18.4 C
Pozarevac,RS
07.06.2025.
STRANA 453

Danas pretežno oblačno i svežije, sutra slično

Foto: Urban City

U severnim, centralnim i zapadnim krajevima očekuje pretežno oblačno i malo svežije vreme, mestimično s kišom, a na jugu promenljivo oblačno, ponegde s kratkotrajnom kišom ili pljuskom.

Vetar slab i umeren, istočni i severoistočni, na jugu južnih pravaca.

Jutarnja temperatura od sedam do 10 stepeni, najviša dnevna od 12 na severu i zapadu do 19 na jugu.

I u Požarevcu oblačno i malo svežije, povremeno s kišom.

Vetar slab i umeren, istočni i severoistočni.

Jutarnja temperatura oko osam, najviša dnevna oko 14 stepeni.

Prognoza za narednih sedam dana

Narednih dana slično vreme.

U sredu na severu pretežno oblačno, mestimično s kišom, a u ostalim krajevima promenljivo oblačno s lokalnim kratkotrajnim pljuskovima i grmljavinom.

Na jugu Banata i u donjem Podunavlju jugoistočni vetar u pojačanju.

Od četvrtka do kraja sedmice pretežno sunčano i osetno toplije, a uz lokalni razvoj oblačnosti retka pojava kratkotrajne kiše i pljuskova.

Početkom sledeće sedmice prolazno naoblačenje s kišom, pljuskovima, grmljavinom i padom temperature.

Sve manje zaraženih koronavirusom u Srbiji

Foto: Pixabay // ilustracija

Virus korona je u poslednja 24 sata potvrđen kod 1.987 osoba, a istovremeno je od posledica ove bolesti preminulo 30 pacijenata.

Testirano je 11.657 osoba.

Na respiratorima se nalaze 183 pacijenta.

Vreme i vesti dolaze na Windows 10 taskbar

Foto: Microsoft

Nakon testiranja sa Insiders-ima, Microsoft dodaje novu funkciju za aplikaciju Vesti i interesi u Windows 10. Ukratko, alatka kreira prečicu na taskbar-u, koja vam omogućava da proverite vreme, kao i da pratite najnovije vesti, sportske rezultate i cene akcija.

Klik na određenu priču otvoriće je u pregledaču. Takođe možete sačuvati članak za kasnije čitanje i deliti ga ako želite. Ono što nećete videti u fidu, bar ne još uvek, jesu oglasi.

Naravno, možete da prilagodite izbor tema koje vidite u svom fidu, kao i publikacije koje Windows koristi za izvor članaka. Pored toga, imate određenu fleksibilnost u načinu prikazivanja ikone na taskbar-u. Takođe je moguće isključiti funkciju ako ne želite da je sve vidite.

Dodajući vesti i interesovanja, Microsoft je saopštio da želi da olakša pronalaženje visokokvalitetnih i relevantnih sadržaja vesti. Štaviše, način na koji kompanija to vidi, većina ljudi već ima rutinu u kojoj neprestano proverava šta se dešava u svetu tokom celog dana. Pa zašto taj proces ne učiniti lakšim? Uključivanje načina za proveru vremena putem Windows-a nešto je što ljudi već neko vreme traže.

U planu je da se započne sa izbacivanjem Vesti i interesovanja na Windows taskbar “u narednih nekoliko nedelja”.

Kompanija Bambi i Poljoprivredna škola u Požarevcu potpisale sporazum o uključivanju u sistem dualnog obrazovanja

Kompanija Bambi i Poljoprivredna škola sa domom učenika „Sonja Marinković“ Požarevac, potpisale su sporazum o uključivanju u sistem dualnog obrazovanja za školsku 2021/2022. godinu za stručne obrazovne profile „Operater u prehrambenoj industriji“ i „Prehrambeni tehničar“.

Dualno obrazovanje predstavlja model srednjeg stručnog obrazovanja u okviru koga učenici znanje koje stiču kroz teorijsku nastavu u školi, nadograđuju intenzivnom praksom u kompaniji uz nadzor profesora i stručnih lica. Na ovaj način, mladi ljudi bivaju znatno konkurentniji na tržištu rada, a period trajanja obuke za budući posao postaje znatno kraći.

„Dualnim obrazovanjem učenici razvijaju timski duh, ali i stiču samopouzdanje i samostalnost u radu, što je nemerljiva prednost u budućem radu. Istovremeno, kroz interakciju i podršku starijih kolega, osim korisnih saveta primenljivih u praksi, razvijaju socijalne veštine i osećaj odgovornosti, što je u njihovom uzrastu izuzetno važno. Drago nam je što u kompaniji Bambi imamo sjajnog partnera i potpuno sam siguran da ćemo zajedno, uključivanjem u sistem dualnog obrazovanja ispuniti svoju misiju – pružiti sveobuhvatna i sadržajna znanja, ali i kvalitetnu i primenljivu praksu“, istakao je Vidoje Vukašinović, direktor Poljoprivredne škole sa domom učenika „Sonja Marinković“ iz Požarevca.

Da je reč o obrazovnoj ustanovi koja i te kako brine o svojim učenicima govori u prilog i činjenica da je početkom godine položen kamen temeljac za dogradnju Doma za učenike ove škole. Osim proširenja kapaciteta na 217 mesta, Dom će dobiti novu kuhinju, ostavu za muzičke instrumente kao i druge sadržaje koji će obrazovanje i boravak učenika učiniti znatno boljim i kvalitetnijim.

Jelena Vuković, direktorka za ljudske resurse kompanije Bambi, je povodom uključivanja kompanije u sistem dualnog obrazovanja, istakla da Bambi otvara vrata mladim ljudima da steknu praktične i primenljive veštine kroz realno radno okruženje uz pristup savremenoj opremi i procesima.

„Verujem da ćemo, upravo učešćem u ovom programu, prepoznati motivisane mlade ljude i da ćemo biti u prilici da ih vidimo u redovima svojih kolega, po završetku školovanja“, izjavila je Jelena Vuković, direktorka za ljudske resurse.

Uključivanjem u sistem dualnog obrazovanja, kompanija Bambi ulaže u razvoj lokalne zajednice u kojoj posluje više of 50 godina, doprinosi sveukupnom jačanju konkurentnosti na tržištu rada i mladim kadrovima traženih obrazovnih profila otvara brži put budućeg zaposlenja u kompaniji.

