10.9 C
Pozarevac,RS
08.04.2026.
STRANA 1043

Britanci se pitaju: “Zašto su Del Boj i Rodni ovde narodni heroji?”

Glumac Nikolas Lindherst posetio je u nekoliko navrata Crnu Goru kao ambasador Unicef-a i šokirao se kako su ga dočekali.

– Tokom moje prve posete 2013. godine, izašao sam iz automobila pred konferenciju za medije. Dok sam išao ulicom, ljudi koji su sedeli u baštama restorana i kafića ustali su i počeli da mi aplaudiraju. Osećao sam se kao kraljica. I dalje ne mogu da verujem da se to desilo. Tada sam shvatio koliko je Rodni popularan – rekao je on.

“Telegraf” piše da “Mućke” u Crnoj Gori imaju status “televizijske institucije”, a i dan-danas se repriziraju. Replike poput “Sledeće godine u ovo vreme bićemo milioneri” ušle su u svakodnevni govor. U Podgorici postoji i popularan bar koji nosi naziv po omiljenom pabu braće Troter – “Ragina glava”, dok u Nikšiću postoji restoran pod imenom “Del Boj”.

– Devedesete su bile veoma teške za balkanske zemlje. Moj otac je kući dolazio sa platom kojom jedva da je mogao da kupi žvaku. Na Del Boja smo gledali kao na jednog od nas, stalno je pokušavao nešto da kupi i proda, nekako da zaradi. Čak i u teškim vremenima zadržao je pozitivan stav – rekla je crnogorska novinarka Jelena Gardović, dok jedan od stalnih mušterija podgoričke “Ragine glave” kaže da sve epizode “Mućki” odgleda makar jednom godišnje.

– Kada je serija nastala, u Britaniji je postojala tek šačica ljudi koji su živeli poput Del Boja. Ali, u Crnoj Gori 90 odsto stanovništa živi tako. Moj otac je devedesetih bio Del Boj. Ako danas odete na pijacu, videćete Del Boja i Rodnija kako prodaju iz gepeka automobila.

SRBIJI OD JAPANA: 435.000 evra za 8 lokalnih projekata, među njima i Žagubica

Sredstva su namenjena JKP “Komunalac” iz Vlasotinca, Domu za odrasla invalidna lica iz Doljevca, predškolskoj ustanovi “Poletarac” iz Žagubice i prokupačkoj Poljoprivrednoj školi “Radoš Jovanović”.

Ugovori o grantovima za unapredjenje osnovnih potreba stanovništva biće potpisani i sa predstavnicima Doma zdravlja u Vladičinom Hanu, Grada Subotice, OŠ “Stepa Stepanović” iz Čačka i Doma zdravlja u Blacu.

-Projekat_-_Lepsi_i_bezbedniji_vrtic_-_Poletarac_u_Zagubici-min

Ceremonija potpisivanja kojoj će prisustvovati ambasador Japana Djuići Takahara, ministar prosvete Mladen Šarčević i predstavnici lokalnih samouprava i ustanova kojima će biti dodeljena sredstva, biće održana u utorak, 28. februara u Ambasadi Japana u Beogradu.

Vlada Japana donirala je Srbiji više od 500 miliona evra od 1999. godine a u istom periodu, za realizaciju projekata za osnovne potrebe stanovništva, izdvojila je više od 12,4 miliona evra.

AMSS: Putevi prohodni, oprez zbog padavina

Foto: B.P.

Slab sneg ovog jutra provejava na području Crnog Vrha, Kopaonika i Zlatibora, kao i u višim predelima Sjenice, Požege i Valjeva.

Prema poslednjim informacijama Uprave granične policije na putničkim terminalima na srpskim graničnim prelazima vozila se zadržavaju oko 20 minuta.

Danas od 7.00 do 17.00 časova zbog radova na deonici od petlje Mali Požarevac do petlje Umčari za saobraćaj će biti naizmenično zatvarane krajnja leva preticajna traka i vozna saobraćajna traka.

Zbog radova na autoputu u smeru Šid – Beograd, na delu “Bežanijska kosa”, za saobraćaj će biti potpuno zatvorena leva preticajna traka u smeru ka Nišu.

Ujutru i pre podne u severnim, do kraja dana i u toku noći u ostalim krajevima prestanak padavina i razvedravanje. Na istoku i na planinama jak severni i severozapadni vetar. Jutarnja temperatura od 2 do 6, najviša od 6 do 11 stepeni.

Kako su ritejl parkovi postali nove zvezde gradova širom Srbije

Immofinanz, uz Valjevo, Niš i Čačak, planira nove Stop Shop objekte u Požarevcu, Lazarevcu i Vršcu. Poseidon Group, nakon Capitol parka u Šapcu, punom parom radi u Rakovici, gde otvaranje očekuju krajem oktobra, a najavljuje i završetak investicije u Somboru. Kompanija RC Reinvest priprema se za projekte u Kraljevu i Vršcu. U Kruševcu, zemljište je kupio NEPI. Uz sve njih, i u Srbiji dugoočekivana IKEA, trebalo bi da do kraja 2017. godine donese odluku o gradnji ritejl parka uz robnu kuću u Bubanj potoku.
Srpsko tržište po mnogo čemu je specifično kada je u pitanju sektor ritejl parkova, koji sve više preuzima primat u odnosu na “klasične” šoping centre. Kupovna moć diktira pravila, pa, po većini mišljenja, samo veliki gradovi, kao što su Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac, mogu da “iznesu” šoping centre. Ostalima pripadaju ritejl parkovi, koji nude značajno povoljnije cene zakupa, a kupcima – brendove srednjeg do nižeg cenovnog ranga. Ipak, umesto objekata na samim obodima gradova, pa čak i po nekoliko desetina kilometara od centra, ritejl parkovi sve više se pomeraju ka “dobrim” lokacijama. Umesto modela iz razvijenih zemalja – “dođi, kupi i idi”, domaća scena zapravo je razvila model – šoping centra na otvorenom. Tu se ulaže u dodatne sadržaje, marketing, održavanje, ukratko – u kompletan doživljaj za kupca.
– Dve važne stvari desile su se na srpskom terenu. Prva je razvoj ritejl parkova u takozvanim sekundarnim gradovima, što je uslovilo jačanje lokalnih struktura, kroz nove investicije. Sa druge strane, Srbija je pionir u implementaciji novog koncepta ritejl parkova, koji su zapravo šoping centri na otvorenom – kaže Mia Zečević, partnerka u kompaniji Novaston Asset Management.
Od početka rada u Srbiji, Novaston Asset Management sarađivao je sa velikim kompanijama i investicionim fondovima koji su ulagali i dalje ulažu u tržište nekretnina. Među njima su i čuveni igrači u ovoj oblasti – Immofinanz Group, Aviv Arlon, NEPI…
– Naša kompanija je novi koncept osmislila u saradnji sa inostranim klijentima. Radi se o specifičnom arhitektonskom uređenju, koje uzima u obzir kretanje i potrebe potrošača, sa ciljem da im se olakša kupovina strateškim pristupom u rasporedu zakupaca – istakla je Zečević na Drugoj srpskoj konferenciji o razvoju nekretnina i infrastrukture, održanoj pre nekoliko dana u Beogradu.
Za razliku od razvijenih tržišta, gde se ciljano dolazi u ritejl park, u njemu provodi 30-45 minuta i kupuje proizvod, u Srbiji morate najpre da animirate kupca kako bi došao, proveo vreme, zabavio se i tek na koncu pazario.
– Kupac mora da uživa u vremenu provedenom u ritejl parku. Da bi se to postiglo, u okviru parka se pozicioniraju i bioskop, kafići i dečija igrališta. Recimo, taj koncept je primenjen kod Stop Shop parka u Nišu – podseća partnerka u kompaniji Novaston Asset Management.

Novi brendovi u ritejl parkovima

Poseidon Group otvorila je 2014. Capitol Park u Šapcu, koji je danas stopostotno izdat. Ključ uspeha ritejl parka su odabir lokacije i pažljiv izbor zakupaca (tenant mix), podeća Milica Mitrović, senior asset manager Poseidon Group. Ona dodaje i da je uvek prednost kada ste pionir, odnosno kada ne postoji drugi sličan projekat u gradu.
– Ipak, odnedavno, grade se i ritejl parkovi u gradovima gde već postoji konkurencija. Koliko je to održivo, vreme će pokazati.
I Milica Mitrović ističe da su takozvani sekundarni gradovi idealna lokacija (gradovi sa najmanje 40.000 stanovnika, odnosno 70.000 u širem okruženju), a da investitori uvek vagaju i cenu zemlje, te mogućnosti za njenu kupovinu, ali i dobro analiziraju kupovnu moć građana.
– Lokacija ritejl parkova u Srbiji se menja, a oni više definitivno nisu namenjeni samo obodima gradova. Takođe, interesantno je i da prostor u ritejl parkovima sve više potražuju zakupci koji su do sada bili prevashodno fokusirani na šoping centre. Razvoj ritejl parkova ne posustaje i oni preuzimaju primat u odnosu na šoping centre u Srbiji. Mnogo je veći potencijal za gradnju – dodaje Mitrović.
Poseidon Group prionula je sada na novi poduhvat – gradnju ritejl parka u beogradskom naselju Rakovica. Kako je podsetila Mitrović, biće to jedan od najvećih ritejl parkova u srpskoj prestonici (22.000 m2). Meka za šopingholičare, od koje se očekuje da vrati život u uspavanu Rakovicu i tom delu Beograda ponovo da na značaju, trebalo bi da bude otvorena krajem oktobra ove godine, kaže ona.

