tri ženske osobe, starosti 23, 24 i 28 godina. Takođe, u Zrenjaninu su na pešačkom prelazu oboreni dvadesetsedmogodišnja žena i njeno šestogodišnje dete, ali oni tom prilikom nisu povređeni.

Sve saobraćajne nezgode dogodile su se u noćnim uslovima, odnosno u uslovima smanjene vidljivosti.

Napominjemo da Uprava saobraćajne policije počev od 15. decembra 2022. godine sprovodi mere pojačane kontrole saobraćaja u cilju unapređenja bezbednosti pešaka. Od početka akcije, 4.419 vozača sankcionisano je zbog prekoračenja brzine u zonama pešačkih prelaza, 111 vozača zbog nepropuštanja pešaka na pešačkom prelazu, a 420 pešaka zbog nepropisnog prelaska kolovoza.

Takođe, apelujemo i na pešake da korišćenjem reflektujućih elemenata doprinesu unapređenju svoje bezbednosti, kao i da kolovoz prelaze isključivo nakon što se uvere da to mogu učiniti na bezbedan način, uključujući i prelazak na pešačkom prelazu.

Prestaju padavine, od ponedeljka postepeni rast temperature

Foto: Urban City // B.P.

Sneg će padati još danas, a u ponedeljak i sunčani periodi. U Srbiji danas padavine prestaju, provejavaće tokom dana samo u brdsko-planinskim predelima.

Temperatura ujutru od -1 do 3 stepena, najviša dnevna od 1 stepen do 5 stepeni.

U Požarevcu moguć slab sneg do jutra, a zatim suvo i temperatura do 3 stepena.

Vetar slab i umeren, na istoku Srbije i jak, severni i severozapadni.

ponedeljak jutro hladno, sa slabim do umerenim mrazem. Tokom dana umereno oblačno, suvo i malo toplije uz kratkotrajno razvedravanje. Vetar slab i umeren zapadni i jugozapadni, na istoku severozapadni. Najniža temperatura od -4 do 0 stepeni, najviša od 3 do 7 stepeni. Uveče na severu, a tokom noći i u ostalim krajevima novo naoblačenje ponegde sa snegom.

utorak umereno do potpuno oblačno i vetrovito, mestimično sa kišom ili snegom. Vetar slab i umeren, u Vojvodini i na istoku i jak, severozapadni. Najniža temperatura od -3 do 2 stepena, najviša od 5 do 8 stepeni.

U sredu posle oblačnog jutra, ponegde sa slabim snegom, tokom dana suvo uz kratkotrajno razvedravanje. Vetar slab do umeren zapadnih pravaca. Najniža temperatura od -4 do 3 stepena, najviša dnevna od 6 do 10 stepeni.

Drama u Požarevcu, maskiran sa nožem ušao u prodavnicu

Foto: MUP / arhiva

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Požarevcu uhapsili su M. L. (1986) iz Požarevca zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo razbojništvo u pokušaju.

On je, kako se sumnja, 25. januara ove godine u večernjim časovima, maskiran i sa nožem u ruci ušao u jednu prodavnicu, ali ga je radnica sprečila u nameri da uzme novac iz kase, nakon čega je pobegao.

Po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Požarevcu, M. L. je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega je, uz krivičnu prijavu, priveden tužiocu. Sudija za prethodni postupak odredio mu je pritvor do 30 dana.

Nasilje u porodici, žena ubola muža u vrat

Foto: Pixabay // ilustracija

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, uhapsili su M. B. (1983) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo ubistvo u pokušaju.

Ona se sumnjiči da je jutros u stanu na Voždovcu, nožem ubola četrdesetogodišnjeg supruga u predelu vrata nanevši mu tešku telesnu povredu, kao i lakšu povredu šake.

Osumnjičenoj je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedena nadležnom tužilaštvu.

Otvoreno klizalište u Požarevcu

U petak, 27. januara otvoreno je klizalište ispred Sportskog centra Požarevac.

Cene su ostale iste kao i prethodnih godina i iznose 150 dinara za ulaz i 100 dinara za klizaljke, ko ih ne poseduje.

Termini su, radnim danima od 16h do 17:30h, 18h do 19:30h i od 20h do 21:30h.

Vikendom se organizuje dodatan termin, i to od 14h do 15:30h.

Prepodnevni period je rezervisan za organizovane posete požarevačkih osnovnih škola.

 

Mali: U zdravstvu se može uštedeti oko 18 odsto

Foto: Skupština Srbije

U zdravstvu se mogu postići velike uštede oko 18 odsto u odnosu na ukupne troškove, rekao je ministar Siniša Mali na konferenciji o digitalizaciji u finansiranju zdravstvene zaštite.

Mali je rekao da su to pokazale analize nakon sedam meseci od uvođenja sistema robno materijalnog knjigovodstva u zdravstvu. Ovogodišnji budžet za zdravstvo iznosi 490 milijardi dinara.

“Osamnaest posto vam je negde trinaest milijardi dinara, trinaest milijardi dinara to je sto i nešto miliona evra. Zamislite da taj novac uložimo u rekonstrukciju na desetine domova zdravlja, nabavku nove opreme, ulaganje u više inovativnih lekova, podizanje plata, na kraju krajeva medicinarima, i to na godišnjem nivou”, rekao je Mali.

