Na Moravi se obično utapaju plivači, ljudi precenjuju svoje sposobnosti

Na Moravi se obično utapaju plivači, ljudi precenjuju svoje sposobnosti

Foto: Urban City // arhiva

O bezbednosti kupača na bazenima i uređenim plažama brinu spasioci, redarske službe, lekari. Pravila ponašanja na plivalištu su jasna i poštuju se. Na takozvanim divljim plažama oni koji ih koriste prepušteni su sami sebi i ličnoj odgovornosti.

Većina uređenih kupališta u Srbiji na obalama ima angažovane spasioce, ali veliku opasnost predstavljaju takozvana divlja kupališta koja su sve češće, zbog nepristupačnosti terena, manjka turista i divlje prirode, omiljena mesta za posetioce.

Poštovanje pravila ponašanja na kupalištima jedan je od ključnih faktora u sprečavanju tragedija.

I pored istaknute zabrane za kupanje, ova kupalista su omiljeno mesto za ovu vrstu zabave, tako da je tokom leta puno kupača.

Na Moravi se obično dave tj. utapaju plivači. Ljudi pre svega precenjuju svoje sposobnosti. Ulaze kada je i jači vodostaj reke, ulaze u reku i na drugim mestima koja nisu predviđena za boravak ljudi i tako da se to završava letalno, navodi se u saopštenju Okružnog Štaba za vanredne situacije Braničevskog upravnog okruga.

JEZERO JEDNO OD NAJOPASNIJIH ZA KUPAČE

Najveći neprijatelj kupača u jezerima je razlika u temperaturi vode.

U njima nema virova, velikog protoka vode, ali ono što malo njih zna, jeste da je problem temperatura vode. Na površini je topla, ali je već nakon pola metra hladna i upravo to može da bude kobnog za plivače, pogotovo one sa manje iskustva.

Foto: Urban City // B.P. / ilustracija

Kada plivač koji nema dovoljno iskustva uđe u taj hladan deo, organizam sam počinje da povlači krv u unutrašnje organe, jetru, bubrege, i sve što je vitalno za održavanje života.

DIVLjE PLAŽE NA REKAMA

Reke spadaju u tekuće vode, i tu struja može da bude vrlo jaka, a samim tim opasna. Ne smemo zanemariti da se u takvoj vodi često nalaze delovi stabala ili nekih drugih predmeta koji mogu naneti povrede čak i ako se čovek vešto snalazi u vodi, takođe prisustvo virova može “prevariti” i najveštije, pa je najbolje ne kupati se na takvim mestima.

Spasioci koji rade ovog na srpskim kupalištima, rekama i jezerima upozoravaju da su najčešći uzroci utapanja nedovoljno poznavanje tehnika plivanja i održavanja na vodi, ali i nepoznavanje potencijalnih opasnosti na kupalištu (virovi, vrtlozi, brzaci).

Kako navode, opasnost predstavljaju i loše zdravstveno stanje kupača, zamor i grčevi.
“Konzumiranje alkohola i velikih količina hrane pre ulaska u vodu takođe predstavljaju opasnost. Poslednjih godina dešavalo se da se utope i oni koji su koristili narkotike”,
Preporuka je takođe da se kupači pre ulaska u ovdu najpre dobro rashlade.

Foto: Urban City // ilustracija

DECA I NEUREĐENA KUPALIŠTA

Iskusni spasioci upozoravaju da deca nikako ne bi smela da idu na neuređena kupališta.
“Do davljenja dolazi i zbog toga što je neplivače sramota da kažu da ne znaju da plivaju. Često se desi da grupica od par njih uđe u vodu. Tu uvek postoji jedan od njih koji ne zna da pliva. Društvo ga izaziva, i on u želji da se dokaže, krene da pliva i tu dolazi do davljenja”.

I na uređena kupališta decu ne treba puštati bez nadzora starijih. Mališane uvek treba držati na oku pored vode.

Jedan poluplivač može ugroziti i druge. Ako nastupi opasnost, može sa sobom povući i ostale jer pomoć ne može da pruži običan plivač – već iskusni i obučeni spasilac.

Spasilac napominje da, ako se dogodi davljenje na neuređenom kupalištu, nikako ne treba pokušati spasavanje iz vode jer je takva situacija rizična i za davljenika i za spasioca.
Takve akcije mogu da rade samo spasioci koji su prošli obuku i znaju kako se prilazi osobi koja se davi, dodaje naš sagovornik.

„Ukoliko se dogodi davljenje na neuređenom kupalištu, osobi bi trebalo dodati neki predmet, poput lopte, dušeka na naduvavanje… Treba pokušati spasavanje sa obale tako što se osobi doda kanap, grana za koju će se uhvatiti”, savetuju iskusni spasioci.

Iz svega gore navedenog otvara se pitanje potrebe za uređenjem divljih i neuređenih kupališta odnosno potrebe za uređenjem već onih koji se najčešće koriste a radi bezbednog korišćenja građana kao i kontrola ispravnosti vode koja se koristi u date svrhe.

Stim u vezi, preporučuje se jedinicama lokalnih samouprava da do kraja letnje/kupališne sezone a naročito do otpočinjanja sezone kupanja u narednoj godini iznađu mogućnosti za prepoznavanjem, obeležavanjem i uređenjem određenih delova plaža za bezbedno korišćenje u toku letnje/kupališne sezone kao i da se nastavi sa apelima građanima da se ne koriste divlje i neuređene plaže za kupanje građana na teritoriji nadležnosti.

KOMENTARIŠI