Osim toga, Poseidon razvija i treći projekat u Srbiji – Capitol park Sombor, koji bi trebalo da ima oko 6.000 m2, gde se otvaranje takođe očekuje do kraja 2017. godine.

Kupac stalno traži nešto novo…

Izrealski Aviv Arlon doneo je zapravo koncept ritejl parka u Srbiju, kada je pre 6 godina otvorio Aviv Park u Pančevu. Danka Gladović iz ove kompanije, podseća da su, kada su došli u Srbiju, dugo “vagali” između gradnje šoping centra ili ritejl parka.
– Došli smo do zaključka da u sekundarnim gradovima treba graditi ritejl parkove. U Pančevu smo gradili u centru grada, što je takođe specifičnost Srbije. Uspeli smo i da u Srbiju dovedemo brendove koji do tada nisu bili prisutni – kaže Gladović.
Mnogi su osporavali projekat, kada je kompanija počela realizaciju, ali se ispostavilo da je investitor doneo dobru provenu. Aviv Park Pančevo ima oko 28.000 m2 izdatog prostora i više od 90 zakupaca, što je u rangu šoping centara i što ih svrstava među najbolje i najuspešnije ritejl parkove u Srbiji, ističe Gladović.
– Mislim da je uspehu u Pančevu, tokom svih šest godina, doprinela činjenica da smo gradili u fazama, što nam je omogućilo da stalno budemo na nivou, da damo nešto novo. Takođe, i odlična lokacija, na dobrom mestu u gradu – dodaje Gladović.
Ritejl parkovi u Srbiji treba da budu bliže centru, smatra ona, jer su i sami svojevrsni centri dešavanja.
– Srbija ima “hibridne projekte”, gde se mnogo ulaže u marketing, gde ste stalno daje nešto novo. To je potpuno drugačiji pristup od Evrope, gde se ritejl park sagradi, da u zakup, i kasnije radi sa minimalnim ulaganjima i minimalnim održavanjem. Mi zakupcima dajemo dobre cene, ali i dobar kvalitet.
Aviv Arlon sagradio je i ritejl park na Zvezdari u Beogradu, kao i objekat u Zrenjaninu, koji je drugi najveći u Vojvodini (posle BIG CEE u Novom Sadu), a kompanija je tokom 2016. predstavila i planove za Požarevac.

IKEA – nove ideje za Beograd

 
Švedska kompanija IKEA kupila je u startu više zemljišta u Bubanj potoku, a još na početku realizacije, otkrili su mogućnost da u Beogradu, poput drugih lokacija širom sveta, uz robnu kuću podignu i ritejl park.
Ova grupacija u svom portfoliju ima 59 šoping centara i 4 ritejl parka (u Evropi, Rusiji, Kini…). U pitanju je oko 3,2 miliona kvadratnih metara, a ove objekte godišnje poseti oko 450 miliona ljudi. Kada se uporedi sa oko 800 miliona posetilaca godišnje u robnim kućama, jasno je koliko je za IKEA-u to važan segment, rekao je regionalni direktor za razvoj za Jugoistočnu Evropu Vladislav Lalić.
– Do kraja godine doneće se odluka o izgradnji IKEA ritejl parka u Beogradu. On bi trebalo da ima oko 40.000 m2, a u pitanju je investicija od oko 60-70 mil EUR – rekao je Vladislav Lalić.
IKEA se trenutno priprema za gradnju outlet centra u Zagrebu. Tender je u toku, a očekuje se da radovi počnu u maju ove godine. U pitanju su objekti od oko 16.000 kvadrata, u koje će kompanija uložiti 40 mil EUR. I u Zagrebu, kao i u Beogradu, očekuje se da ritejl zaposli po 300 ljudi (uz zaposlene u robnim kućama). IKEA je, inače, u Beogradu pre nekoliko dana otpočela treći talas zapošljavanja za rad u robnoj kući. Otvaranje se očekuje na leto, a kompanija razmatra i mogućnosti za drugu robnu kuću u srpskoj prestonici.
 

Beograd okupio investitore, konsultante, predstavnike države…

Drugu srpsku konferenciju o razvoju sektora nekretnina i infrastrukture, 21. februara u hotelu Metropol, organizovala TGI Group International, pod pokroviteljstvom Privredne komore Srbije, Ambasada Kanade i Izraela u Srbiji i podršku velikog broja konsultantskih kompanija u oblasti nekretnina. U okviru ove manifestacije, organizovan je i panel o novim trendovima u razvoju šoping cenatara i ritejl parkova.

Od 1. juna novi zakon – ako udarite ženu idete u ZATVOR

Nebojša Stefanović je rekao da uvek kada poseti Sigurnu kuću priseti se teške situacije zbog čega su ove žene tu dospele i, kako dodaje, ljudski je da im se, ne samo pruži podrška, već da se učini sve što je moguće da nasilje prestane i svi nasilnici shvate da postoji snažan odgovor države protiv nasilja u porodici.

“Zbog toga i našim posetama i radom na novom zakonu, kao i aktivnostima policije, tužilaca i sudova na terenu želimo da ukažemo na to da nećemo stajati po strani, već ćemo svakim svojim delovanjem učiniti da to nasilje prestane”, naglasio je Stefanović.

Stefanović je rekao da u našem društvu često ne postoji konsenzus o važnim pitanjima, ali da treba postići jedinstvo i poslati jasnu poruku da nećemo trpeti nasilje, da će se žene u Srbiji osećati bezbedno, da će policija oštro postupati prema nasilnicima, a sudovi ih osuđivati na ozbiljne zatvorske kazne.

Prema njegovim rečima, zbog toga je donet novi zakon i počela obuka policajaca, tužilaca i sudija.

“Oni će biti spremni da od 1. juna u punom kapacitetu primenjuju zakon. Naš posao je da pružimo podršku, budemo oslonac i veoma oštri kada se govori o ovim krivičnim delima, da pokažemo izvršiocima, koji misle da mogu nekažnjeno da premlaćuju žene, da to nećemo tolerisati, da ćemo ih oštro kažnjavati i da će država biti oslonac svakoj žrtvi”, poručio je Stefanović.

Istovremeno je istakao da je neophodan rad i na prevenciji, kako bi se uticalo na decu da shvate šta je nasilje, da nije samo fizičko, da može biti verbalno i ekonomsko, a da nasilje nije vrednost našeg društva.

Novi zakon, objasnio je, donet je zbog uočenih manjkavosti ranijeg sistema.

“Mi smo primetili da sistem nije dobar unazad mnogo godina i da su često bili neadekvatni odgovori države. Zbog toga smo doneli novi zakon kojim se omogućavaju veća ovlašćenja policije”, rekao je Stefanović.

Ukazao je da, po novom zakonu, imamo hitnu meru gde možemo nasilnika da izbacimo iz kuće, da ga privedemo i da mu se odredi zadržavanje.

“Ranije ste morali da idete na sud, a ako nema vidljivih povreda on biva pušten. Bilo je hiljadu razloga da do pravde ne dođe brzo. Danas žrtvu nasilja ostavljamo u domu, bez obzira kome pripada, nasilnik se izdvaja iz kuće i onda imate meru koja može biti izrečena i na 30 dana u kojoj tužilaštvo, policija i sudovi imaju vremena da sagledaju situaciju i donesu odluku koja mera se primenjuje, a žrtva nasilja u tom periodu je bezbedna”, podvukao je Stefanović.

Ukazao je da će u svakoj policijskoj stanici biti jedan do dva policajca koji su posebno obučeni za ovaj vid nasilja, i da će raditi na tome da se pošalje jasna poruka “udarite li na ženu ići ćete u zatvor”.

Kuburovićeva je rekla da su dva ministra današnjom posetom pokazala da se država ne bori samo sistematski protiv nasilja u porodici, već i ličnim angažovanjem njenih članova.