I danas sneg u Požarevcu

FOTO: B.P. / arhiva

U Srbiji će danas biti oblačno i u većini krajeva sa snegom. U nedelju manje padavina, a popodne i razvedravanje.

I danas će provejavati sneg, ali slabijeg intenziteta nego juče. Doći će do manjeg povećanja snežnog pokrivača u svim krajevima, osim na krajnjem severu, najavio je Republički hidrometeorološki zavod.

U Požarevcu oblačno sa snegom, uz manje povećanje snežnog pokrivača.

Vetar slab i umeren, severni i severozapadni. Temperatura tokom dana bez bitnije promene, od 0 do 2 stepena Celzijusa.

Android 14 stiže sa funkcijom koja se neće svideti korisnicima

Počele su da se pojavljuju informacije o funkcijama koje bi mogle da budu deo novog softvera, a najnovija se tiče bezbednosne funkcije koja se možda neće svideti velikom broju korisnika.

Kako se sugeriše, Android 14 bi trebalo da bude rigorozniji kada je u pitanju instaliranje zastarelih aplikacija i sprečavaće korisnike da ih instaliraju sa strane (sideloading).

Android 14 će, prema navodima, implementirati striktnije API zahteve kako bi se blokiralo preuzimanje i instaliranje starijih aplikacija. Takođe, blokiraće prodavnice aplikacija koje nude instaliranje takvog softvera.

Za one koji ne znaju, termin “sideloading” se koristi za preuzimanje aplikacija sa prodavnica koje nisu Google Play Store.

Sa novom izmenom, Android korisnici bi trebalo da ostanu zaštićeni od malvera, koji se često nalazi u starijim aplikacijama koje se preuzimaju sa strane.

Đoković u finalu Australijan opena!

Najbolji srpski teniser Novak Đoković igrao je protiv Amerikanca Tomija Pola u polufinalu Australijan opena koga je savladao 3:0 (7:5, 6:1, 6:2) u setovima i tako izborio finale.

Đokoviću je ovo bilo 10. polufinale na ovom turniru i 10. pobeda.

Đoković juri 10. trofej na Australijan openu. On će u finalu igrti sa Stefanosom Cicipasom.

Trfijumfom nad Polom Đoković je obezbedio makar drugo mesto na ATP listi u ponedeljak. Igrač koji pobedi u finalu, Đoković ili Cicipas, biće na čelu liste, dok će poraženi biti na drugoj poziciji

Kamion izleteo sa puta na obilaznici oko Požarevca

Foto: B.P / ilustracija

Jutros se na obilaznici oko Požarevca u blizini skretanja za Brežane i Živicu dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je šleper izleteo sa puta, nezvanično saznaje Urban CIty.

Više vozila je učestvovalo u nezgodi, put je trenutno zatvoren za saobraćaj zbog uviđaja. Kako saznajemo nema teže povređenih lica.

Od siline udarca, veliki broj flaša pića nalazi se na putu.

Fotografije možete pogledati ovde.

EXIT izglasan u top 5 festivala na svetu!

Foto: Urban City / B.P.

EXIT je izglasan za 5. festival sveta, objavio je jedan od vodećih svetskih muzičkih medija DJ Mag! Preko 100.000 ljudi iz celog sveta glasalo je za svoje omiljene festivale, a EXIT se našao ispred gigantskih događaja kao što su Glastonbury, Coachella, Burning Man, Lollapalooza, Sziget, Awakenings i mnogi drugi!

Ovim priznanjem se još jednom potvrđuje globalni ugled Exita, koji već više od dve decenije važi za jedan od najprestižnijih festivala na svetu. Posebno je značajna činjenica da je lista formirana isključivo glasovima publike širom planete“, izjavio je osnivač i direktor EXIT festivala Dušan Kovačević.

Glasanje za najbolje festivale je trajalo od 5. do 26. oktobra 2022. godine. Na 1. mestu je belgijski Tomorrowland, slede američki Ultra Music i EDC Las Vegas, potom britanski Creamfields North. Veliki značaj ovog priznanja je u tome što dolazi baš od čitalaca uglednog DJ Mag-a, čije liste Top 100 festivala, Top 100 DJ-eva i Top 100 klubova predstavljaju industrijski standard, pogotovo u elektronskoj muzici.

Zato ne čudi da su festivali koji su se našli ispred našeg najvećeg festivala posvećeni isključivo elektronskoj muzici, dok EXIT već više od dve decenije neguje multižanrovski pristup. Jedno od glavnih obeležja po kojima je EXIT poznat u svetu je famozna Dance Arena, koja važi za vodeću scenu elektronske muzike na svetu. Veliki doprinos daju i No Sleep Novi Sad bina, koja je dobila i svoj višestruko nagrađivani festival, kao i niz manjih bina koje već dve decenije promovišu elektronsku muziku. EXIT je do sada ugostio najuzbudljivija imena elektronske muzike u poslednjih 20 godina, a mnogi od njih se redovno nalaze na DJ Mag-ovoj listi najboljih DJ-eva.

