Foto: Urban City

Danas 6. januara, na Badnji dan služena je jutarnja Liturgija i time je označen početak Božićnog slavlja.

Prodaja badnjaka u Požarevcu, Foto: Urban City

Kao i prethodnih godina, za Badnje veče organizuje se osvećenje i paljenje badnjaka tri crkve u Požarevcu, a posle toga i tradicionalni vatromet.

Foto: Urban City

Ulice oko 18 časova postaju puste, radnje se zatvaraju, a Požarevljani tradicionalno ovaj dan provode u toplini porodičnog doma.

Badnja večera

Badnja večera je posna trpeza, ali je trpeza bogata. Treba da obiluje jelom i pićem da bi i nova godina bila rodna i puna izobilja. Nekim jelima se pridavao poseban, magijski značaj, koja su i obavezna: med, beli luk (koji ima amajlijsko značenje), pasulj, kupus, riba, voće (orasi, lešnici, jabuke, suve šljive).  Večera protiče u miru i tišini.

Foto: Pixabay // ilustracija

Većina jela sa badnjedanske večere koriste se i pri daćama tako da je ta večera pre svega žrtveni obred posvećem porodičnim precima. Badnjedanska večera je jedna od najvažnijih večera u čast mrtvima i jedan deo svakog jela se ostavlja za pokojnike.

Bdenje

U badnjedanskoj noći se peče božićna pečenica, namenjena sutrašnjem danu – Božiću.

Tokom noći se pazilo kad će badnjak da pregori. Onome ko prvi spazi pripadala je nagrada od domaćina, a sam trenutak pregorevanja domaćin je oglašavao pucnjem iz oružja.

Znalo se da kad počnu pucnji da se razležu, značilo je da badnjaci prispevaju.

Nekada su svi ukućani ostajali budni dok badnjak ne pregori, a kasnije je samo jedan muškarac ostajao da bdi.

KOMENTARIŠI