“Vlada Srbije pruža punu podršku da se u što većoj meri i što bolje implementira Zakon o zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici koji počinje da se primenjuje od 1. juna”, naglasila je Kuburovićeva.

Rekla je da je zajedno sa svojim kolegom imala priliku da na licu mesta pruži podršku žrtvama nasilja u porodici i ukažu na ono šta ih očekuje sa novim zakonom, koji su sve vidovi podrške i pomoći koja može da im se pruži.

Istakla je da postoji simbioza i povezanost više organa koji će učestvovati u borbi protiv nasilja u porodici.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo pravde rade, kako je ukazala, užurbano na tome da Zakon od 1. juna počne efikasno da se primenjuje.

Prema njenim rečima u toku su obuke za više od 400 policijskih službenika i više od 400 zamenika tužilaca i sudija.

U zajedničkim radionicama, koje će se sprovoditi u toku specijalističke obuke biće uključene nevladine organizacije kako bi što više približili s čim se suočavaju žrtve nasilja.

Koordinator Sigurne kuće Vesna Stanojević zahvalila se ministrima što su obišli Sigurnu kuću i što su time svim ženama koje žve u njima sa decom pomogli na neki način i dali veru.

“To im mnogo znači, podiže veru, jer osete da postoji neko ko ih podržava, ko je na njihovoj strani, a i koliko država radi se pomogne da se zaštite žrtve nasilje uopšte, a pogotovo žrtvama nasilja u porodici”, rekla je Stanojevićeva.

Stanojevićeva je istakla da u Sigurnoj kući ima 27 dece dodajući da je nepotrebno govoriti koliko im je potrebna pomoć u odrastanju, da bi im životni put bio bolji nego što su roditelji mogli da im obezbede.

Požarevac na Međunarodnom sajmu turizma

Požarevac je predstavio svoju turističku ponudu na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu turizma i tom prilikom se gradonačelnik grada Požarevca Bane Spasović obratio medijima:

16708552_755567224606339_6188170457922371351_n-min

“Moja prva impresija, pre svega sam vrlo ponosan na Turističku organizaciju Požarevca i saradnike iz mog kabineta koji su zajedno s anjima učestvovali na prezentaciji i da naglasm da sada nema nijednog Požarevljanina koji se nalazi ovde na ovom štandu da ne kaže ponosno mi smo iz Požarevca. Predivna prezentacija još jednom, sve čestitke direktorici Turističke organizacije, kao i timu koji su svi radili ovde zajednički bez ikakve sujete. IMG-20170224-WA0000-minImao sam priliku da obiđem i druge štandove drugih gradova, ima stvarno prelepih štandova, lepih prezentacija, ali ovom prilikom moram da budem malo više subjektivan da kažem da ovakvu prezentaciju, ovakvu ideju, ovakav motiv nema nijedna Turistička organizacija.”16864575_755567161273012_8205198911631449805_n-min

Cela prezentacija na Međunarodnom sajmu turizma posvećena je Mileni Pavlović Barili, ali Turistička organizacija nije ni zaobišla Viminacijum, kao i ostale bisere našeg kraja na ovogodišnjem sajmu.16832275_755567281273000_6235710767036642604_n-min

Započeta rekonstrukcija ulica

U sredu 22. februara započeti su radovi na rekonstrukciji ulica Steve Milovanovića i Mileta Rakića u Petrovcu na Mlavi. Finansijer radova je lokalna samouprava a izvođač radova, firma „Srmeks DOO“ Petrovac na Mlavi.rekonstrukcija ulica 2

Aleksandar Vučić posetio štand Turističke organizacije Požarevca

Ovogodišnji štand Turističke organizacije Požarevca inspirisan je čuvenom požarevačkom slikarkom Milenom Pavlović Barili, i privukao je veliku pažnju na sajmu turizma u Beogradu. Ideja je da se tokom trodnevnog sajma promoviše turistička ponuda i istorijsko nasleđe Požarevca.top sajam tutizma

Tokom ta tri dana na štandu ćemo videti haljine i modele koje je dizajnirala Milena Pavlović Barili, zatim nošnju iz rimskog perioda, Kneza Miloša, gradski orkestar „Gvardiju“…  Pored Aleksandra Vučića i Rasima LJajića, za turističku ponudu zainteresovao se i ambasador Belorusije u Srbiji nj.e. Vladimir Čušev.

Golubac na 5. mestu, Požarevac na 10. po broju fiskalnih računa

Foto: Tanjug, arhiva

Za njima slede, kako je rečeno u Rednoj grupi koja se bavi organizacijom nagradne igre, Golubac, Sečanj, Bosilegrad, Prokuplje, Mladenovac, Požarevac, Rakovica i Svrljig.

Nagrade za 12 najaktivnijih lokalnih zajednica koje pošalju najviše fiskalnih računa i slipova je vaj-faj (wifi) zona besplatnog interneta u centru grada što je obezbeđeno u partnerstvu sa Telekomom Srbije i NALED-om.Osim besplatnih vaj-faj zona, za prvih pet najvrednijih opština i gradova, obezbeđen je i dodatni fond od ukupno 100.000 evra za lokalna ulaganja, odnosno 20.000 evra po poštini za opremanje škola, bolnica, vrtića, parkova.

Iz Radne grupe koja se bavi organizacijom nagradne igre kažu da će sami građani, koji su i doneli pobedu svojoj lokalnoj samoupravi, odlučivati kako će se ta sredstva trošiti te da veruju da će to biti dodatni motiv za sve da se uključe u borbu protiv sive ekonomije, ne samo zbog sebe, već i zbog grada u kojem žive i čitavog društva. Da bi sve opštine i gradovi imali jednaku šansu da osvoje nagradu, iz Radne grupe objašnjavaju da će odluka o 12 najaktivnijih lokalnih samouprava biti doneta na osnovu broja prikupljenih fiskalnih računa i slipova u odnosu na broj stanovnika i prosečnu zaradu na teritoriji lokalne samouprave.

Kako kažu, na taj način eliminišu se razlike u veličini i kupovnoj moći među opštinama i gradovima.Činjenica da je opština Bela Palanka prva na listi 12 najaktivnijih lokalnih zajednica dobar je pokazatelj da su građani svesni da akcija koju sprovodi Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu donosi dobrobit ne samo njima pojedinacno već i celoj lokalnoj zajednici, smatra predsednik opštine Goran Miljković.

”Kada građani i privreda shvate da porez nije namet nego dobit onda cemo dobiti borbu protiv sive ekonomije”, rekao je Miljković.Objašnjava da se, uvek kada se priprema budžet, građani upoznaju sa činjenicom da je veoma važno da na vreme izmiruju svoje poreske obaveze, da li prema državi ili lokalnoj samoupravi – jer sve što ode u državnu kasu na raznorazne načine se vrati lokalnoj samoupravi.

Predsednik opštine Bela Crkva Darko Bogosavljević navodi da izveštaj po kome se ta opština nalazi među 12 najaktivnijih u nagradnoj igri ”Uzmi račun i pobedi” svedoči da su stanovnici, kako privatni preduzetnici, tako i korisnici usluga i kupci robe savesni, ali i svesni neophodnosti borbe protiv sive ekonomije.

”Ukoliko naša opština zasluži nagradu – zonu besplatnog interneta, biće to nagrada za sve stanovnike, ali će dati i dodatni kvalitet turističkoj ponudi’‘, rekao je Bogosavljević.

On je apelovao na sve privatne preduzetnike da poštuju zakone i da poslovanje uvode u legalne tokove jer će na taj način omogućiti izgradnju novih škola, bolnica i proizvodnih pogona što će značiti kvalitetniji život za sve, ne samo u Beloj Crkvi već i u Srbiji.Bogosavljević je pozvao i potršače da obavezno traže račun i učestvuju u nagradnoj igri jer tako mogu da osvoje vredne nagrade kako za sebe tako i za opštinu.Trenutno na listi najaktivnijih lokalnih zajednica nalazi se i opština Svrljig, a predsednica opštine Jelena Trifunović kaže da je to samo dokaz su privrednici i građani savesni i da poštuju zakon i državu.

”Izdavanjem i uzimanjem računa građani pokazuju da je društvena svest na nivou i da se to pravilo ponašanja poštuje”, rekla je Trifunović.

Ona je dodala i da je pokazatelj te društvene svesti podatak da je Inspekcija u Svrljigu, u poslednjih par godina, zatvorila mali broj firmi.Kaže i da bi nagrada, vaj-faj zona besplatnog interneta bila i te kako značajna za tu opštinu jer će sredstva namenjena za tu svrhu sada biti usmerena uvođenje interneta u selima.Inače, kako je ocenjeno, nagrađivanjem 12 lokalnih samouprava građani se, učešćem u igri, ne bore samo za sebe – već i za grad u kojem žive.