Deca iz vrtića čestitala Uskrs Požarevljanima na lep način

Foto: B.P.

Mališani sa vaspitačicama PU “Ljubica Vrebalov” danas su postavili uskršnju izložbu na Trgu oslobođenja u Požarevcu.

Uskršnja jaja na kružnom toku, Foto:B.P.

Na kružnom toku postavljena su ukrašena uskršnja jaja.

Lončar: Više od 99 odsto hospitalizovanih nije vakcinisano

ZLATIBOR LONČAR, Foto: B.P.

Na bolničkom lečenju trenutno se nalazi 5.607 pacijenata, a više od 99 odsto njih nije vakcinisano, izjavio je za “Tanjug” ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Zlatibor Lončar je pojasnio da je analizom kod hospitalizovanih, koja je urađena tokom vikenda, utvrđeno da ima i onih koji su se zarazili između dve doze, ali to, kaže, samo pokazuje da oni nisu ispoštovali mere.

“Analiza je dokazala da bi, pošto Srbija ima dovoljno vakcina i sve uslove da sistem normalno funkcioniše, ove brojke bile manje da je više ljudi vakcinisano”, rekao je Lončar.

Ministar objašnjava da je verovatnoća da na bolničkom lečenju završe građani koji su primili obe doze vakcine, a ipak se zaraze virusom, mnogo manja, a i ako se desi, klinička slika je lakša.

“To su iskustva koja trenutno vidimo i suština je da nema opuštanja dok se dovoljno ljudi ne vakciniše. Svi smo svesni da se mere ne sprovode kako bi trebalo, ali pad broja novozaraženih poslednjih dana isključivo je rezultat vakcinacije”, rekao je Lončar.

Kada je reč o novim sojevima virusa korona, Lončar kaže da je potrebno u što kraćem roku vakcinisati što veći broj ljudi, jer se na taj način sprečava širenje virusa i ne dozvoljava mu se da mutira.

Remonti na Površinskom kopu „Drmno“: Radovi do sredine jeseni

Iz remonta u remont, Foto: Energija Kostolac

Remont osnovne rudarske mehanizacije na kopu „Drmno“, koja je angažovana u okviru četvrtog jalovinskog sistema, završen je sredinom aprila. Sledi remont osnovne rudarske mehanizacije i opreme koja radi u sklopu prvog jalovinskog sistema, ali i servis šestog, novog, BTO sistema, po ugovornoj obavezi.

Foto: Energija Kostolac

– Remont četvrtog jalovinskog sistema možemo svrstati u red klasičnih remontnih poslova.

ZORAN STOJKOVIĆ, Foto: Energija Kostolac

Na otklanjanju uočenih nedostataka angažovani su zaposleni Privrednog društva PRIM iz Kostolca, kao i zaposleni iz službi održavanja Površinskog kopa „Drmno“ i „Kosovo Obilić“ – izjavio je Zoran Stojković, upravnik Sektora mašinskog održavanja na Površinskom kopu „Drmno“.

Foto: Energija Kostolac

Remontni poslovi počeli su sredinom marta i trajaće u kontinuitetu do sredine jeseni.
Četvrti jalovinski sistem svrstava se u red pouzdanijih rudarskih sistema. O tome govori i podatak da je u prošloj godini sistem radio 4.261 sat ili 49 odsto od ukupnog kalendarskog vremena, što se i po evropskim standardima i merilima može svrstati u dobar rezultat. U prošloj godini tim sistemom otkopano je ukupno je 5.311.845 kubnih metara jalovine, što je bilo na nivou planiranih količina.

Požarevac među gradovima sa najvećim brojem vakcinisanih punoletnih građana

Foto: Urban City / B.P.

Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović izjavio je da je u Srbiji dosad dato ukupno 3.255.000 doza vakcina protiv koronavirusa, a da će pored Fajzera i Sputnjika V, i vakcina Sinofarm biti dostupna od sutra za vakcinisanje i onima koji nemaju zakazane termine.

„Do sada je dato 3.255.000 vakcina, od toga je prva doza 1.945.000, a druga doza oko 1.310.000. Broj građana koji su imunizovani je negde oko 1,2 miliona, to su građani kod kojih je prošlo tri nedelje od druge doze, odnosno pet nedelja od prve doze, kad je u pitanju vakcina AstraZeneka“, rekao je on za RTS.

Jovanović je naglasio da građani bez zakazivanja mogu da se vakcinišu na svim punkotvima u Srbiji i da danas stiže 500.000 Sinofarm vakcine, tako da će već sutra građani moći da se vakcinišu vakcinom Sinofarm, Fajzer i Sputnjik V.

Jovanović je napomenuo da od lokalne samoprave zavisi kakav će biti odziv na vakcinaciju, i da je Beograd u tome „najbolji“.

„Pored Beograda, više od 35 odsto punoletnih građana je vakcinisano u Nišu, Užicu, Sremskoj Mitrovici, Priboju, Novom Sadu, Kladovu, Kikindi, Malom Zvorniku, Sremskim Karlovcima, Kragujevcu, Požarevcu i Knjaževcu“, kazao je on.

Dodao da je najmanje vakcinisanih, ispod 20 odsto populacije, pored ostalog u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, Žagubici, Doljevcu, Merošini.

Jovanović je rekao da su od vakcinisanih 52 odsto žene i da su se najviše vakcinisali građani stariji od 60 godina.

Crnogorski hotelijeri traže kovid hotele

FOTO: URBAN CITY / B.P.

Masovna imunizacija stanovništva u Crnoj Gori kasni i obe doze vakcine primilo je tek 3,1 odsto stanovništva. Taj podatak brine epidemiologe, ali i hotelijere, koji tvrde da nadležni nisu rešili brojne probleme pred početak turističke sezone.

Takođe, oni smatraju da nadležni treba da odrede i hotele za smeštaj zaraženih turista, prenosi portal CdM pisanje Dana.

Hotelijer iz Budve Dragan Purko Ivančević rekao je da ako Vlada ubrzo ne reši problem spore vakcinacije, teško će moći da dogovore sa bilo kim dolazak turista u Crnu Goru.

On je istakao da Crna Gora, i pored zahteva te grane privrede, nema kovid hotele za turiste koji budu inficirani tokom letovanja.