Foto: Urban City / B.P.,

Na DJ Mag-ovoj festivalskoj listi se, pored Exita, našlo i nekoliko festivala iz regiona, kao što su Untold, Hideout, Sonus, Ultra Europe, dok je na 35. mestu domaći Lovefest. Ovogodišnji rezultati glasanja objavljeni su posle trogodišnje pauze, a EXIT je na DJ Mag-ovoj listi bio i 2019. godine.

Ovaj britanski magazin sa trodecenijskom tradicijom osnovan je kao mesečnik posvećen elektronskoj muzici i kao takav se distribuira u više zemalja sveta, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Španija, Francuska, Italija, Kina, Holandija, a spomenute liste su njegov zaštitni znak.

Gradi se vetropark u Ramu, izabran dobavljač 28 vetroturbina snage 110MW

Foto: Urban City // B.P.

Za preferiranog dobavljača vetroturbina za projekte vetroparkova Košava faza II, Kula 2 i Ram, koje zajednički realizuju kompanije Fintel Energija i MK Grupa, kao i za projekte Kula 3 i Kula 4, koje izvodi Fintel Energija, izabrana je kompanija Zhejiang Windey Co. LTD, objavila je MK Grupa.

Ugovor, kako je precizirano, uključuje nabavku 28 vetroturbina ukupnog kapaciteta 110 MW.

Ističe se da je to i desetogodišnji ugovor o servisiranju i održavanju, čime je otpočela realizacija ovih pet novih projekata zelene energije na teritoriji Srbije.

“Značajan korak u izgradnji vetroparkova je zaključenje ugovora sa kompanijom Windey, globalnim liderom sa najsavremenijim rešenjima kad je energija vetra u pitanju. Ovim novim projektima dalje povećavamo vrednost našeg portofolija i nastavljamo da razvijamo OIE infrastrukturu u Srbiji”, izjavio je izvršni direktor kompanije Fintel Energija Tiziano Govannetti.

Generalni direktor MK Group Mihailo Janković naveo je da projekti obnovljivih izvora energije, koje razvija MK Group, imaju ukupan kapacitet od 1GW.

“Zaključenje ovog ugovora je još jedna potvrda da naša kompanija OIE dugoročno vidi kao strateški važnu oblast u koju će nastaviti da ulaže. Na taj način istovremeno pružamo snažnu podršku Vladi Srbije u ostvarenju cilja da se učešće energije iz obnovljivih izvora do 2040. godine poveća na najmanje 40 odsto”, izjavio je Janković.

Regionalni direktor Overseas Business Division kompanije Zhejiang Windey Kai Wang kazao je da je njegova kompanija počastvovana što je izabrana kao preferirani dobavljač za vetroparkove Košava faza II, Ram, Kula 2, 3 i 4, kao i poverenjem koje su joj ukazali Fintel Energija i MK Group.

“Uzbuđeni smo što ćemo biti uključeni u ove srpske projekte koji predvode industriju vetra na Balkanu i želimo da se pozicioniramo u regionu kao lider kad su vetroturbine u pitanju”, rekao je Kai Wang.

On je dodao da je njegova kompanija posvećena tome da doprinese ciljevima Srbije u oblasti čiste energije, a u bliskom partnerstvu sa Fintel Energijom.

Podseća se i da se Fintel Energija i MK Group čitavu deceniju svrstavaju u red vodećih kompanija u proizvodnji električne energije iz vetra na Balkanu.

U partnerstvu su do sada izgradile tri vetroparka u Vojvodini – Kula, La Piccolina i Košava, ukupnog kapaciteta blizu 90MW, u koja je uloženo 150 miliona evra.

Prekršajne i krivična prijava protiv devojke (19), vozila drogirana, bez dozvole na auto-putu, pa se slupala

Foto: Urban City // B.P.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Čačku, po nalogu nadležnog tužilaštva, podneće krivičnu prijavu protiv devetnaestogodišnjakinje iz Beograda, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo ugrožavanje javnog saobraćaja.

Sumnja se da je ona, sinoć, u mestu Pakovraće, na auto-putu, vozeći „fijat“ pod dejstvom kokaina i bez položenog vozačkog ispita, izgubila kontrolu nad vozilom i udarila u zaštitnu ogradu.

U ovoj saobraćajnoj nezgodi, dve osobe koje su bile sa njom u automobilu su lakše povređene.

Osumnjičenoj je, zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, određeno zadržavanje do 12 sati i protiv nje će, osim krivične, biti podnete i odgovarajuće prekršajne prijave.

Sneg na pojedinim deonicama u okolini Požarevca i okrugu

FOTO: B.P. / arhiva

Na najopterećenijim putnim pravcima I, II, kao i na ostalim putnim pravcima III prioriteta održavanja kolovozi su vlažni u nižim predelima, snega ima mestimično u raskvašenom stanju do 5 cm na teritoriji Beograda, Ivanjice, Kragujevca, Kruševca, Novog Pazara, Pančeva, Požarevca, Požege, Užica, Valjeva, Vranja, Zrenjanina. Preporučuje se oprezna vožnja!

