Foto: Urban City / B.P. // ilustracija

Građani Srbije u naredna tri meseca neće morati da plaćaju rate svojih kredita, a Narodna banka Srbije na primenima je pokazala kako će se obračuvanati rate.

“Kako su propisi objavljeni u Službenom glasniku RS 17. marta 2020, a stupili na snagu 18. marta, obaveza banke (i davaoca lizinga) je da dužnicima ponudi zastoj u otplati obaveza u naredna tri dana (do 21. marta), te da na svojoj internet prezentaciji objave ponudu o zastoju otplate obaveze”, kažu u NBS.

Iz Kabineta guvernera navode da, nakon što banka odnosno davalac lizinga objavi ovu ponudu na svojoj internet prezentaciji, dužnik ima rok od 10 dana od dana objavljivanja da tu ponudu odbije, a, ako to ne učini – smatraće se da je ponuda prihvaćena tog desetog dana.

Naglašava se da moratorijum proizvodi pravno dejstvo istekom roka od 10 dana od dana objavljivanja ponude banke/davaoca lizinga.

U saopštenju iz kabineta guverenera NBS daje se reprezentativni primer za dinarski gotovinski kredit koji je u trećoj godini otplate. Tako za iznos kredita od 500.000 dinara sa rokom otplate od 84 meseca i iznosom rate 8.320,9 RSD, iznos rate nakon primene zastoja u varijanti 84 meseca plus moratorijum od tri meseca plus je 8.631,85 dinara, što znači da je razlika mesečne rate 310,95 dinara. (nominalna kamatna stopa 9,82 odsto, promenljiva – 3M belibor + 8,20%)

Takođe je dat i primer za stambeni kredit u evrima koji je u jednaestoj godini otplate, iznosa 50.000 evra, sa rokom otplate 240 meseci i ratom mesečnom od 284,02 evra. U varijanti sa primenom zastoja (moratorijuma), dakle rok otplate 240 + 3 meseca, rata bi bila 287,84 evra, odnosno veća je za 3,82 evra (nominalna kamatna stopa 3,00 odsto, promenljiva – 3M euribor + 3,43%)

Objašnjava se da moratorijum podrazumeva zastoj u otplati obaveza prema banci po osnovu kredita, ali i svih drugih obaveza dužnika prema banci, a da dužnici koji imaju više kredita imaju pravo na moratorijum u otplati rata za sve kredite.

Ukoliko dužnik nakon objavljivanja ponude nastavi da uredno izmiruje obaveze, to ga ne sprečava da u toku trajanja vanrednog stanja primeni moratorijum. Primera radi, ako dužnik ponudu za moratorijum u propisanom roku nije odbio, a otplatio je jednu dospelu ratu kredita, narednog meseca se i na tog dužnika primenjuje moratorijum ukoliko ne isplati ratu.

Ističe se da banka tokom trajanja vanrednog stanja koje je uvedeno zbog pandemije ne obračunava zateznu kamatu na dospelo, a neizmireno potraživanje.

KOMENTARIŠI