Joksimović: Ostajemo na evropskom putu, razmišljamo strateški kako da pozicioniramo zemlju

Joksimović: Ostajemo na evropskom putu, razmišljamo strateški kako da pozicioniramo zemlju

Foto: Urban City / B.P.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović rekla je za RTS da vitalni interes Srbije jeste članstvo u EU.

Razmišljamo strateški kako da pozicioniramo zemlju tako da sa najmanje štete prođemo ovaj period, a slušamo, kao demokratska zemlja, i šta naši građani misle, nećemo ići u autodestrukciju, istakla je Joksimovićeva.

Evropska komisija će u sredu, 12. oktobra, objaviti takozvani paket o proširenju, koji će sadržati i godišnji izveštaj o napretku Srbije u svim oblastima važnim za evropske integracije.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović rekla je, gostujući u Dnevniku RTS-a, da ono što je postao predominantni trend u ovom trenutku je geopolitički diskurs i geopolitički ugao gledanja, on je počeo da muti i ono što je bio čist pristupni proces – reformski proces.

Dodaje da je sve obojeno retorikom geopolitike imajući u vidu šta se dešava u Evropi.

“Koliko smo bliži EU jeste važno i legitimno pitanje, ali sa novom metodologijom i sa svim geopolitičkim razlozima i novim elementima potpuno je legitimno pitanje gde je EU što se tiče Zapadnog Balkana”, rekla je ministarka Joksimović.

Prema njenim rečima, nova metodologija ne govori samo o adaptaciji već se govori o sinergiji promena koje treba da se dese i u kandidatima ali i u EU, u novom pristupu, u zajedničkom radu.

Pitanje je i gde je EU danas što se tiče Zapadnog Balkana, sa svojim porukama i sa ozbiljnošću da se proces iz geopolitičkih i geostrateških razloga koji su postali dominantni – ubrza, napominje Joksimovićeva.

“Što se nas tiče, postoji deo koji je uslovno reformski, tehnokratski, gde su jasno navedene sve obaveze koje imamo u odnosu na klastere i akcione planove i to će u izveštaju 12. oktobra biti predstavljeno”, kaže ona.

“Sada je sve u bojama zajedničke spoljne i bezbednosne politike u odnosu na geopolitiku i očekujem, bez obzira na ogroman pomak koji smo napravili, posebno u vladavini prava, ekonomije, da će izveštaj biti obojen geopolitičkim elementima i da će biti dosta kritičan prema postavljanju Srbije vezanom za restriktivan režim prema Ruskoj Federaciji”, rekla je Joksimovićeva.

Koliko košta neuvođenje sankcija Moskvi

“Košta nas, ali bi nas koštalo i da ne vodimo računa o tome šta građani misle, a mislim da je demokratija u ovom trenutku u svakoj zemlji, pre svega, ona forma koja traži da poštujete i da čujete zašto su vam građani dali legitimitet”, podvukla je Joksimovićeva.

“Koštalo bi nas i da ne slušamo šta misle građani, naše crvene linije su međunarodno pravo i pregovarački okvir sa EU. To je ono što svaku ozbiljnu demokratsku državu kandiduje. To što sada jeste na udaru, i što moramo i mi da razumemo da skoro sve države imaju čvrste stavove u pogledu režima sankcija, to moramo i mi da shvatimo”, ukazala je ministarka.

I od nas kao pridruženoj zemlji EU, dodaje ona, očekuje se da usklađujemo i da na neki način učinimo više da se približimo onome što je trenutna zajednička spoljna i bezbednosna politika, to je činjenica.

“Ukazujemo gde su dodatne opasnosti, izazovi, dogovaramo se kao Vlada, vitlani interes Srbije je članstvo u EU i to je predsednik Vučić u Pragu nedavno ponovio”, rekla je ministarka.

Joksimovićeva kaže da ostajemo na evropskom putu i da se situacija usložila.

“Niko se ne rukovodi trenutnim interesima, ili palijativnim merama kojim ćemo da gasimo neke požare, razmišljamo strateški kako da pozicioniramo zemlju tako da sa najmanje štete prođemo ovaj period, slušamo kao demokratska zemlja i šta naši građani misle, nećemo ići u autodestrukciju, izolacije smo već prošli – to ne želimo za naše ljude i građane. Vodimo računa o održivim interesima Srbije i građana Srbije”, napomenula je Joksimovićeva.