Snega ima na sledećim deonicama:

I B-34, Požarevac – Veliko Gradište – Golubac, kolovoz je vlažan, snega ima do 5 cm,

I A-147, Petrovac na Mlavi (raskrsnica ulica Srpskih vladara i Jovana Šerbanovića) – Petrovac na Mlavi (raskrsnica ulica Srpskih vladara i Melnički put), kolovoz je vlažan, snega ima do 5 cm,

II A-159, Požarevac – Kostolac, kolovoz je vlažan, snega ima do 5 cm,

II A-161, Salakovac – Malo Crniće – Petrovac na Mlavi, kolovoz je vlažan, snega ima do 5 cm.

Zbog najavljenih niskih temperatura u jutarnjim i večernjim satima postoji mogućnost pojave mestimične poledice, a pogotovo na deonicama koje se prostiru duž rečnih tokova, kotlina, klisura kao i na putnim objektima.

Novo poskupljenje, objavljene cene dizela i benzina

Foto: Pixabay / ilustracija

Litar evrodizela će od 15 časova do sledećeg petka u isto vreme na pumpama koštati maksimalno 200, a benzina evropremijum BMB 95 najviše 170 dinara, saznaje RTS.

Prošle nedelje cena goriva bila je 198 dinara za litar evrodizela, dok je litar benzina evropremijum BMB 95 koštao najviše 167 dinara.

Narednih sedam dana biće skuplji za dva, odnosno tri dinara po litru.

Danas je Sveti Sava

Foto: Urban City // arhiva

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog Savu koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije.

Savindan se obeležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva.

Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti, stoga je i zaštitnik prosvetnih ustanova.

Rođen je 1169. godine kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime bilo mu je Rastko.

Odrekao se svetovnog života i zamonašio veoma mlad, oko 1192. godine, na Svetoj Gori, u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon.

U Srbiju se vratio 1208. godine da potpuno izmiri zavađenu braću. Bavio se prosvetiteljskim radom prenoseći osnovne verske i svetovne pouke.

Iza sebe je ostavio više pisanih dela. Najznačajnija su “Žitije Svetog Simeona”, “Karejski tipik”, “Hilandarski tipik” i “Studenički tipik”, kao i “Zakonopravilo”.

U Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla i Haritopula izdejstvovao autokefalnost srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju.

Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku iz hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju.

Prema zapisima iz tog vremena, glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije.

Njegove mošti su iz Trnova prenete u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševi 1237. godine.

Savin kult je u narodu bio jak zbog čega je u vreme Banatskog ustanka, 1594. godine, veliki vezir Sinan paša naredio je da se mošti Svetog Save odnesu iz manastira Mileševe i spale u Beogradu, na Vračaru.

Praznik Sveti Sava je ustanovljen za školsku slavu 1840. godine, na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja iz Kragujevca.

Posle poluvekovne zabrane, 1990. godine ponovo se obeležava kao školska slava.

Naročito revnosno Svetog Savu praznuju stočari iz raznih krajeva.

Mnogi srpski narodni običaji oko Svetog Save vezani su za stoku i za strah od vukova. Pred Savindan se nije smela stoka terati u šumu.

U mnogim krajevima se ovaj praznik proslavlja vrlo svečano i pre njega se postilo sedam dana.

Postoji mnogo narodnih verovanja u vezi za Savindanom, među kojima i to da ako na Svetog Savu grmi, desiće se važni događaji.

Ime Svetog Save nose mnogi toponimi, kao što su Savina, Savinica, Savina voda, Savina greda, Savina stopa, Savin izvor, Savin potok, Savina strana, Savin kuk, Savino počivalo.

Ograničenje visine cena derivata nafte produženo do kraja februara

Foto: Urban City // B.P.

Vlada Srbije usvojila je izmenjenu Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se njeno trajanje produžava do 28. februara.

U cilju daljeg sprečavanja većih poremećaja na tržištu i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada Srbije usvojila je izmenjenu Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se njeno trajanje produžava do 28. februara.

Donete su i odluke o privremenom produženju zabrane izvoza Evro dizela EN 590, takođe do 28. februara , kao i o privremenoj zabrani izvoza i iznošenja prirodnog gasa do istog datuma.

Sve ove odluke primenjuju se od 1. februara, saopšteno je iz Vlade.

Kako bi se omogućilo nesmetano snabdevanje tržišta derivatima nafte i očuvao standard građana, Vlada Srbije odlučila je da na još mesec dana, odnosno do kraja februara, produži i važenje

Odluke o privremenom smanjenju iznosa akciza na pojedine derivate nafte za 10 odsto.

Sneg u Požarevcu, do 1°C

Foto: Urban City / B.P.

Do kraja sedmice oblačno i hladno, povremeno sa snegom, a više padavina očekuje se danas. U nedelju postepeni prestanak padavina.

Danas i za vikend u nižim predelima južno od Save i Dunava stvaranje snežnog pokrivača od 5 do 15 cm, u Vojvodini manje – do 5 cm.

Na istoku Srbije, kao i u Banatu danas i sutra se uz sneg ponegde očekuje i kiša ili susnežica.

U Požarevcu danas kao i u subotu i nedelju oblačno sa snegom, temperatura bez većeg kolebanja, od -1 do 1°C.