“Svaka država je to rešila, a mi to još nemamo. Počev od imunizacije, i to je jedan od preduslova da se odrede hoteli u kojima će biti lečeni i smešteni zaraženi. Nadležni su obećali da će to biti rešeno, ali još nemamo ništa konretno. Sve dok se ne reši pitanje imunizacije i hotela za zaražene, ne možemo da ugovaramo dolazak turista”, ukazao je Ivančević.

Prema njegovim rečima, pitanje svih pitanja je imunizacija direktnih učesnika u turizmu.

“Vlada mora da se potrudi da obezbedi vakcine, a mi u turizmu da se što pre vakcinišemo i eliminišemo sve kontakte sa gostima koji im mogu ugroziti zdravlje”, istakao je Ivančević.

Predsednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) i suvlasnik hotela Splendid Željko Radulović rekao je da se neopravdano kasni sa vakcinacijom građana i turističkih radnika pred početak sezone.

Trideset pet godina od nuklearne katastrofe u Černobilju

Foto: Pixabay

Ogromna i prazna zona oko nuklearke u Černobilju, mesta najgore nuklearne nesreće na svetu koja se dogodila na današnji dan pre 35 godina, grozan je spomenik ljudskim greškama, pa ipak Ukrajinci od njega traže nadahnuće, utehu – i prihod.

Reaktor broj četiri u elektrani 110 kilometara severno od glavnog grada Kijeva eksplodirao je 26. aprila 1986. godine kada je radioaktivni materijal izbačen visoko u nebo.

Sovjetske vlasti pogoršale su katastrofu jer nisu saopštile javnosti šta se dogodilo.

Foto: Pixabay

Iako je obližnji grad Pripjat evakuisan narednog dana, dva miliona stanovnika Kijeva nije obavešteno uprkos opasnosti.

Ostatak sveta za katastrofu je saznao tek nakon što je u Švedskoj otkriveno pojačano radioaktivno zračenje.

Na kraju je iz okoline evakuisano više od 100.000 ljudi, a u toj oblasti su ostali samo radnici koji su čistili reaktor.

Radijacija je iz elektrane zračila do 2019. godine kada je prekriven velikim lučnim štitom.

U toj oblasti, uprkos opasnosti, povećan je broj turista nakon HBO-ove mini serije „Černobilj“ iz 2019. godine.

Foto: Pixabay

Grad Pripjat u kom je nekada živelo 50.000 stanovnika, uglavnom radnika, danas je pust, a turistima je najzanimljivije da obilaze ruševine.

Iako je nivo radijacije u zoni dovoljno nizak da ga turisti mogu posetiti, stalni boravak je zabranjen.

Međutim, više od 100 ljudi i dalje živi u široj zoni oko nuklearne elektrane, uprkos naređenju da se napusti ta oblast.

Dugoročni efekti na zdravlje ljudi i dalje su predmet intenzivne naučne rasprave. Odmah nakon eksplozije, oko 30 radnika pogona i vatrogasaca umrlo je od zračenja. Kasnije je više hiljada ljudi umrlo od bolesti povezanih sa zračenjem, poput raka.

Pripjat, Foto: Pixabay // ilustracija

Na iznenađenje mnogih koji su očekivali da bi ovo područje moglo biti mrtva zona, tamo i dalje ima divljih životinja poput medveda, bizona, vukova, divljih konja i na desetine vrsta ptica.

Prema naučnicima, životinje su bile mnogo otpornije na zračenje nego što se očekivalo i mogle su se brzo prilagoditi jakom zračenju.

Reaktori u Černobilju trebalo bi da budu demontirani do 2064. godine.

Spreman paket novčane pomoći, ovo su svi datumi

Foto: Urban City / B.P. // ilustracija

Ministar finasnija Siniša Mali najavio je danas da će 6. maja svim penzionerima u Srbiji biti isplaćeno prvih 30 evra iz trećeg paketa pomoći države, a da će 12. maja početi isplata svim punoletnim građanima koji se do tada budu prijavili.

Mali je za TV Prva rekao da prijava za pomoć ”30 plus 30 evra” počinje 28.aprila na portalu trezora kao i prošle godine.

Pojasnio je da ne treba da se prijavljuju penzioneri, građani koji su na izdržavanju zatvorske kazne i korisnici socijalne pomoći.

”Najstarijim sugrađanima, kojih ima više od 1,7 miliona, isplatiti 6. maja prvih 30 evra, a drugi deo u novembru. Dodatnu pomoć od 50 evra dobiće u septembru”, rekao je ministar finansija.

Mali je precizirao da će 7. maja 30 evra dobiti građani koji su na služenju zatvorskih kazni i korisnici socijalne pomoći.

Od 12. maja krećemo da isplaćujemo 30 evra za sve koji se prijave do tada, a očekujemo da ćemo do 20. maja svima koji se prijave isplatiti prvih 30 evra.

Dodao je da će 10. maja biti drugi put isplaćeno 50 odsto minilane zarade za sve koji su se prijavili u aprilu.

Najavio je da će 7. maja 30 evra dobiti građani koji su na služenju zatvorskih kazni i korisnici socijalne pomoći.

”Od 12. maja krećemo da isplaćujemo 30 evra za sve koji se prijave do tada, a očekujemo da ćemo do 20. maja svima koji se prijave isplatiti prvih 30 evra”, kazao je Mali.

Dodao je da će 10. maja biti drugi put isplaćeno 50 odsto minimalne zarade za sve koji su se prijavili u aprilu.

Poslednja nedelja Vaskršnjeg posta, danas je Veliki ponedeljak

Foto: Urban City / B.P.

Počela je sedma, poslednja nedelja Vaskršnjeg posta. Svi dani u njoj nose naziv Veliki, pa je tako danas Veliki ponedeljak.

Poslednja sedmica Vaskršnjeg posta, Strasna ili Stradalna nedelja uvodi u Tajnu stradanja Gospodnjeg.

U ovoj sedmici vernici bi trebalo da se potrude da oproste jedni drugima sve međusobne grehe i uvrede, jer, uči hrišćanstvo, ako oprostimo drugima i Hristos će oprostiti nama.

Crkvenim tipikom od najstarijih vremena za ovu nedelju propisan je najstrožiji post, na vodi.

Jedu se samo hleb, so i voće, a Veliki petak i Velika subota potpuno su bez hrane. Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.

Svaki dan ove sedmice ima svoju temu – ponedeljak, utorak i sreda posvećeni su sećanju na poslednje besede Isusa Hrista.