Iz Radne grupe kažu da se, zahvaljujući predefinisanom dizajnu koverata, sa uniformisanom vrstom i pozicijom podataka, može na dnevnom nivou da se prati broj pristiglih koverata za svaku opštinu i grad u Srbiji. Koverte automatski mašinski preborajava Pošta Srbije i dostavlja podatke.

Večeras počinje festival u čast glumca Milivoja Živanovića

Festival će otvoriti beogradski “Studio BIS” predstavom “Let”, a tokom susreta varoških pozorišta publici će se predstaviti dramski amateri trupa iz Beograda, Sente, Kragujevca, Požarevca, Gornjeg Milanovca i Krnjeva.

Direktor Centra za kulturu Požarevac Dragi Ivić rekao je da je prateći program festivala postavka fotografija Požarevca snimljenih iz “ptičje perspektive” autora Marka Stevanića.

Postavka će biti otvorena večeras pola sata pre početka festivala, kada će biti izveden i dramski performans.

“Hoćemo da deo požarevačke varoške atmosfere dočaramo sugrađanima na postavci Požarevac iz vazduha, što je posve nova perspektiva za mnoge od nas”, rekao je Ivić.

foto: facebook CZK
foto: facebook CZK

U subotu, 25. februara biće odigrana predstava za decu “Maša i medved”, a pre početka predstave urednici centra za kulturu predstaviće deci sadržinu festivala i biografiju srpskog pozorišnog, televizijskog i filmskog glumca Milivoja Živanovića, koji je rođen u Požarevcu 1900. godine.

Poslednjeg dana festivala, 1. marta KUD “Obilić” iz Krnjeva odigraće predstavu “Srpska drama”. 16864116_10212459568915317_3732191240354529775_nŽivanovićeva artistička karijera počinje 1919. u putujućem pozorištu Srbije. On je bio prvak Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu od 1947. do 1970. godine. Pošta Srbije i Crne Gore izdala je 2003. godine marku s likom Milivoja Živanovića.

Amaterske glumačke svečanosti “Milivojev štap i šešir” osmislio je direktor Kulturnog centra “Požarevac” Dragi Ivić, koji je bio inspirisan šeširom i štapom koje je glumac nosio od mladosti do smrti 1976. godine.

 

U Požarevcu opada broj ukradenih automobila

Broj ukradenih putničkih automobila na teritoriji Požarevca u protekloj godini opao je za gotovo 20 odsto u odnosu na 2015. godinu, kada je nestalo 59 automobila, rečeno je u Policijskoj upravi tog grada.

 Na teritoriji policijske stanice Malo Crniće nestalo je jedno vozilo dok na području policijskih stanica Žagubica i Kučevo nije bilo krađa automobila, rečeno je agenciji Beta.

Policija je našla 27 vozila, dok se ostalima izgubio trag.

Betin izvor naglasio je da se najviše u fokusu kradljivaca automobili kojih ima puno na tržištu, pa je dovoljno i rezervnih delova, a mogućnost nalaženja ukradenog vozila je zbog snabdevenosti tržišta prepolovljena.

Ukradeni automobili se uglavnom rasklapaju u delove, idu u druge gradove i zemlje, ili se vlasnik ucenjuje da u kratkom roku otkupi svoj automobil, dodao je Betin izvor.

Što je auto više sofisticiran to je veća mogućnost da potencijalni lopov lakše dođe do njega, tvrdi izvor.

Najlakše je ometati signal daljinskog ključa kod krađe novih modela.

Kada se ometači koriste, vozač pritiskom na dugme ključa ne uspeva da zaključa automobil ali toga nije svestan i uzda se u tehnologiju.

Ako propusti da proveri da li je auto zaključan verovatno ga neće naći na parkingu jer lopovu je potrebno samo da okrenu ključ.

Kopiranje ključeva, obijanje ili druge, grublje metode, koriste lopovi koji auto otuđuju za delove, a ako je vozilo skuplje, onda auto ne ide na rezanje već će netaknut biti vraćen vlasniku ako ga otkupi za paprenu cenu.

Legenda o Golubačkoj mušici – Muha rođena iz aždajine utrobe

Golubačka mušica (na latinskom Simulium raptans golubacense) vrsta je insekta endemska za Srbiju, to jest, kako samo ime govori, opštinu Golubac. S obzirom na to da je ovaj mušica u 19. i prvoj polovini 20. veka izazivala veliki pomor stoke, a bila je prilično opasna i po ljude, nazvana je i „leteća smrt“, a oko nje su ispredane mitološke priče o rađanju iz aline ili aždajine utrobe.

Crni oblaci

„Golubac su zidine od staroga gradića u nahiji Požarevačkoj kraj Dunava. U onome kraju postaju u proljeće nekakve muhe, koje se razilaze ne samo onuda po okolini nego prelijeću kašto i preko Morave u Šumadiju, i onamo se zovu muha Braničevke. Muhe ove stoci tako dosađuju da kašto i crkava od njih, osobito konji i goveda, jer im navale u usta i u uši. Narod u nahiji Požarevačkoj pripovijeda da se ove muhe roje iz pećine prema Golupcu, izlazeći u gomilama koliko kazan, pa se poslije rastavljaju i po vjetru lete“, piše Vuk Karadžić u „Životu i običajima naroda srpskog“.

Kako navodi, mušice se roje više puta, ali „prvi roj da je najljući i za stoku najgori, a potonji da su sve slabiji“.

„U proleće su se iz golubačkih pećina dizali rojevi, nalik crnim oblacima, a vetrovi bi ih nosili po Podunavlju i Pomoravlju, sve do Makedonije i Bosne. ‚Leteća smrt‘ je napadala ljude, stoku, uvlačila se u nos i ždrelo, izazivala upale, otekline i uginuća. Odbrana je bila mazanje katranom i paljenje stajnaka“, pišu Jelena Bujdić Krečković i Aleksandar Repedžić u knjizi „Legende, mitovi i narodni običaji Đerdapa“.

Mladunčetove suze

Opasne mušice su, naravno, raspalile maštu naroda, pa su oko njih stvorene legende.

„Jedni pripovedaju da je neko odnekuda iz Srbije tjerao nekakvu alu, pa je stigao u Stigu (i od tada ostalo ime Stig) i ranio je, ali se ona opet otela i ranjena utekla u onu pećinu i ondje od rane lipsala, pa od nje one muhe da postaju. Pripovijeda se da su Nijemci onu pećinu zaziđivali, ali kad dođe vreme da se muhe roje, zid se provali sam od sebe“, opisuje on.

Dok je u Vukovim zapisima ubica ale ili aždaje nepoznati junak, postoje druge priče prema kojima je taj ratnik bio ili epski junak Miloš Obilić, ili Sveti Đorđe. Osim toga, postoje i priče da je ubijena troglava golubačka aždaja u stvari bila poslednja rečna aždaja u Evropi.

„Kada je ova aždaja ubijena, iz njenog tela izlegle su se golubačke mušice, a narod priča poetičniju verziju – da su ovi nesnosni insekti nastali od suza aždajinog mladunčeta koje je plakalo za ubijenom majkom“, piše u „Legendama, mitovima i narodnim običajima Đerdapa“.


POVRATAK „KLINTONKI“

Golubačke mušice gotovo da su potpuno istrebljene nakon izgradnje hidroelektrane „Đerdap“ 1972, ali su se pojavile ponovo 1999. godine, neposredno nakon NATO bombardovanja Jugoslavije.

Zbog toga ih u pojedinim krajevima, do kojih leti dolaze, nazivaju „klintonkama“ po američkom predsedniku Bilu Klintonu. Kako pojedini istraživači navode, pojedinci nazivaju ove mušice i „furkinistice“ po starim lovačkim pričama o mitološkom biću furke.

Požarevački medijski radnici pokazali humanost

tanja krv
Tatijana // SatTv

Na akciji dobrovoljnog davanja krvi održanoj 23. februara 2017. godine prikupljeno je 89 jedinica krvi.

Prikupljena krv biće prebačena u Beograd za potrebe pacijenata na beogradskim klinikama i zdravstvenim ustanovama.

aleksandra krv
Aleksandra //RTS

STRUČNjACI UPOZORAVAJU: Drastičan pad temperature odraziće se i na zdravlje ljudi

Drastičan pad temperature za više od 10 stepeni koji će uslediti već sutra pospodne i doneti i sneg u višim predelima zapadne i južne Srbije, može da utiče i na zdravlje ljudi, upozorili su danas stručnjaci Republičkog Hidrometeorološkog zavoda.

 Danas je u većini gradova u Srbiji izmereno oko 20 stepeni, a najtoplije je bilo u Kruševcu gde je skala na termometru u 14 sati prema podacima RHMZ pokazala 21 stepen.