Direktor EPS-a: Ne zavisimo više od uvoza

Foto: Urban City // B.P. / ilustracija

Imamo još dva i po meseca grejne sezone, ali ako bude hladno, može i da se produži. Zato je važan stabilan rad termoelektrana i kopova uglja.

Zbog klizišta od utorka kolubarski rudnici isporučuju manje uglja. Direktor EPS-a Miroslav Tomašević kaže za RTS da će u toku dana biti apsolutno normalizovana prouzvodnja uglja i ostvareni planovi za januar. “Sada imamo najjeftiniju cenu električne energije u Evropi i smatram da će se taj trend zadržati”, ističe Tomašević.

Miroslav Tomašević je gostujući u Dnevniku RTS-a izjavio da je proizvodnja je živa stvar i da će ona biti normalizovana. “Sinoć je klrenuo rotorni bager 1201 u rad, tako da će u toku dana biti apsolutno normalizovana prouzvodnja uglja i sa polja E i biće ostvareni planovi za januar, a to je proizvodnja sa kolubarskih kopova koja iznosi 63.000 tona”, izjavio je Tomašević.

U Kolubarskim rudnicma tvrde da su zalihe uglja 5,4 odsto iznad plana, ali ministarka energetike Dubravka Đedović nije zadovoljna, upozorava da je na deponijama 30 posto manje uglja nego prošlog meseca. Na pitanje zašto se ti podaci razlikuju Tomašević kaže da izgleda da je došlo do zabune u podacima i da se deponije nalaze na termoelektranama.

“Tu su ključni blokovi TENT A i TENT B i tu na zalihama imamo blizu milion tona uglja, a projektovana vrednost je 950.000. Ukupno na deponijama svim to je negde na nivou milion i 470 hiljada. Kada pročamo o 30 odsto manjem, to se odnosilo na proizvodnju. Ne znam zašto je pomenuto 30 odsto, proizvodnja se u rudnicima odvija spram planova. Osim kolubarskih rudnika imamo i rudnik Drmno. Proizvodnja uglja u Srbiji je na noviu 90 do 95 hiljada”, naglasio je Tomašević.

EPS se, kaže, oslanja na svoju proizvodnju.

“Naša proizvodnja se sastoji od proizvodnje u termosektoru koji je 70 odsto i hidrosektoru koji je 30. Postoje delovi godine kada mi i nijedna država ne može da zadovolji potrebe iz svoje proizvodnje. To se dešava i ove zime. Kada bismo poredili ovu i prošlu zimu, mi zanemarljivo malo uvozimo struje. Za jučerašnji dan 117 gigavat sati (GVH) je bila potrošnja u Srbiji. Uvezli smo planski za mesec januar, to radimo unapred, za jučerašnji dan smo kupili 3,7 GVH, a izvezli 8,8, dakle 5 GVH smo više izvezli struje. Mi smo na nivou 122 do 125 proizvodnje što zadovoljava konzum u zimskom periodu, mi ne zavisimo više od uvoza struje”, naglasio je Tomašević.

Prioritet investicije 

Prioritet za EPS su investicije i to u zelene kapacitete. Preduzeće sa državom razvija projekat gradnje HE Bistrica, već se gadi vetropark u Kostolcu, najavljeno je i više solarnih elektrana. Na pitanje kada se može očekivati neki od tih kapaciteta na mreži, Tomašević navodi da na mreži će najpre biti blok Kostolac B3 i da očekuje proizvodnju u četvrtom kvartalu.

“To je blok od 350 megavata i izgrđen je po najmodernijim standardima. Kada pričamo o proizvodnji iz uglja, EPS poštuje sve norme u emisiji štetnih gasova, kao i sve ostale propisane norme. Ne treba se skoncentrisati na ugalj kao negativnu komponentu. Što se tiče zelene energije, mi proizvodimo 30 odsto iz hidrokapaciteta, prvi vetropark u vlasništvu EPS-a biće pušten u rad sledeće godine. Važno je da podstaknemo privatnike koji će napraviti kapacitete u Srbiji i sa pravom preče kupovine dati EPS-u da kupi tu energiju. To je cilj, a ne isključivo EPS da investira i da bude vlasnik svake elektrane”, napominje Tomašević.

“Očekujemo rezultat rada stručnjaka iz Norveške” 

Ukazuje da nijedna reforma nije laka.

“Da li je EPS na udaru, pre bih rekao da je na udaru određenih grupa i medija koji nemaju dobar odnos prema EPS-u. Napomenuću da je 2014. bila angažovana Boston konsalting grupa koja se bavila razvojem EPS-a. Sada je angažovana kompanija iz Norveške, to su stručni ljudi koji rade sa nama i očekujemo rezultat njihovog rada i sagledavanja stvari. EPS je spreman da postupi po svemu za šta Vlada donese odluku”, kaže Tomašević.

Ukazuje da je stalno na terenu.

“Važno je biti sa radnicima, jer su ljudi i radnici ono što čini EPS. Odlazak na teren je dobar da se vide svi problemi. EPS ima stručnih ljudi i samo ih treba postaviti na prave pozicije da se pokaže šta EPS može, a može mnogo. Postigli smo dobar rezultat na kratak period”, ističe Tomašević.