Na Veliki četvrtak, sećamo se Tajne večere i Hristovog pranja nogu svetim apostolima, kojim nas Gospod uči najdubljem smirenju. U crkvama vezuju se zvona, umesto kojih se oglašavaju klepala. Već ponegde počinje bojenje jaja.

Na Veliki petak, dan stradanja sina Božijeg, Crkva se seća brojnih događaja -od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, do polaganja njegovog tela u grob. Ko može, ne jede ništa ceo dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do 3 sata popodne.

Suhojedenje, odnosno samo hleb i voda propisani su i za Veliku subotu, jedinu na vodi posnu subotu u toku godine. Meša se i uskršnjak, obredni kolač ukrašen bojenim jajima.

U nedelju je Vaskrs.

Kod Kostolca otkriveni brodovi koji potiču iz prvog veka pre nove ere

Foto: Urban City / B.P. / Ilustracija

Srpski tim arheologa je u blizini Kostolca, sedam metara ispod nivoa reke, pronašao nekoliko plovila iz različitih istorijskih perioda. Za neka od njih smatra se da su ostaci iz vremena pre naše ere, a ima i onih iz perioda između 15. i 17. veka.

Plovila koja su pronađena kod Kostolca, kako navodi gost RTS-a, prof. dr Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta i rukovodilac naučnog projekta “Viminacijum”, trenutno su smeštena u okviru “Mamut parka”. Ministarstvo kulture je obezbedilo sredstva da se pripremi prezentacija pronađenih artefakata, a već uveliko teku razgovori kako će to izgledati.

Kao i kada su pronađeni ostaci mamuta, i ovoga puta su poziv arheolozima uputili sa ugljenokopa termoelektrane u Kostolcu.

foto: Urban City Combo / B.P.

“Ovo je bilo veliko iznenađenje i u početku nas je tih sedam metara bunilo. Otkud na sedam metara, jer to onda upućuje na neki mnogo raniji vremenski period. Ali smo onda videli jedan sloj naplavine i jednu srećnu okolnost da su se čamci nalazili u jednom glinoznom zemljištu što je njih, u stvari, i očuvalo”, objašnjava profesor Korać.

Jedan od pronađenih čamaca je dug 19 metara, ali arheolozima nije odmah uspelo da procene iz kog perioda potiče s obzirom na dubinu na kojoj se nalazio. Pomoću geomorfologa i ostalih naučnika ustanovili su da su plovila pronađena u jednom rukavcu i da su se u toj naplavini očuvali.

Pronađeni su i neki elementi keramike, ali i pored toga, datumi dobijeni Ce-14 analizom su iznenadili arheologe, jer je u pitanju bio prvi vek pre naše ere.

“Vrlo je interesantno da u tom graditeljskom delu postoji kontinuitet, što opet baca neku novu, potpuno drugačiju sliku na to ko nasleđuje sve te zanate i te veštine, jer način na koji su oni urađeni i dan danas predstavlja zanatsko umeće. Način spajanja sa gvozdenim klamfama koje su očuvane i sve ostalo je graditeljski neprevaziđeno”, naglašava profesor.

Foto: Urban City / B.P.

Svake godine iz Viminacijuma nam stiže iznenađenje

Pronađeno je ukupno sedam plovila, različitih dužina i različitih oblika, ali svi su građeni od hrasta, što na neki način upućuje na ono što se dešavalo na tom prostoru i koje je dominantno drvo bilo.

Viminacijum svake godine podari neko novo saznanje i baci svetlost na neki novi istorijski period na ovim prostorima.

“Mi smo se dugo sporili kada su Rimljani došli na ovaj prostor i uobičajeno je stanovište da se to desilo početkom nove ere, međutim, postoje neki podaci i neki stariji pisci koji su bili osporavani, a koji su tvrdili da su došli još polovinom drugog veka pre nove ere”, napominje profesor.

Veliku zagonetku predstavljaju i čamci koji potiču iz 7. i 8. veka jer naučnici imaju jako malo podataka o tom periodu na ovim prostorima.

Na vest o ovom otkriću koja se brzo proširila svetom, odmah je reagovao Ben Lenard iz časopisa Arheolodži glasila Arheološkog instituta iz Njujorka, zatim arheolozi iz Marselja iz jedne od najprestižnijih institucija za antičke brodove, kao i kolege iz Nemačke, navodi gost Jutarnjeg programa.

Nije uobičajeno da arheolozi bilo gde u svetu uspeju da pronađu tako dobro očuvane brodove i tih dimenzija. U skandinavskim zemljama ima brodova iz perioda vikinga koji se bružno čuvaju.

U Majncu se nalazi jedan sjajan muzej sa brodovima, ali ni jedno otkriće nije suvišno, jer svaki pronađeni brod je poseban i svaki priča svoju priču koju arheolozi vole da odgonetaju, dodaje profesor Korać.

Pronađena plovila publika može da vidi u Arheološkom parku “Viminacijum” u okviru “Mamut parka”, mada su radi konzervacije pojedini čamci rastavljeni.

“Nadam se da ćemo u narednom periodu kada proće konzervacija i restauracija iza toga, imati jedan mali pokriven prostor za muzej brodova kojim ćemo moći da se podičimo i da stanemo na crtu i Majncu i Marselju i svim tim divnim mestima koja takođe imaju sjajne stvari”, kaže na kraju gostovanja profesor Miomir Korać.

Oskar kineskoj rediteljki, najbolji film “Zemlja nomada”

Foto: Pixabay

Za najbolji film na 93. dodeli nagrade Oskar proglašen je “Zemlja nomada” (Nomadland) kineske rediteljke Kloi Žao.

Ona je osvojila i prestižnu zlatnu statuetu za najbolju režiju, a Frensis Mekdormand za ulogu u tom filmu proglašena je za najbolju glumicu.

U noći između nedelje i ponedeljka, na dodeli u Los Anđelesu na više lokacija, prvi put u istoriji u svedenom izdanju, zbog i dalje aktuelne pandemije, iako je jedan od favorita za najbolji internacionalni film bio “Quo vadis, Aida?” Jasmile Žbanić iz Bosne i Hercegovine, u kome igraju srpski glumci Jasna Đuričić i Boris Isaković, Oskara je u toj kategoriji osvojio uveliko nagrađivani “Još jedna tura” (Drunk) danskog reditelja i scenariste Tomasa Vinterberga.

