Đurini stihovi kao putokaz za arheologe

Đurini stihovi kao putokaz za arheologe

Foto: Urban City // arhiva

Kada se pomene Ždrelo kraj Petrovca na Mlavi, danas je prva asocijacija hotel nalik holivudskom zamku i njegov bazen sa termalnom vodom.

Zbog pandemija broj turista je drastično smanjen, ali je zato sve više rekreativaca koji šetaju obližnjom Gornjačkom klisurom stazama srpskih vitezova, svetogorskih monaha i – Đure Jakšića.

Veliki slikar i pesnik je prvi 1875. otkrio srpskoj javnosti prirodne lepote i istorijsku baštinu dubokog kanjona koji je brza Mlava usekla između masiva Vukana i Ježevca. Danas bi ga nazvali promoterom gornjačkog turizma, ali siromašni velikan nije putovao radi uživanja, već je morao da pešači 15 dana od Požarevca do timočkog sela Podgorca, u kome je dobio posao učitelja.

Njegov podvig ostavio nam je u baštinu pesme koje se smatraju remek-delima romantizma, a njegovi opisi su u klisuru doveli arheologe i istoričare, zatim planinare i na kraju turiste svih fela.

Sve je počelo pre 145 godina kada je Đura zastao da se osveži na snažnom izvoru Hladne vode na ulazu planinskog amfiteatra koji prave litice Vukana. Kada se osvrnuo oko sebe bio je potresen prizorom orijaških vrhova koje je suton bojio purpurom, dok je uz njih puzala magla sa reke. Taj prizor preneo je u stihove čuvene “Otadžbine”

Izvor Hladne vode na kojima je stajao impresionirani Đura danas su početna tačka najpopularnijih pešačkih staza ka vrhovima Mali i Veliki Vukan i ka manastiru Gornjak. Nekadašnji izvor je sproveden u česmu sa četiri cevi, pa se zaravan kraj asfalta sada zove Četiri lule, a na njoj je uvek parkirano po nekoliko automobila turista.

Ceo tekst pročitajte OVDE.

KOMENTARIŠI