Dodaje da građani Srbije znaju da je EPS državna kompanija i da radi sve u interesu države i građana.

“Bilo je jedno poskupljenje koje se sad realizuje od 1. januara, najavljena su nova, da li će se ostvariti to ne zavisi isključivo od EPS-a. EPS-u su potrebne investicije, ali on ima i svoje unutrašnje resurse, EPS je taj koji podnosi zahtev za povećanje cene električne energije, a konačnu odluku donosi država. Sada imamo najjeftiniju cenu električne energije u Evropi i smatram da će se taj trend zadržati”, ističe Tomašević.

Što se tiče privrede, odnosno industrije, dodaje, predsednik je dao zadatak, to je razvoj i investicije i to EPS mora da isprati.

“Jedna izbalansirana cena koja bi bila podsticaj za strane investitore je svakako jedan od prioriteta i o tome će se pažljivo donositi odluke”, zaključuje Tomašević.

U Požarevcu otvoren Agro centar

Foto: PROMO

Breza promet otvorila je veliki Agro centar u Požarevcu u industrijskoj zoni grada, Đure Đakovića bb, radno vreme: ponedeljak-petak 7.30-20h, subota 08-16h, nedelja 08-13h.

Užas u Porodinu kod Žabara, jedna osoba izgorela

Foto: Urban City // B.P. / Ilustracija / arhiva

U požaru u naselju Porodin kod Žabara jedna osoba je stradala kada je vatra zahvatila stambeni objekat.

Požar je izbio sinoć oko 20.00 časova i lokalizovan je nakon šest sati gašenja.

Krov kuće je pao prilikom požara.

Vatrogasci su prilikom pretrage zgarišta, u jednoj od prostorija pronašli ugljenisano telo. O svemu je obaveštena policija koja obavlja uviđaj i utvrđuje kako je tačno došlo do požara

Koje novčanice se najčešće falsifikuju u Srbiji

Foto: Pixabay

Prošle godine u Srbiji je otkriveno 3.649 komada falsifikovanih novčanica, od čega je najviše dinara, 2.905 ili 79,61 odsto.

Posle dinara najviše ima falsifikovanih evra, čak 476 komada,13,04 odsto, zatim 105 komada američkog dolara i 163 komada ostalih valuta, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Među dinarima najčešće su falsifikovani novčanice od 2.000, 78,66 odsto, zatim od 1.000, 10,95 odsto.

Kada je reč o stranom novcu otkrivena su 744 komada falsifikovanih novčanica, među kojima su preovlađivali evri, i to najviše oni u apoenima od 100 i 50, što je, kako navode iz NBS, razlika u odnosu na ranije godine, kada je umesto apoena od 100, najčešće bio falsifikovan apoen od 200 evra.

Posmatrano po nominalnoj vrednosti, dominantan udeo su imali falsifikovani evri čija je vrednost u dinarima iznosila nešto više od 6,7 miliona, odnosno 45,13 odsto, a na drugom mestu su bili dinari u iznosu od 5,3 miliona ili 35,65 odsto.

Za razvoj i prezentaciju umetnosti i kulture 6,5 miliona

Foto: Urban City / B.P.

Grad Požarvac raspisao je konkurs za finansiranje i sufinansiranje programa/projekata u kulturi koji svojim kvalitetom doprinose razvoju i prezentaciji umetnosti i kulture u Gradu Požarevcu u 2023. godiniu ukupnom iznosu od 6,5 miliona dinara.

Pravo učešća na Konkursu imaju ustanove kulture, izuzev ustanova kulture čiji je osnivač republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, udruženja u kulturi, samostalni umetnici, samostalni stručnjaci i saradnici u kulturi, samostalni izvođači kulturnih programa, kao i drugi subjekti u kulturi (zadužbine i fondacije u kulturi, privredna društva i preduzetnici registrovani za obavljanje delatnosti u kulturi) čije je sedište na području Grada Požarevca.

Pojedinac može da bude podnosilac projekta samo ukoliko je u partnerskom odnosu sa registrovanim pravnim licem koje nije budžetski korisnik. Korisnik sredstava može biti isključivo pravno lice, preko koga se ostvaruje projekat ili koje na drugi način učestvuje u projektu. Odobrena sredstva ne mogu biti uplaćena na račun fizičkog lica.

Rok za dostavljanje prijava je 30 dana, počevši od utorka, 24. januara.

Od Milića za požarevačku bolnicu 283 jastuka

U Opštoj bolnici u Požarevcu  uručena je donacija opštine Veliko Gradište u vidu jastuka, za opremanje bolničkih odeljenja.

Uz najavu redovnih aktivnosti i nekih lepših događaja, direktor Bolnice dr Danko Nikolić pohvalio je donaciju kao i pomoć ove lokalne samouprave. Kako je naveo, od 2019. do sada, opština je za bolnicu obezbedila novi agregat, bronkoskop, posteljinu, aparat za merenje šećera koji je u vreme korone bio veoma koristan, tetra pelene za porodilište, u iznosima od po 100.000 dinara, dok donacija jastuka za odeljenja nove i stare bolnice iznosi 240.000 dinara od čega su, u poslednjoj turi, nabavljena 283 jastuka.