Upravo taj film u dansko-holandsko-švedskoj koprodukciji imao je ekskluzivnu televizijsku premijeru pre početka 93. dodele Oskara na RTS-u, a prikazuje se i u beogradskim bioskopima.

Dodela Oskara odvijala se najviše u prostoru istorijske stanije Junion, kao i u biskopu Dolbi u Los Anđelesu i putem onlajn linka s mnogim kandidatima širom sveta, a u sali je bio samo neophodan broj nominovanih za Oskara.

Kako je objasnila jedna od voditeljki večeri – glumica Redžina King, nominovana i za rediteljski film “Jednom u Majamiju”, svi u sali nisu nosili maske jer su vakcinisani, i cela ceremonija od tri puna sata je zapravo bila kao snimanje nekog filma, a tada se na setu inače ne nose maske.

Rediteljka trijumfalnog filma “Nomadland”, Kineskinja Kloi Žao, kojoj je to tek treći film, tek je druga žena u istoriji Američke filmske akademije koja je osvojila Oskara, jer je pre nje to pošlo za rukom samo Ketrin Bigelou za ratnu dramu “Katanac za bol” (2008).

Frensis Mekdormand je primila Oskara i kao jedan od producenata tog filma, gde je nadahnuto u oba izlaska na scenu istakla da je neophodno da svi pogledaju njihov film i da je najbolje da to učine na najvećem mogućem ekranu, aludirajući da ne gledaju na platformama i sa monitora kompjutera. “Gledajte sve nominovane filmove u bioskopima, ne samo naš, i velika mračna sala je pravo mesto za prikazivanje.

Veoma volim da radim, obožavam svoj posao, hvala vam što svi vi to znate i hvala vam na ovome”, puna emocija je bila Mekdormandova držeći Oskara.

Glumica je time osvojila svog trećeg Oskara za glavnu žensku ulogu (nakon filmova “Fargo” i “Tri bilborda izvan Ebinga, Misuri”), što je retko kome ikada uspelo u istoriji, a značajniji primer je majstor metod glume – Danijel Dej Luis (“Moje levo stopalo”, “Linkoln”, “Biće krvi”), kao i Meril Strip i Džek Nikolson, Ispred njih je samo pokojna Ketrin Hepbern sa četiri Oskara.

Iako je film “Mank” Dejvida Finčera važio za ubedljivog favorita sa čak 10 nominacija za Oskara, ovo crno belo ostvarenje o scenaristi kultnog filma “Građanin Kejn” Hermanu Dž. Mankjeviču moralo je da se zadovolji sa Oskarima samo za najbolju scenografiju i kameru.

Nagrada za najbolju glavnu mušku ulogu je, po oceni članova Akademije, drugi put posle uloge Hanibala Lektora u filmu “Kada jaganjci utihnu, pripala je ser Entoniju Hopkinsu za porodičnu dramu “Otac”, Florijana Zelera, čime je istisnuo velikog favorita Garija Oldmana, za naslovnu rolu u filmu “Mank”.

Tu su bile i druge kolege – Riz Ahmed, Stiven Jeun, kao i preminuli Čedvik Bouzman, za koga su mnogi mislili da će dobiti posthumnog Oskara, što se inače retko ikada dešava. Pokojni glumac je ostvario svoju poslednju ulogu u hvaljenoj drami “Crna zadnjica Me Rejn” Džordža Si Volfa, a taj film se okitio Oskarima za najbolju kostimografiju i šminku – frizuru (nova kategorija).

Vajola Dejvis za glavnu žensku ulogu u tom filmu bila je veliki favorit, ali je Oskara ipak pripala Frensis Mekdormand, dok su u jakoj konkurenciji bile i Endra Dej, Vanesa Kirbi i Keri Maligen. Veoma emotivan i potresan deo večeri bio je kada je Tomas Vinterberg primio Oskara za najbolji strani film “Drunk”, jer je govorio o poznatom slučaju kada je njegova ćerka Ida u vreme snimanja tog filma na žalost tragično izgubila život u saobraćajnoj neseći.

Nagrađen film je i posvetio njoj, uz suze, kada je izjavio da je i ona deo ovog čuda, a zahvalan je svima u ekipi, posebno glavnom glumcu Madsu Mikelsenu, jer su mu pomogli da nekako prebrodi taj težak period i na kraju ipak snimi film o učiteljima jedne škole koji uživaju u opijanju.

ED Požarevac: Isključenja struje od ponedeljka do četvrtka

Foto: Pixabay / ilustracija

ED Požarevac najavila je isključenja struje od ponedeljka 26. aprila do četvrtka 29. aprila.

Vukovi “samleli” Požarevljane: Težak poraz Pastuva

U okviru 2. kola Sport Klub Prve lige Srbije u američkom fudbalu odigrane su tri utakmice, a SBB Vukovi su ubedljivo slavili.

U subotu igrane su dve utakmice u Beogradu. SBB Vukovi Beograd savladali su Požarevac Pastuve rezultatom 49:0, a Plavi zmajevi bili su bolji od Jagodine Black Hornets posle produžetka sa 22:14.

U nedelju u Novom Sadu gostujuća ekipa Banat Bulls pobedila je domaći tim Wild Dogs sa 17:0.

Na stadionu IMR, Vukovi su relativno brzo završili posao. Već na poluvremenu rezultat je bio 35:0 i utakmica je bila praktično gotova. Pastuvi su imali velike kadrovske probleme i u Beograd su doputovali sa 23 igrača. U domaćim redovima trčanjima i poenima istakli su se mladi raningbekovi Aleksandar Mlađen i Aleksandar Bogdanović, a napad kroz vazduh predvodio je Tihomir Todorov sa dva tačdaun hvatanja. U odbrani Vukova najbolji su bili Andreja Stevanović, Andrija Drča i Lazar Bućan.

U narednom kolu, 8. i 9. maja, igra se derbi lige kada će Wild Boars Kragujevac ugostiti SBB Vukove Beograd. Plavi zmajevi putuju u Pančevo gde će odmeriti snage sa Bullsima, a u Požarevcu domaći Pastuvi dočekaće Wild Dogs Novi Sad.