U subotu bi, po prognozi u Beogradu trebalo da bude šest stepeni, a u Novom Sadu svega pet.

Načelnica u Klimatskom centru Republičkog Hidrometeorološkog zavoda, Jasminka Smailagić rekla je za agenciju Beta da promena vremena može značajno uticati na raspoloženje, smanjenje energije i radnih sposobnosti, pospanost, nesanicu, glavobolju, a posebno pogađa osobe sa respiratornim i cerebrovaskularnim oboljenjima.

Ona je navela da će u petak tokom popodneva uticaj hladnog fronta preko Srbije doneti naoblačenje s kišom i drastičan pad temperature za više od 10 stepeni, a na višim nadmorskim visinama zapadne i južne Srbije padaće sneg.

U subotu se, kako je dodala, očekuju temperature znatno ispod prosečnih vrednosti za ovo doba godine, oblačno i mestimično sa kišom. Od nedelje prestanak padavina i ponovo postepeni porast temperature vazduha i do 18 stepeni.

Smailagić je navela da udskom organizmu zbog promene meteoroloških uslova, kao što je i predstojeća, potrebno izvesno vreme da se adaptira, zavisno od svoje osetljivosti.

“Pri zahlađenju krvni sudovi se kontrakuju da bi se smanjilo odavanje toplote, a to povećava otpora u kardiovaskularnom sistemu, srce se dodatno opterećuje i krvni pritisak raste”, navela je Smailagić.

Po njenim rečima, usled naglog prelaza iz toplog u hladno vreme, kakvo Srbji predstoji sutra, izražene tegobe su moguće i kod cerebrovaskularnih bolesnika.

“Sa povećanjem temperature krvni sudovi se šire i pritisak opada. Ukoliko tada ne unosimo dovoljno tečnosti, dolazi do dehidratacije organizma, mozak se slabije snabdeva krvlju, te može biti nesvestice i vrtoglavice. Krv postaje gušća, pa se samim tim povećava i rizik od nastanka moždanog i srčanog udara”, rekla je Smailagić.

Načelnica je dodala da povećana vlažnost vazduha ne pogoduje ni osobama sa respiratornim oboljenjima.

Po njenim rečima, i kod zdravih osoba, osetljivih na promenu vremena, moguća je pojava meteoropatskih reakcija u vidu glavobolje uslovljene upravo naglom promenom temperature i velikom razlikom između minimalne i maksimalne dnevne temperature, s prolaskom fronta, kao i uz značajnu promenu vazdušnog pritiska – naglog smenjivanja visokog i niskog vazdušnog pritiska, pojačanog hladnim vetrom.

Takođe, kako je dodala, temperaturne razlike mogu dovesti do razdražljivosti i promenljivog raspoloženja usled prolaska frontalnog sistema, pojačanog južnog i jugoistočnog vetra.

“Bolovi u mišićima izraženi su naročito pred prolazak hladnog fronta, pri povećanju vlage u vazduhu, kao i umor i malaksalost koji su karakteristični pri toplom i vlažnom vremenu i pred promenu vremena, pri niskom vazdušnom pritisku”, navela je ona.

U petak se, kako je dodala, očekuje pogoršanje biometeoroloških prilika u drugom delu dana, kada će kod većine hroničnih bolesnika tegobe biti u pojačanju.

“Srčanim i cerebrovaskularnim bolesnicima, kao i astamtičarima se savetuje naročita opreznost. Od meteoropatskih reakcija mogući su bolovi u mišićima, glavobolja i promenljivo raspoloženje”, navela je Smailagić.

Po njenim rečima, u subotu se hronično obolelim osobama i meteoropatama savetuje opreznost usled nepovoljne biometeorološke situacije.

“Naročito izražene tegobe mogu imati cerebrovaskularni i kardiovaskularni bolesnici, kao i astmatičari. Mogući su glavobolja, neraspoloženje i reumatski bolovi”, navela je načelnica.

Smailagić je rekla da se od nedelje očekuje poboljšanje meteoroloških prilika pto će doprineti smanjenju tegoba većine hronično obolelih i osetljivih osoba.

Javni konkurs za izbor direktora Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Požarevac

Foto: Predrag Jovanovic

Uslove konkursa i potrebnu dokumentaciju koju treba prikupiti, kao i način konkurisanja možete pogledati OVDE.

Otvoren Međunarodni sajam turizma

Na Beogradskom sajmu danas je otvoren Međunarodni sajam turizma, na kojem će se do 26. februara predstaviti 1.100 izlagača iz 56 zemalja.

Otvaranju sajma prisustvovao je premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Prvi put turističku ponudu na sajmu čiji je slogan “Uživajte na vreme” predstavljaju Rusija i Kina, a zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Crna Gora.

Najavljeni su sajamski popusti na turističke aranžmane od pet do 50 odsto.

Turistička organizacija Srbije (TOS) predstaviće celinu turističke ponude Srbije: Dunav, kulturnu ponudu, kratke odmore u gradovima, aktivni odmor u prirodi u kombinaciji sa seoskim turizmom, kamping i karavaning, manifestacije, gastronomiju.

Uporedo sa Sajmom turizma na Beogradskom sajmu održavaju se još tri manifestacije: Međunarodni sajam opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo HORECA, Sajam vina BeoWine i Sajam suvenira “Posetite Srbiju”.

Za posetioce su sajmovi danas otvoreni do 18.00, u petak i subotu od 10.00 do 19.00, a u nedelju se zatvaraju u 17.00.

Cena ulaznice je 300 dinara, za grupne posete 200, a parking košta 200 dinara na sat.

VUČIĆ ZA ZAJEDNIČKI NASTUP SRBIJE, CRNE GORE I BIH

Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina treba da na tržištu turizma nastupaju zajedno i najavio da ova godina treba da bude godina velikog i ozbiljnog investiranja u banje u Srbiji.

Vučić je, otvarajući Sajam turizma u Beogradu, rekao da samo zajedničkim izlaskom na tržište i ponudom inostranim turistima koji traže nove destinacije, Srbija, Crna Gora, BiH, ali i Makedonija mogu postići neuporedivo bolji rezultat i veću dobit od turizma.

“Umećemo i da sačuvamo najvažnije, sigurnost bezbednost i mir na Zapadnom Balkanu. Strani turisti traže nove destinacije i to je naša najbolja prilika. Ovo je područje koje žele da vide, i mi im garantujemo punu sigurnost i gostoprimstvo” rekao je Vučić.

Ocenio je da Srbija koja se nikada nije isticala turizmom, jer ga ne smatra najvažnijom razvojnom granom , ipak prošle godine imala 200 miliona evra više zarade od turizma nego Crna Gora, kojoj je turizam glavna razvojna grana.

Vučić je dodao da je prošle godine Srbija taradila rekordne 1,42 milijarde evra od turizma.

“To samo govori kako smo sebe potcenjivali svih ovih godina i nismo uspeli da vidimo gde leže svi naši piotencijali”, ocenio je Vučić.

On je naveo da je u Srbiji broj turista prošle godine bio veći za čak 13 posto, a broj noćenja za 14 odsto što je porast veći nego drugde u Evropi.

Premijer je kazao da očekuje da se Srbija poboljšanjem kvaliteta usluge i objekata pohvali i novim rekordima.

Vučić je kazao da su se mnogi smejali akciji podele vaučera od 5.000 dinara nekim kategorijama stanovništva za odmor u zemlji, ali se to dobro pokazalo i doprinelo oživljavanju pojedinih mesta u Srbiji, te će se ta akcija nastaviti.

Premijer je kazao da očekuje da će jedna kineska kompanija uskoro uspostaviti let Beograd-Peking što će posle ukidanja viza, kako očekuje dovesti veliki broj turista iz Kine u Srbiju.

Ministar trgovine i turizma Srbije, Rasim Ljajić rekao je da na Sajmu turizma učestvuje 56 zemalja sa 1.200 izlagača, a Kina i Rusija prvi put predstavljaju ponudu što će doprineti privlačenju većeg broja turista s tih tržišta.

On je kazao da je Sajam turizma u Beogradu ima pet puta više posetilaca nego sajam u Zagrebu, a sedam puta više nego sajam turizma u Ljubljani.

On je podsetio da je strategijom razvoja turizma definisano 18 prioritetnih turističkih destinacija u Srbiji.

Ljajić je izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora partner na ovogodišnjem sajmu i podsetio da su ona i Srbija napravile zajedničkudu za turiste na trećim tržištima.

Ministar turizma Crne Gore Pavle Radulović je rekao da ove godine očekuje da njegovu zemlju ove godine poseti 400.000 turista iz Srbije.

On je kazao da Crna Gora radi na poboljšanju svoje ponude i da je najveći izazov produženje turističke sezone.