I predsednik opštine Veliko Gradište Dragan Milić pohvalio je dosadašnju saradnju te napore Bolnice za dobrobit pacijenata Braničevskog okruga uz želje da ta saradnja bude još uspešnija. On je, takođe, podsetio i na prošlogodišnju donaciju dušeka za ortopediju i obećao pomoć opštine i u narednom periodu kako bi pacijenti dobili neopodnu negu.

“To je naša bolnica, naši ljudi se tu leče.“, rekao je Milić, uputivši molbu kolegama iz Okruga da svi po malo doprinesu kvalitetu boravka pacijenata u bolnici.

Predsednik Milić dao je predlog da Bolnica podnese zahtev za još 200 jastuka, a ovom prilikom po prvi put lokalna samouprava je obezbedila paketiće za bebe sa teritorije ove opštine koje se ovde rađaju – ćebe i plišanu igračku, uz čestitku i obaveštenje roditeljima o pravima koja mogu da ostvare povodom rođenja deteta.

Uz sve pogodnosti i podršku koju opština pruža roditeljima i porodici, predsednik je podsetio i na poslednju donetu meru u vidu smanjenja poreza na imovinu za 30 odsto za porodice sa troje i više dece, u nastojanju da se poboljša natalitet.

Kako je ovom prilikom rečeno, uskoro se očekuje i otvaranje nove bolnice gde je završeno skoro 90 odsto radova, a pri kraju je i plan rekonstrukcije stare bolnice koji finansira grad Požarevac.

Da preduzete mere imaju rezultata potvrdio je i direktor Nikolić podatkom da su u 2023. godini u ovoj bolnici na svet došle 62 bebe.

Donacija je simbolično uručena glavnim sestrama odeljenja koje će je rasporediti prema potrebama bolnice.

Deset posto vozova na srpskim prugama prevozi opasne materije

Foto: Urban City // B.P. // ilustracija, arhiva

Posle čestih iskliznuća vozova na srpskim prugama, Nenad Stanisavljević iz Infrastruktura železnice Srbije kaže za RTS da uzroci mogu biti različiti – sastav železničke kompozicije, ispravnost cisterne, težina tereta, subjektivni faktor, brzina, pa i stanje železničke infrastrukture. Srpskim prugama se godišnje kreće oko 5.500 vozova sa prevozom opasnih materija, kaže Stanisavljević.

Tri vagon-cisterne sa propilenom iskliznule sa šina u blizini železničke stanice u Subotici, evakuisan je prostor od oko 200 metara od pruge. Ovo je samo poslednja u nizu nezgoda koje su se dešavale u poslednje tri godine na prugama u Srbiji.

Vagon-cisterna sa amonijakom prevrnula se kod Niša 25. januara 2019., nije došlo do curenja amonijaka, ali su meštani evakuisani.

Kod Smedereva iskliznuo je voz za koji su mediji preneli da je prenosio tečni naftni gas 7. aprila. 2022. godine

Teretni vagon iskliznuo je kod Priboja 1. 8. 2022. godine.

Kod Pirota iskliznuo je teretni voz 13. septembra 2022.

Po dve nezgode dogodile su se na prugama u novembru i decembru prošle godine i januaru ove godine. Devetnaestog novembra 2022. deo vagona sa fosfornom kiselinom iskliznuo kod Šida.

Kod Bele Palanke iskliznuo je voz na pruzi 22. novembra 2022., velika materijalna šteta na pruzi.

Krajem prošle godine 25. decembra 2022. kod Pirota iskliznuo je voz koji je prevozio amonijak, više od 50 osoba završilo je u bolnici.

Zatim i 29. decembra 2022. kod Zaječara iskliznula je vagon-cisterna voza koja je prevozila fosfornu kiselinu.

Teretna kompozicija voza iskliznula je iz šina na pruzi u beogradskom naselju Železnik 18. januara.

Uzroci nezgoda na srpskim prugama
Nenad Stanisavljević iz Infrastruktura železnice Srbije kaže da uzrok iskliznuća vozova može biti i sastav železničke kompozicije, ispravnost cisterne koja saobraća na određenom delu, težina tereta koja se prevozi, subjektivni faktor, brzina voza kojom je išao, pa i stanje železničke infrastrukture.

Kod Smedereva iskliznuo je voz za koji su mediji preneli da je prenosio tečni naftni gas 7. aprila. 2022. godine

Teretni vagon iskliznuo je kod Priboja 1. 8. 2022. godine.

Kod Pirota iskliznuo je teretni voz 13. septembra 2022.

Po dve nezgode dogodile su se na prugama u novembru i decembru prošle godine i januaru ove godine. Devetnaestog novembra 2022. deo vagona sa fosfornom kiselinom iskliznuo kod Šida.

Kod Bele Palanke iskliznuo je voz na pruzi 22. novembra 2022., velika materijalna šteta na pruzi.

Krajem prošle godine 25. decembra 2022. kod Pirota iskliznuo je voz koji je prevozio amonijak, više od 50 osoba završilo je u bolnici.

Zatim i 29. decembra 2022. kod Zaječara iskliznula je vagon-cisterna voza koja je prevozila fosfornu kiselinu.