Celu utakmicu pogledajte u video snimku ispod:

Rezultati 2. kola Sport Klub Prve lige Srbije:

SBB Vukovi – Pastuvi 49:0

Plavi zmajevi – Black Hornets 22:14

Wild Dogs – Banat Bulls 0:17

Wild Boars Kragujevac slobodni

Treće kolo, 8-9. maj:

Wild Boars Kragujevac – SBB Vukovi Beograd

Banat Bulls – Plavi zmajevi Beograd

Pastuvi Požarevac – Wild Dogs Novi Sad

Black Hornets Jagodina slobodni

Počinje evropska Nedelja imunizacije

Foto: Pixabay // ilustracija

Nedelja imunizacije u Evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije (SZO), čiji je cilj povećanje obuhvata imunizacijom, sa posebnim akcentom na decu iz teško dostupnih, ranjivih i marginalizovanih grupa, počinje danas i trajaće do nedelje, 2. maja.

Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje Srbije “Batut”, ovogodišnja akcija je usmerena na razvijanje globalne solidarnosti i jačanje poverenja u vakcine i vakcinaciju.

“Zahvaljujući vakcinaciji svake godine u svetu se spreči pojava između dva i tri miliona smrtnih slučajeva. Vakcinacija se vidi kao izvesno rešenje u zaustavljanju pandemije kovida 19, pod uslovom da dovoljna količina vakcina bude ravnomerno dostupna na globalnom nivou. Međutim, i u uslovima pandemije održavanje kontinuiteta u sprovođenju nacionalnih programa imunizacije ima prioritet koji ni na koji način ne sme biti ugrožen”, stoji u saopštenju.

Ocenjuje se da “posebnu” pažnju treba obratiti na rizične grupe kada su u pitanju bolesti koje se mogu sprečiti vakcinacijom, poput gripa, pneumokokne bolesti, infekcije izazvane respiratornim sincicijelnim virusom.

“U Nedelji imunizacije podsećamo roditelje na značaj redovne vakcinacije, a sve odrasle osobe da se, ukoliko to nisu učinile do sada, vakcinišu protiv kovida 19. Svako od nas može i treba da bude primer – vakcinišite se zbog sebe, svoje porodice i zajednice”, piše u saopštenju.

Ovogodišnja, šesnaesta po redu Nedelja imunizacije, sprovodi se pod sloganom “Vakcine nas zbližavaju”.

Jutro hladno, tokom dana oblačno, sutra promenljivo

Foto: Urban City

U Srbiji ujutru hladno, ponegde sa slabim prizemnim mrazem, a tokom dana malo do umereno oblačno, na severu, zapadu i jugozapadu mestimično s kišom ili lokalnim pljuskovima, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHZS).

Vetar slab do umeren, u severnim i centralnim krajevima istočni i severoistočni, a na jugu i jugozapadu jugozapadni.

Jutarnja temperatura od tri do osam stepeni, a najviša dnevna od 15 do 20.

U Požarevcu pre podne malo do umereno oblačno, posle podne oblačno, a uveče u pojedinim delovima grada s kratkotrajnom kišom.

Vetar slab do umeren, istočni i severoistočni.

Jutarnja temperatura oko sedam, a najviša dnevna oko 17 stepeni.

Vreme narednih dana

Narednih dana i dalje promenljivo oblačno, mestimično s kišom ili lokalnim pljuskovima sa grmljavinom.

Dnevna temperatura do petka malo ispod ili oko proseka, a zatim u porastu.

Važno za vozače, ko neće proći tehnički pregled

Foto: Pixabay // WolfBlur

Peema pravilniku o tehničkim uslovima, vozila moraju imati katalizator ako su sa njim proizvedena, što znači da katalizator kao i DPF ne treba naknadno ugrađivati na automobile koji ih nikada nisu imali.

Mnogi vlasnici nisu sigurni da li je njihov automobil proizveden sa katalizatorom ili DPF-om.

Profesor Dragan Knežević sa Katedre za motore Mašinskog fakulteta u Beogradu kaže da se to da li vozilo ima sistem naknadnog tretmana izduvnih gasova može proceniti na osnovu njegovog godišta.

– Euro 1 norma je uvedena u januaru 1992. godine, pa Euro 2 norma 1995, a Euro 3 2000. godine, odnosno 1998. i 1999. kod nekih proizvođača, tako da je kod nas kritična ta Euro 3 norma, gde sva vozila sa benzinskim motorima imaju katalizatore, vozila sa dizel motorima imaju oksidacione katalizatore, ali retko koje vozilo ima filter čestica odnosno DPF – objašnjava Knežević.

Kaže da je 2005. godina uvedena norma Euro 4, kod koje sva vozila sa benzinskim motorima imaju katalizatore, vozila sa dizel motorima oksidacione katalizatore i skoro svi de-pe-ef osim najslabijih verzija dizel motora.

– Euro 5 vozila od 2009. godine imaju kompletan sistem naknadnog tretmana, osim nekih najslabijih dizel motora. Euro 6 norma je uvedena 2014. godine i ta vozila imaju kompletan sistem – ističe Knežević.

Vozila koja su napravljena sa katalizatorom i DPF filterom moraju da ga imaju na tehničkom pregledu. Vizualnim putem se proverava da li je katalizator na svom mestu.

Automobili koji su proizvedeni sa katalizatorom, a nemaju ga, neće proći tehnički pregled.

Brojke još bolje: Manje od 2.000 novih slučajeva

Foto: Pixabay // ilustracija

Prema poslednjim podacima u Srbiji je zabeleženo 1.695 novih slučajeva koronavirusa, od 8.956 tetsiranih.

Preminula je 31 osoba.

Na respiratorima se nalazi 202 pacijenta.

Ukupno je hospitalizovana 5.601 osoba.

U Srbiji su od početka epidemije zvanično potvrđena 679.667 slučajeva infekcije.

Procenat smrtnosti je 0,92 odsto.

Do 15 časova 25. aprila 2021. u Srbiji testirano je ukupno 3.775.363 osoba koje su ispunjavale kriterijume definicije slučaja.

Šetao nag ulicama Požarevca /Video/

Redakcija Urban City dobila je na e-mail od jedne čitateljke našeg portala neobičan video klip.

Video klip snimljen je u subotu, 24. aprila u Požarevcu oko 19 časova kod ženskog zatvora.

Potpuno nag muškarac prolazio je na zaprepašćenje Požarevljana koji su u tom trenutku prolazili kolima i pešice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

.

Đerlek: Još dva do tri meseca i blizu smo cilja

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek kaže za RTS da brojke jesu dobre, ali poručuje građanima da izdrže još malo, da nema mesta opuštanju i da se pridržavaju mera, koje će verovatno ostati iste.