Radulović je ocenio da je šansa za sve zemlje u regionu da zajedničkom saradnjom privuku turiste sa dalekih destinacija.

On je najavio da će danas biti potpisan sporazum o saradnji u turizmu sa Ministarstvom trgovine i turizma Srbije.

Muškarci u panici zbog plavih koverti iz Vojske Srbije, preti i zatvor

Muški deo populacije prilično se uspaničio, društvenim mrežama počele su da kruže informacije o pojačanoj “aktivnosti” Vojske Srbije i državne administracije, ali, kako danas piše Politika, nema mesta panici – reč je o “redovnim poslovima Ministarstva odbrane koji su u skladu sa pozitivnim zakonskim normama”.

 Preti i zatvor

Slična situacija dogodila se jednom Beograđaninu protiv koga je Ministarstvo odbrane zatražilo pokretanje prekršajnog postupka jer promenu mesta prebivališta nije prijavio u roku od osam dana. Nije bilo dovoljno što je promenu svoje adrese stanovanja uredno prijavio MUP-u, trebalo je da se javi i vojsci. I zato će sada morati pred prekršajnog sudiju, a zaprećena mu je novčana kazna od 10.000 do 50.000 dinara, ili zatvor do 30 dana.

Kako piše “Politika” teritorijalni organi Ministarstva odbrane uvek pozivaju sve mladiće u kalendarskoj godini u kojoj postaju punoletni da se upišu u vojnu evidenciju. Skupština Srbije donela je Odluku o obustavi obaveznog služenja vojnog roka i usvojila izmene i dopune Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obevezi. To se primenjuje od 2011. godine. Tom odlukom samo je ukinuta obeveza služenja vojnog roka, ali je ostala obaveza da svaki punoletni građanin Srbije bude upisan u vojnu evidenciju prema mestu prebivališta. Takođe, ostala je i obaveza služenja u rezervnom sastavu.

Iz Ministarstva odbrane potvrdili su da je prema članu 127 Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi propisano da će se regrut i lica u rezervnom sastavu kazniti za već pomenuti prekršaj.

Ministarstvo navodi da njegovi teritorijalni organi vode evidenciju vojnih obeveznika za vreme regrutne obaveze i obeveze služenja vojnog roka, kao i obaveza lica u rezervnom sastavu, za teritoriju za koju su obrazovani.

Vojni obaveznik vodi se u evidenciji prema mestu prebivališta, dok se vojni obaveznik koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme na teritoriji na kojoj nema prebivalište vodi prema mestu u kojem se nalazi u radnom odnosu, ako je u tom mestu prijavio boravak.

Dupli posao za građane

– Vojna obaveza prestaje kada vojni obaveznik navrši 60 godina života, ako mu prestane državljanstvo ove zemlje, ako bude oglašen nesposobnim za vojnu službu i njegovom smrću – kažu u Ministartsvu odbrane.

Od Ministarstva odbrane ipak nije dobijen odgovor zašto ova državna institucija nije umrežena sa MUP, čiju bazu podataka inače koristi, i zašto jendostavno iz policijske evidencije ne prepišu promenu adrese pojedinih korisnika koji us se u poslednje vreme selili.

Nije, takođe, jasno zašto svaki građanin ponaosob nije obevšten o obavezi da se, u slučaju promene adrese, prijavi Ministarstvu odbrane pre nego što se sastavi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

Upoznajte „oca selfija“

Bejdenov (64) projekat pod nazivom „Svaki dan“, koji je pokrenuo 23. februara 1987. godine, danas puni 30 godina.

Bejdenovo starenje u dva minuta: Snimak načinjen od fotografija tokom 25 godina

Profesor je, zahvaljujući toj ideji, koja je podstakla ljude na razmišljanje o smrtnosti, spontano je dobio nadimak „Otac selfija“, prenela je agencija AP.

Bejden pokušava da ostane odan toj prvoj fotografiji, pozirajući sa istim neutralnim izrazom lica i koristeći isti foto-aparat, isti stativ, pozadinu i osvetljenje.

On takođe namerno nije puštao bradu ili brkove, niti je mnogo menjao frizuru, a kako navodi agencija, profesor tim projektom namerava da se bavi do kraja života.

„Prekinuću kad umrem. Ne znam šta će se dogoditi sa mojim projektom tada, ali plan mi je da ga u nekoj formi preuzme institucija“, objašnjava Bejden.

Mnogo je volô Hendriksa, a onda je tamburica umešala prste /video/

Novosađani ga znaju kao rokera koji svira tamburicu. Ko nije čuo Nikolu, taj ne zna šta je Novi Sad. Ima prepoznatljiv glas i pomalo neobičan repertoar.

video: RTS, Jelena Petrović

Pre tačno dve godine je napisao i otpevao prvu pesmu posvećenu ženi Jeleni. A pre više od deset godina odlučio je da zarađuje svirajući na ulici.

„Pa, iz Kikinde sam došao u Novi Sad. I onda sam obišao te kafane, te restorane da vidim da li mogu da se zaposlim negde, da sviram. Međutim, kuda god sam išao, nigde nema elektronike, nigde nema da se svira. Ali ja sam gitarista, nisam tamburaš. Tako da sam počeo da sviram da bih zaradio da kupim ovu tamburu“, priča ulični umetnik Nikola Dibari.

Tamburicu i ulicu nekako je prihvatio, ali se starog repertoara nije odrekao. Kaže da svira sve i svašta, ali pretežno zabavnjake.

Odluku da postane ulični rok tamburaš najteže je prihvatila njegova porodica.

„Dolazim do ‘Svetozara Miletića’ (spomenika), i mislim se: ‘Hoću li da sviram ili neću. Ma idem kući, ne mogu da sviram.’ Sreća moja, imao sam samo 20 dinara u džepu i stavim ih na futrolu. Počnem da sviram, jedna gospođa mi baca, pa druga. Kada sam video da od toga mogu da zaradim, od toga dana sam počeo svaki dan da radim“, seća se Nikola.

Radi dvokratno i kaže da strogo poštuje radno vreme. U glavnoj i najprometnijoj novosadskoj ulici ima dva radna mesta – jedno skrovište za kišu i jedno za vedre dane. Na oba mesta Novosađani ga lako nađu.

„Mogu vam reći da bez ovog čoveka nema veselja u ovom gradu. Gde god da se nađeš, njegova tamburica kad se čuje, i svi koji prođu ne mogu da ne zastanu bar na sekund-dva, da ga potapšu i kažu: Živeo“, svedoči Novosađanin Miroslav Kašanin.

I zaista, Nikolina muzika brzo vas ponese i poželite da sa njim zapevate. Priliku za duet ne odbija. Mada, ukoliko pokušate sa njim da pevate, može se desiti da se verzije iste pesme malo razlikuju.

Ujedno pod stare dane ostvaruje svoje dečačke snove.

„Moji roditelji su bili jako siromašni, i onda smo se moj brat i ja opredelili da napravimo te cigle. Prodavali smo te cigle i od tog novca sam kupio prvu gitaru i naučio sam da sviram. U detinjstvu sam voleo ‘Bitlse’ i ‘Rolinstonse’, ‘Enimalse’, Džimija Hendriksa. Joj, što sam njega volô“, seća se Nikola.

Ova urbana legenda Novog Sada kaže da će svirati i prolaznike uveseljavati dokle god ga prsti budu služili.

Unuci posebna motivacija

Iako ima više od 70 godina od pesme se još nije umorio. Uz rok sa osmehom svira i džez i vojvođanske, narodne i stare romske pesme, grčki i turski melos. Ima samo jedan cilj – da iškoluje unučiće.

„Kad im treba po hiljadarka ili dve, ja im odmah pošaljem. Za njih imam da se borim“, kaže Nikola i dodaje da ima osmoro unučića.

„Četiri dečaka i četiri devojčice. A ne znaš koje je lepše i lepše, mala Ana, da je vidite kako je lepa, pa Nikolina, ne mogu sve da nabrajam“, kroz osmeh priča Nikola.

I Gugl slavi otkriće NOVIH PLANETA

Interesantna animacija pokazuje kako Zemlja i Mesec teleskopom pretražuju svemir. Potom se pojavljuje udaljena egzoplaneta, a za njom i ostalih šest, nakon čega nastaje pravo slavlje.

 NASA je juče saopštila da su astronomi otkrili novi zvezdani sistem koji je udaljen oko 40 svetlosnih godina od Zemlje. Sistem je nazvan „Trapist 1″ i u njemu postoji čak sedam planeta sličnih Zemlji, koje kruže oko patuljaste zvezde.

Šest planeta bližih patuljastoj zvezdi leže u zoni gde bi temperature mogle da se kreću od 0 do 100 stepeni Celzijusa. Od ovih šest planeta, naučnici smatraju da bi tri mogle da imaju vodu. Kako je Gugl obeležio ovo veliko otkriće pogledajte OVDE.