Teretna kompozicija voza iskliznula je iz šina na pruzi u beogradskom naselju Železnik 18. januara.

Uzroci nezgoda na srpskim prugama

Nenad Stanisavljević iz Infrastruktura železnice Srbije kaže da uzrok iskliznuća vozova može biti i sastav železničke kompozicije, ispravnost cisterne koja saobraća na određenom delu, težina tereta koja se prevozi, subjektivni faktor, brzina voza kojom je išao, pa i stanje železničke infrastrukture.

“Stanje železničke infrastrukture je samo jedan od faktora koji može da utiče na iskliznuće voza iz šina. Teško je utvrditi šta je najčešći razlog iskliznuća. Svaka situacija se razlikuje, najčešće je sadejstvo više faktora”, napomenuo je Stanisavljević.

Stanisavljević naglašava da su sve pruge u Srbiji bezbedne prema uslovima koje Infrastruktura železnice definiše unapred.

“Srpskim prugama se godišnje kreće oko pet i po hiljada vozova sa prevozom opasnih materija i oni saobraćaju gotovo na svim pravcima. Gotovo na svim prugama postoji prevoz opasnih materija. Deset posto svih vozova koji saobraćaju na srpskim prugama prevoze opasne materije”, rekao je Stanisavljević.

Prema njegovim rečima, opasne materije se prevoze i kroz Beograd, ali se one prevoze samo noću i postoje mere pregleda svih vozova pre nego što uđu i izađu iz Vračarskog tunela.

Stanisavljević kaže da vanredne događaje sa opasnim materijama imamo na svim evropskim i svetskim železnicama.

“Pruga u Subotici, gde je došlo do iskliznuća pre dva dana, izgrađena je 1882. godine i ona nije remontovana punih 50 godina, a imali smo i iskliznuće kod Pirota, a ta pruga je izgrađena 1886. godine i 50 godina ni ona nije remontovana”, napomenuo je.

Stanisavljević kaže da je dozvoljena brzina u Subotici svega 10 kilometara na sat, i od 20.000 vozova koji su tu prošla bilo je dva iskliznuća, a naravno da je svako od iskliznuća velika opasnost.

“Kod Pirota u mestu Staničenje imali smo smanjenu brzinu na 30 kilometara na sat i poslednjih pet godina nismo imali nijedno iskliznuće. Decenijama železnica je bila zaboravljena, zapostavljena i gotovo pred gašenjem kao saobraćajni sistem”, istakao je Stanisavljević.

Šta donosi novi zakon o bezbednosti saobraćaja

Foto: Urban City // B.P.

Nacrt novog zakona o bezbednosti saobraćaja donosi nekoliko noviteta, a predviđa strože kazne, privremeno oduzimanje vozila, a najavljena je i promena u obeležavanju pružnih prelaza.

Prošle godine u saobraćajnim nezgodama poginulo je 535 osoba, tako se nastavio rastući trend i prešao godišnji prosek. Od 500.000 zabeleženih prekršaja prekoračenja brzine u 2022. gotovo 3.000 je onih koji su kažnjeni zbog nasilničke vožnje.

“Neko ko je učinio teži prekršaj, neka nasilnička vožnja ili slično, u prethodne dve godine i kažnjen za to i ako se ponovi taj prekršaj, biće mu oduzeto vozilo”, kaže Branko Stamatović, direktor Agencije za bezbednost saobraćaja.

Iz Komiteta za bezbednost saobraćaja smatraju da mera privremenog oduzimanja vozila nije dobra. Smatraju da treba da bude trajna.

“Privremeno oduzimanje vozila do okončanja sudskog postupka je zaista neophodno, jer morate imati i do okončanja i nakon okončanja posebne mere. Međutim, ukoliko je samo do okončanja sudskog postupka, postavlja se pitanje koliko je to svrsishodno”, poručuje Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja.

Pooštriti kontrolu ili visinu kazne

Represivne mere i kaznena politika pre svega ima za cilj da vinovnike prekršaja upozori na ono šta ih čeka ukoliko ne poštuju propise.

Okanović kaže da nije bitno samo kolika je visina kazne, već i to koliko je izvesno da će neko ko krši propise biti procesuiran i sankcionisan.

“Svaki vinovnik uvek radi nešto računajući da ga neće uhvatiti, pre svega ta sama kontrola još žešća treba da bude, to je po meni mnogo delotvornije nego samo povećanje kaznene politike”, dodaje Rade Knežević, advokat.

Više od 61.500 vozača isključeno je tokom 2022. iz saobraćaja zbog vožnje pod dejstvom alkohola, a zbog psihoaktivnih supstanci više od 2.500 vozača. Dok je 190.000 onih koji su kažnjeni zbog nevezivanja pojasa.

“Nikad veći broj kazni za prekršaje u saobraćaju nije napisan. Ono što treba posebno da radimo jeste da uvodimo automatske siteme za detekciju saobraćajnih prekršaja”, kaže Stamatović.

VREMENSKA PROGNOZA

Pozarevac,RS
overcast clouds
17.5 ° C
17.5 °
17.5 °
48%
8.8kmh
100%
Tue
12 °
Wed
15 °
Thu
19 °
Fri
17 °
Sat
14 °