Mirsad Đerlek ističe da brojke jesu ohrabrujuće, ali i obavezujuće, pa nema mesta opuštanju.

“Želim da poručim građanima Srbije da izdržimo još malo. Još dva do tri meseca i blizu smo cilja. Treba nam još opreza, epidemijske mere i masovna imunizacija”, naglašava Đerlek.

Kaže da država koristi nekoliko modela promocije vakcinacije.

“Postigli smo odlične rezultate. Posećujemo svaki grad, svako selo, dolazimo do svakog čoveka i razgovaramo. Dosta smo opustili građane i oslobodili ih bespotrebnog straha. Ovo što brojke padaju jeste rezultat vakcinacije”, navodi Đerlek.

Ističe da, ipak, ima i nekoliko regiona u Srbiji gde je broj vakcinisanih mali.

“Pre svega Tutun sa 6,9 odsto, Novi Pazar sa nekih 12,5 odsto. Tu su nam i Lajkovac, Ljig i Mionica, gde sam bio sa ministarkom Obradović pre dva, tri dana. Moramo što više razgovarati sa tim ljudima jer su puni dezinformacija”, kaže Đerlek.

Uskoro dva miliona vakcinisanih prvom dozom

Đerlek navodi da je u Beogradu vakcinisano 5.500 studenata, a u Nišu oko 1.300.

“Sve više je mladih koji su shvatili da korona može biti opasnost u smislu steriliteta, a da su milione vakcina primili ljudi u svetu i nije dokazano da deluje na reproduktivne organe”, ističe Đerlek.

Podseća da je Svetska zdravstvena organizacija dala preporuku da se vakcinišu i trudnice koje spadaju u rizične grupe.

“To su trudnice koje su u poodmaklim godinama, trudnice sa velikom telesnom težinom, trudnice koje boluju od šećerne bolesti i hipertenzije. Svetsko udruženje ginekologa i akušera je, takođe, dalo zeleno svetlo za rizične grupe”, ističe Đerlek.

Kaže da će sredinom sledeće nedelje Srbija dostići i preći dva miliona punoletnih građana koji su vakcinisani prvom dozom.

Đerlek ističe da će o merama odlučivati struka, ali da će verovatno ostati iste.

Danas su Cveti

Danas su Cveti, dan kada je Hrist svečano i carski ušao u sveti grad Jerusalim. Uvek padaju u nedelju, dan nakon Lazareve subote.

Praznik Cveti je ustanovljen u Jerusalimu krajem IV veka, kao uspomena na poslednju nedelju života sina božijeg.

Velikim praznikom, Cveti, završava se šesta nedelja Velikog posta.

Na ovaj dan Isus Hristos ušao je, na magaretu, u Jerusalim. Uz učenike, pratilo ga je mnoštvo koje je čulo glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog. Dočekan je poput cara, uz klicanje i palmine grane.

Jevanđelisti beleže da je Isus na kapijama grada dočekan sa cvećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge.

U našoj zemlji, Cveti su i istorijski praznik. Na Cvetnu nedelju 1815. godine vojvoda Miloš Obrenović podigao je u Takovu Drugi srpski ustanak, protiv turske vlasti.

Po narodnom običajnom kalendaru, današnji dan počinje umivanjem vodom u kojoj su juče, na Vrbicu, potopeljni cvetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi.

Na Cveti se obično bere cveće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvećem.

Nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cveti ceo dan šeta okićen cvećem. Momci su pravili bukete i nosili ih devojkama, a svaki cvet imao je svoje značenje.

Danas je, drugi put od početka Velikog posta, dozvoljeno jesti ribu. Vernici sutra ulaze u poslednju sedmicu Vaskršnjeg posta, nedelju stradanja, smrti i vaskrsenja sina božjeg.

I drugog dana vikenda pravo prolećno vreme

RAMSKA TVRĐAVA

Pravo prolećno vreme i drugog dana vikenda u Srbiji. Jutro će biti hladno s temperaturom od nule do 6 stepeni. Tokom dana od 15 do 20.

Samo se na severu zemlje očekuje umereno naoblačenje, koje bi predveče ponegde u Vojvodini moglo usloviti kratkotrajnu kišu.

U Požarevcu pretežno sunčano. Krajem dana i uveče biće i malo oblaka, ali bez padavina. Temperatura oko 19 stepeni.

Naredna sedmica donosi nam promenljivo vreme, mestimično s kišom i pljuskovima.

Građani Srbije mogu bez testova u Crnu Goru

GP Dobrakovo, Foto: urban City // ilustracija

Građani Srbije u Crnu Goru mogu da ulaze bez ogranicenja (bez PCR ili ostalih testova).

U dnevniku javnog servisa Srbije sinoć je rečeno drugačije, i koristim ovaj tvit da kažem da je to bila netačna informacija.

Ovo je u subotu veče na svom Tviter nalogu napisao Jakov Milatović, ministar ekonomskog razvoja Crne Gore, povodom vesti objavljene u centralnom dnevniku RTS, po kojoj je za građane Srbije prilikom ulaska u Crnu Goru obavezan negativni PCR test.

Bolje brojke

Foto: Pixabay // ilustracija

U Srbiji su u prethodna 24 sata na korona virus testirana 11.555 građana od kojih je 2.068 novozaražena.

Testirano je 13.706 osoba.Na respiratoru je 207 pacijenata.

Deo nezaposlenih ostaće bez 60 evra pomoći

Foto: Urban City / B.P. // ilustracija

Jednokratnu novčanu pomoć od 60 evra, koja u okviru paketa Vlade Srbije pripada nezaposlenima, neće primiti veliki broj nezaposlenih koji se ne vode na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Reč je osobama koje su bile angažovane na privremeno-povremenim poslovima, od mesec, dva i tri meseca, i koje po završenom angažovanju moraju da čekaju šest meseci da bi se ponovo prijavili na Zavod. Dakle, iako su trenutno nezaposleni, oni ne mogu da se prijave za pomoć. Među onima koji su oštećeni ima i onih koji su propustili da se uredno jave određenog datuma, pa su takođe “kažnjeni” šest meseci i na Zavod mogu da se prijave tek posle tog perioda, pišu Novosti.