O otvaranju klastera

Govoreći o otvaranju klastera, Joksimovićeva kaže da je preporuka iz poslednjeg izveštaja EK koji će biti ponovljen i u ovom izveštaju je da je klaster 3 – konkurentnost i inkluzivni rast spreman za otvaranje, a bio je i prošle godine.

“U međuvremenu smo uradili brojne stvari vezano za ustavne amandmane, sada pričamo samo o geopolitici, a znate koliko dugo smo slušali samo vladavina prava, vladavina prava – nismo zaboravili vladavinu prava, radimo ozboiljno na tome. Formirali smo radne grupe za pripremu seta zakona o sudijama, uređenju sudova i Visokom savetu sudstva, koji su ključni u odnosu na amandmane koje smo izglasali i postali deo naših ustavnih odredbi u januaru ove godine. To je poslato  Venecijanskoj komisiji”, napomenula je Joksimovićeva.

Nismo zapostavili ovaj proces, ponovila je ministarka.

O zahtevu Pariza i Berlina

Zahtev Pariza i Berlina je da Beograd dozvoli Prištini ulazak u međunarodne organizacije, a zauzvrat bismo dobili članstvo u EU.

“O tom predlogu znam koliko je predsednik i meni rekao i što je rekao javnosti”, rekla je ona i dodala da je samit u Pragu multilaterlna dipolamtija na vrhu.

“Vrlo često šefovi država i vlada ne izveste građane o tome šta su pričali. Hvale je vredno ono što je predsednik Vučić uradio, potpuno je informisao javnost o čemu je razgovarao sa brojnim liderima u Pragu, i ono što se posebno tiče nas i naših interesa vezano za pitanje KiM – to je najbolji manir koji pokazujemo – ne krijemo od građana šta su teme i problemi”, kaže ona.

Izdvojila je nekoliko je problema, ne samo ono što je najzvučnije i što nam para uši, a to je članstvo KiM u UN.

“Dolazimo do onoga da reformski proces nije suštinski, nego da je suštinski da politički s jedne strane ne pravimo problem da Priština uđe u UN – otvoreno je rečeno, nismo se tako dogovorili, potpisali smo pegovarački okvir koji ima jasne smernice. Druga stvar – sve i za one koji priznaju tzv. nezavsno Ksoovo, osnovni ulsov za članstvo u UN pa i u SE je da budete funkcionlana demokratija, da li neko zatvara oči, kakava kontinuirana i bezočna kršenja ljudskih prava koja nisu u skladu sa Evrospkom konvencijom o ljudskim pravima se dešavaju na KiM prema Srbima i prema drugim građanima, da li mislite da ćete vaspitati i socijalizovati jedan režim ako ih pustite u međunarodne organizacije, to je Evropa već videla kako se završava”, istakla je Joksimovićeva.

Naša sva diplomatska sredstva, znanje i umeće ćemo upotrebiti da ukažemo da to nije dobar pravac ne samo za nas nego ni za Evropu. Vitlani interes jeste članstvo ali i zaštita nacionalnog interesa i poštovanje međunarodnog prava, istakla je Joksimovićeva.

Moramo da budemo uporni i dosledni

Moramo da budemo uporni i dosledni, veštinu i znanje imamo, ali da je lako nije, dodala je ona.

“Članstvo u EU ne potpisuje na kraju samo Vlada, mora na referendumu da bude potvrđeno od strane građana, a parlamenti zemalja članica EU će da odluče da li će da prihvate Srbiju u članstvo. Građani Norveške su odbili članstvo. Punim srcem želim da Srbija bude članica EU, to je jedino ispravno, ali mi kao mala zemlja imamo kapacitet diplomatske moći i radićemo u interesu naroda”, kaže ona.

Ponavlja da su crvene linije međunarodno javno pravo i pregovarački okvir koji Srbija ima gde se kaže – da do trenutka članstva treba da bude postignut sporazum o svobuhvatnoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. To je ono našta smo pristali.

“Nije ispunjeno ono što je ispregovarano. Ono što je ispregovarano je Briselski sporazum. Sada se radi na njenoj impelmentaciji. Zna se ko ne impementira. Onaj ko misli da je izbegao svoje obaveze pomoći će mu se tako što će se drugoj strani nametnuti nove obaveze, to ne ide tako”, zaključila je Joksimovićeva.

KOMENTARIŠI