Mišel Gilon i njegov tim sa Univerziteta u Ližu, pomoću teleskopa “Spicer” otkrili su sedam „zemljolikih” planeta oko patuljaste zvezde u sistemu “Trapist 1”, udaljenom “samo” 40 svetlosnih godina.

NOVI SJAJ RIZNICE KULTURE: Danas svečano otvaranje renovirane Biblioteke SANU

Užurbano su juče zaposleni u Biblioteci Srpske akademije nauka i umetnosti donosili iz magacina primerke knjiga, sređivali čitaonicu, doterivali izložbenu postavku… Do kasno uveče pripremali su se za današnje svečano otvaranje biblioteke posle višemesečnog renoviranja. Fond sa milion i po knjiga, časopisa i drugih izdanja sada je okružen renoviranim nameštajem, čistim zidovima, lepšim podovima. Gotovo sve je ostalo isto, samo je dobilo novi sjaj.

 Biblioteka, kao i sama Akademija, dugog je veka. Osnovana pre 175 godina, u Društvu srpske slovesnosti, preteči današnje SANU. Bilo je to novembra 1841, a prve knjige dobila je na prvom Glavnom zasedanju Društva, koje je počelo juna 1842. godine. Tada je na policama imala svega 14 knjiga, koje je poklonio Dimitrije Tirol, a u avgustu iste godine darovao je još 75 primeraka.

– To nije malo. Nisu knjige, tada, bile česte kao sad. U srpskom svetu imao ih je poneko, i ponegde – započinje akademik Miro Vuksanović priču o prošlosti biblioteke na čijem čelu se nalazi. – Za prvog bibliotekara je određen Konstantin Bogdanović, a kasnije Đura Daničić.

Od početnih 14 knjiga, Fond je narastao na milion i po primeraka. Najstarije knjige u Biblioteci su “Istorija Rima” iz 1477. i Lukanova “Farsalija” iz 1498. godine. Tu su i dva unikata – Regulament Marije Terezije i zbirka stihova koja se pripisuje grofu Beladinoviću.

– Posebna retkost je lična biblioteka Vuka Karadžića, koja ima samo 55 primeraka. To je jedina celina ostala od velike Vukove knjižnice, koja je uglavnom u Petersburgu, a ostatak je podeljen i jedina sačuvana celina je u SANU – otkriva akademik Vuksanović. – Tamo su tabaci “Srpskog rječnika” na kojima je Vuk, na marginama, upisivao dodatne reči, svojom čitkom ćirilicom. Tu je i njegova biografija na ruskom, sa ispravkama, knjige u kojima su tragovi Vukove crvene olovke ispod odabranih reči ili primedbama sa strane. Sve takve i ostale retkosti su digitalizovane.

Nastavak teksta pročitajte OVDE.

TOPLIFIKACIJA: Završetak radova u Beogradskoj ulici

U periodu od 13 do 16 časova će se izvršiti ispitivanje zaptivenosti primarnog sistema u gradu. Tom prilikom zaustaviće se grejanje u celom gradu pregrađivanjem u Mernoj stanici „Ćirikovac“. Tako će se utvrditi gubici vode na primarnom i sekundarnim sistemima u gradu Požarevcu.

Ovaj zastoj neće uticati na kvalitet grejanja u gradu zbog visokih dnevnih temperatura.

Koncert klasične gitare

Vuk je svoje klasično gitarsko umeće prikazao petrovačkoj publici u prepunoj čitaonici Biblioteke. Uvodnu reč je održao bibliotekar Marko Milivojević, takođe strastveni zaljubljenik u zvuke gitare. Profesor Luka Božanić govorio je o dosadašnjim uspesima mladog soliste.

Vuk Dragičević, rođen 1996. godine u Novom Sadu. Završio je srednju muzičku školu “Josip Slavenski” u Beogradu, u klasi profesora Slobodana Milivojevića. Istakao se osvajanjem dva puta prve nagrade na republičkom takmičenju, dva puta prve nagrade na Guitar art festivalu, prve nagrade na Sarajevo Guitar Fest-u, dva puta prve nagarde na Vojvođanskom festivalu, prve nagrade na Subotica Guitar Fest-u, prve nagrade na smotri talenata u organizaciji Zajednice muzičkih i baletskih škola Srbije . Pohađao je časove kod istaknutih profesora: Srđan Tošić, Vera Ogrizović, Zoran Krajišnik, Aleksandar Hadži-Đorđević, Kostas Kociolis, Eduardo Fernandez. Trenutno je student II godine FMU u Beogradu.

Vuk Dragičević je priredio bogat repertoar kompozicija poznatih i cenjenih umetika:1. Toru Takemitsu: All in twilight (četiri komada za gitaru); 2. John Dowland: ForlornHopeFancy; 3. LennoxBerkeley: Sonatina op. 52; Allegretto, Lento, Rondo; Allegro ma non troppo; 4. Johann Sebastian Bach: Suite BWV 997; 5. Mario Castelnuovo-Tedesco: Sonata „Omaggio a Boccherini“ op. 77…

Petrovac na Mlavi i okolina iz vazduha – turistički potencijali /video/

Za potrebe sajma pripremljen je bogat promotivan materijal koji će predstaviti turističke potencijale opštine. Posebno se izdvaja promotivni film koji je pripremljen za ovogodišnji sajam i koji možete pogledati ispod.

Obeležen Međunarodni dan maternjeg jezika

Nastavnik Srpskog jezika u Osnovnoj školi „Moša Pijade“ u Žagubici, profesor Dragan Stijović, istakao je da je jezik najsavršenije sredstvo za komunikaciju među ljudima. Civilizacijski uslov za napredak čovečanstva, kako je rekao, jeste rad, jezik i ljudsko mišljenje.

Stijović je takođe naglasio da osnovci u opštini Žagubica, uspešno savladavaju sve jezičke okvire i norme maternjeg jezika, što je pohvalno.

Međunarodni dan maternjeg jezika uspostavljen je 1999. godine od strane UNESCO-a i obeležava se redovno od 2000. godine širom sveta.

Požarevački medijski radnici pozvani da danas daju krv

Prikupljena krv biće prebačena u Beograd za potrebe pacijenata na beogradskim klinikama i zdravstvenim ustanovama.

Akcija se održava u zgradi požarevačkog Crvenog krsta.

Crveni krst organizuje akciju u saradnji sa Institutom za transfuziju krvi Srbije.

Ugalj, teško dostupan za penzionere invalide rada

Jedni od takvih su i članovi Udruženja Gradska organizacija invalida rada iz Požarevca, neprofitne organizacije koje okuplja, kako im i samo ime kaže, najosetljiviju populaciju koja je ujedno finansijski i najugroženija.

Ovo udruženje je do ove godine omogućavalo svojim članovima da po najnižim cenama i u maksimalnom broju rata kupe ugalj za ogrev. Međutim, od ove godine je predviđena uplata depozita u visini od 5% od ukupne neto vrednosti ugovorene količine što prethodnih godina nije bio.

– Ugalj nismo prethodnih godina kupovali u količini koja je bila predviđena ugovorom, ali razlog za to je sto jedan broj članova nije mogao finansijski da otplati ugalj ili se dešavalo da član u međuvremenu premine. Ipak, ugalj nije kvarljiva roba i kao takav ostajao je na površinskom kopu. – kazao je Svetozar Božinović, predsednik Udruženja i napomenuo da se radi o jako osetljivoj katetoriji kupca a to su uglavnom invalidski penzioneri i invalidi rada koji se nalaze na najnižoj socijalnoj lestvci preživaljavanja.

– Takođe, u ponudi za zaključenje ugovora o kupovini uglja Udruženje je u obavezi da ima skladiste i vagu odakle će vršiti preraspodelu i merenje uglja. Udruženje se ne može baviti trgovinom, pa čak i da se preregistrujemo, izgubili bismo poziciju kategorije kupca za povoljniju kupovinu uglja u odnosu na trgovce. Sa druge strane, korišćenje, odnosno zakup skladišta uticao bi
na povećanje cene uglja, a podsećam da neki od naših članova imaju najniže penzije u Srbiji. – napominje Božinović i moli za razumevanje nadležnih.

Pored molbi, oni su uputili i predloge da se za udruženja koja okupljaju najugroženije slojeve stanovništva u novom ugovoru naprave olakšice pri kupovini uglja kako bi im cena uglja ostala pristupačna. Iz TE KO Kostolac, dobili su odgovor da prema instrukcijama Sektora za poslove i snabdevanja iz Beograda i Organak TE KO Kostolac i Ogranak Kolubara su u obavezi da poštuju slovo ovog ugovora i sve njegove odredbe bez izuzetaka.