– Teško je proceniti koliko je takvih osoba, ali mislim da je to od 15 do 20 procenata. Iako je to kategorija kojoj je ova jednokratna pomoć najpotrebnija, zbog papirologije će ostati bez nje. Pošto mi se požalilo mnogo ljudi, otišao sam do Zavoda za zapošljavanje u Jagodini, koji pokriva Pomoravski okrug. Rekli su mi da postupaju po zakonu i da novac mogu da dobiju samo oni koji su na evidenciji u propisanom roku – kaže Tomislav Tanić, grafički inženjer u penziji iz Ćuprije, osnivač NVO “Savez građana Srbije”, a sada njen član.

Foto: Urban City / B.P.

Sagovornik Novosti moli sve nadležne institucije, pogotovo Vladu Republike Srbije, da se reši ovaj tehnički problem.

– Uz dobru volju rešenje je veoma jednostavno. Samo treba dozvoliti nezaposlenima koji čekaju da prođe šest meseci da se prijave pre isticanja tog roka i malo prolongirati period u kome oni mogu da se prijave, kako bi im se dala šansa da i oni ostvare pravo na ovu pomoć – savetuje Tanić, nekadašnji predsednik Unije manjinskih akcionara Srbije, koji je štitio prava nekoliko miliona ljudi, ali i imovinu Republike Srbije i bio saradnik Saveta za borbu protiv korupcije.

Podsetimo, na 60 evra pomoći imaju svi punoletni građani, a na dodatnih 60 i građani koji su na birou.

YouTube dodaje više podešavanja za kvalitet videa

Foto: Pixabay // ilustracija

YouTube je počeo sa isporukom ažuriranja za svoje iOS i Android aplikacije, koje korisniku pruža širi spektar opcija i podešavanja za kvalitet videa.

Podešavanje za “higher picture quality” će omogućiti da video izgleda što je oštrije moguće. Međutim, ovo će trošiti i više resursa nego druge opcije. S druge strane, “data saver” podešavanje će pomoći da se prošire resursi za podatke, ali će to uticati na slabiju vernost prikaza slike.

Pomenuta podešavanja se priključuju postojećim, kao što je “Auto” koji automatski podešava kvalitet videa u zavisnosti od konekcije. Moguće je i ručno biranje rezolucije do 4K HDR, ali će to morati da se obavlja za svaki pojedinačni video koji se pregleda.

YouTube je dodao podešavanja za kvalitet videa kao serversko ažuriranje. Korisnik neće morati da ga instalira najnoviju verziju aplikacije kako bi pristupio novim podešavanjima, ali se to preporučuje kako bi se dobile optimalne performanse.

Da li postoji loš trenutak za dijetu?

Foto: Urban City / B.P. / ilustracija

Iako se najčešće veruje da nema pravog ili pogrešnog trenutka za započinjanje novog načina ishrane s ciljem gubitka kilograma ili poboljšanja zdravstvenog stanja, nauka ima drugačije mišljenje.

Prema mišljenju naučnika, započinjanje drugačijeg načina ishrane, odnosno dijete, tokom određenih dana smanjuje šanse za uspeh, drugim rečima brzo ćete odustati, piše Times of India.

Naučnici smatraju da postoje tri situacije pre kojih razmišljanje o promeni načina ishrane jednostavno treba izbegavati jer neće uroditi plodom.

Pre važnog događaja ili projekta na poslu

Stres i dijeta ne idu ruku pod ruku. Kad smo pod stresom, žudimo za nezdravim ugljenim hidratima i često osećamo neutolivu glad.

Zato, ako na poslu imate određene rokove koji vam se bliže ili neke druge važne stvari, pokušajte da se ne opterećujete ​​započinjanjem bilo čega novog.

Šanse za odustajanje od dijete u tom trenutku su velike. Završite obaveze i kad se stvari vrate u normalu i dani vam budu opušteniji, planirajte nov način ishrane.

Vikendom

Ako planirate da započnete zdrav način ishrane subotom i nedeljom, razmislite još jednom, jer to možda i nije baš dobra ideja. To je zato što vikendom imamo više slobodnog vremena, pa pridržavanje novog, strožeg plana ishrane može da bude teško.

Osim toga, većina nas se vikendom druži s prijateljima i porodicom i teško je odoleti iskušenju da uživamo u omiljenoj hrani.

Posle odmora

Mnogi ljudi se, kada su na odmoru, prepuste čistom hedonizmu i jedu do mile volje, a zatim uveravaju sebe da će sve te kalorije potrošiti čim se vrate u rutinu. Ali, stručnjaci veruju da dijeta posle odmora može da bude loša ideja i da je to savršen recept za neuspeh.

Ako već tokom odmora planirate promenu načina ishrane, to može da ima određen psihološki uticaj i tada bi mogli da dođete u situaciju da jedete više nego obično.

Danas je Lazareva subota ili Vrbica

Foto: Urban City // B.P. / Ilustracija

Danas je Lazareva subota ili Vrbica, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih. Mnoge porodice ovaj dan slave kao krsnu slavu.

Današnji praznik, Lazareva subota, proslavlja dan kada je Isus Hristos vaskrsao četiri dana mrtvog Lazara. To je videlo mnogo ljudi, pa se vest o čudu Hristovom proširila na sve strane.

Lazar je potom živeo još trideset godina kao episkop na Kipru, gde je i sahranjen. Na nadgrobnoj ploči pisalo je “Hristov prijatelj”.

Na Lazarevu subotu beru se mlade vrbove grane koje se osveštavaju u crkvi i dele narodu. Zato se današnji praznik zove i Vrbica.

Ovo je dan dečje radosti, jer je, prema jevanđelju, Hristos polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko”.

Običaj je da se deca, ukrašena zvončićima i venčićima, lepo obuku, odakle i potiče izreka: “Udesio se, kao za Vrbicu”.

Nekada su od kuće do kuće išle lazarice i dodole, koje su uz pesmu želele domu i ukućanima napredak i sreću.

Danas se bere i cveće koje se ne unosi u kuću, već potopi u vodu da prenoći, a ujutru se, na Cveti, ukućani njome umivaju.

Lazareva subota slavi se i kao krsna slava, sa obavezno posnom trpezom. Ne rade se teži poslovi.

VREMENSKA PROGNOZA

Pozarevac,RS
clear sky
18.4 ° C
18.4 °
18.4 °
80%
2.2kmh
0%
Sun
31 °
Mon
24 °
Tue
19 °
Wed
26 °
Thu
22 °