Niko, napominju u Gradskoj organizaciji invalida rada iz Požarevca, ne sumnja da su novine unete u ovaj ugovor stavljene sa ciljem da se smanji mogućnost zloupotreba i malverzacija pri ovakvim poslovima. Ipak, u svetlu novih troškova koja su neminovna, veoma je izvesno da ako ovako ostanu stvari, članovi udruženja jednostavno ostanu bez ogreva za narednu grejnu sezonu ili budu upućeni na stovarišta uglja gde su, za penzinere sa ovakvim primanjima, cene nedostižne..

Vanzemaljski oblici života? Pronađen ceo sistem sa Zemljinim “dvojnicama”

Život je imao priliku da nastane i evoluira na najmanje tri od sedam planeta solarnog sistema koji je udaljen 39 svetlosnih godina od našeg Sunčevog sistema.

Planete sa uslovima pogodnim za nastanak života kruže oko patuljaste zvezde, poznate kao Trappist-1, koja je znatno hladnija i crvenija od Sunca.

Šest unutrašnjih planeta (najbližih zvezdi) nalaze se u zoni u kojoj se temperature kreću od 0 do 100 stepeni.

Naučnici smatraju da od tih šest planeta najmanje tri imaju okeane, što znatno povećava šanse za postojanje vanzemaljskog života.

Nijedan poznati zvezdani sistem ne sadrži toliki broj planeta nalik Zemlji, u nastanjivoj zoni.

Glavnu ulogu u otkrivanju ovog sistema imao je robotski teleskop kojim su pravljali naučnici sa Univerziteta “Džon Murs” u Liverpulu. Reč je o jednom od instrumenata koji podržavaju opservacije Nasinog teleskopa Spajser, najvećeg te vrste na svetu.

Planete su otkrivene putem tzv. “tranzitne metode”, koja uključuje registrovanje blagog zatamnjenja koje se javlja kada se planete nađu na putu između teleskopa i zvezde.

Trappist-1 nalazi se u sazvežđu Vodolija.

Istraživanje će biti objavljeno u magazinu “Nejčer”.

Konferenciji, koja je održana 22. februara, prisustvovali su brojni renomirani astronomi i planetarni naučnici iz svih krajeva sveta, a tema su bile egzoplanete.

Egzoplanete – planete koje se nalaze van Sunčevog sistema, najveća su nada čovečanstva za pronalaženje vanzemaljskih oblika života, jer postoje velike šanse da se na nekoj od njih nalaze uslovi slični kao na Zemlji.

Upravo zato mnogi su pretpostavljali da će biti reči o pronalasku vode u tečnom stanju ili o dokazima o postojanju vanzemaljskih oblika života.

Podsećamo, NASA je prošle godine pronašla dve nastanjive planete nalik Zemlji.

Jedna od njih – Kepler-452b, nalazi se u sazvežđu Labud, a udaljena je od Zemlje 1.400 svetlosnih godina.

Planeta Kepler-452b veća je od Zemlje u prečniku za 60 odsto, a uprkos tome što još nisu ustanovljene karakteristike njenog sastava, naučnici smatraju da je u pitanju stenovita planeta.

Potrebno joj je 385 dana da obiđe pun krug oko svoje zvezde, od koje je samo pet odsto udaljenija nego Zemlja. Ovo nebesko telo iste je temperature kao Zemlja, s tim što je 20 puta osvetljenije od nje.

Kepler-452b star je oko šest milijardi godina (oko jednu i po milijardu godina stariji je od Sunca), a zbog slične pozicije, rotаcije oko zvezde i umerenih uslovа, nije isključeno da su se na njemu javili vanzemaljski oblici života.

Druga planeta, Proksima b, nalazi se u nastanjivoj zoni zvezdanog sistema i gotovo je iste veličine kao Zemlja. Sudeći prema svim njenim karakteristikama, predstavlja savršeno tlo za nastanak vanzemaljskog života.

Proksima b je bliža svojoj zvezdi nego što je Zemlja Suncu – potrebno joj je samo 11,2 dana da obiđe oko nje, a njena zvezda je mnogo zagasitija od Sunca.

Ipak, na planetu pada velika količina UV i rendgenskih zraka, što znači da bi živi organizmi u borbi za opstanak morali nekako da postanu otporni na tu radijaciju.

Planeta je pronađena tokom analize podataka koje su prikupili teleskopi Evropske južne opservatorije (ESO) između 2000. i 2014, kao i 2016. godine.

Hedlajner Exita Rag’n’Bone Man ima najprodavaniji debi album decenije!

Hedlajner glavne festivalske bine, Rag’n’Bone Man, nedavno je izdao je svoj album prvenac “Human” koji je u prvoj nedelji već prodat u preko 117.000 primeraka i tako postao najbrže prodavan debi album muškog izvođača ove decenije! Rag’n’Bone Man je imao bolju prvu sedmicu i od Adele, Eda Shierana i Sama Smitha, a nedavno dobio i godišnju BRIT nagradu kritičara koja je pre njega lansirala karijere od Ellie Goulding, Florence + The Machine i upravo Adele, sa kojom ga i najviše porede zbog sirove snage vokala.

On trenutno čvrsto drži prvu poziciju Britanske liste singlova, ispred Amy MacDonald, Ryana Adamsa i Eda Shierana, a svi ostali izvođači koji su na top 10 listi najprodavanijih nisu zajedno prodali toliko primeraka albuma kao Rag’n’Bone Man! U pitanju je ujedno album koji se najbolje prodaje u poslednjih 12 meseci, a ove brojke poslednji je imao David Bowie sa albumom “Blackstar”. Njegov hit singl “Human” koji je izašao u julu prošle godine uzdrmao je muzičku scenu i popeo se na vrh svetskih top lista u čak 33 zemlje, a trenutno već ima više od 150 miliona YouTube pregleda!

Rag’n’Bone Man – Human:

Iznikao iz hip-hop scene, bluzmen karakterističnog glasa, Rag’n’Bone Man prepoznatljiv je po svom pirsingu i mnogobrojnim tetovažama, ali i po visini, pa je među prijateljima, a i publikom, poznat kao “nežni džin”. Među njegovim fanovima je i veliki Elton Džon koji ga javno hvali, što je pre toga bio slučaj sa Edom Širanom koji je ubrzo posle toga rasprodao prve stadione!

I pored svog izvanrednog uspeha Rag’n’Bone Man, čije je pravo ime Rory Graham, nije dozvolio da mu slava koju je stekao preko noći “udari u glavu” i pomalo iznenađen svojim uspehom izjavio je: “Jedno veliko hvala što kupujete moj album, što ga slušate, strimujete i doprinosite ovom ogromnom uspehu. Meni to znači sve na ovom svetu. Radio sam dugo na ovome i snovi se ispunjavaju zahvaljujući vama. Album na prvom mestu – strava!”

Rag’n’Bone Man izjava sa proslave:

 

Petrović: Silazak sa postolja 1995. velika greška

Petrović je dodao da on lično nikada ne bi doneo takvu odluku.

Hrvati, koji su osvojili bronzanu medalju, odlučili su tada da napuste postolje i ne slušaju himnu “Hej Sloveni” i nikada više nisu osvojili nijednu medalju na velikim takmičenjima.

“Znam da je iz dvorane postojala telefonska veza s Banskim dvorima gde je sedeo Tuđman i dogovoreno je solomonsko rešenje. Ide se uzeti medalja, ali će se nakon toga napustiti podijum. Bila je to politička odluka i gledano sa ove vremenske distance, pogrešna. Ja lično to nikad ne bih uradio”, rekao je Petrović za “Večernji list”.

Tada je krenulo hrvatsko prokletstvo na velikim takmičenjima, ali Petrović ne smatra tako.

“Ne bih rekao. Mi smo više ispaštali zbog vlastitih propusta. Na Evrobasketu 2003. primili smo dva nesrećna koša protiv Rusa, a na Evrobasketu 2005. nismo zagradili jednu odbijenu loptu od promašenog slobodnog bacanja. Godine 2001. u četvrtfinalu protiv domaćina Turske imali smo +19 u 27. minutu, pa smo izgubili. Dakle, u tim smo situacijama bili vlasnici svoje sudbine”, dodao je.

Na pitanja zašto je Srbija košarkaška nacija, a Hrvatska nije, imao je spreman odgovor

“Nismo negovali kult reprezentacije na pravi način, a i dogodilo nam se da je na Saboru HKS 1995. godine jedan čovek posekao sve živo što je vredelo. Nakon četiri osvojene medalje – olimpijskog srebra, jedne svetske i dve evropske bronze, on je izlobirao smenjivanje Lalića, Novosela i Nakića, i postavio nove ljude. Od tada nas nije bilo na postoljima. Tu govorim o sada već bivšem predsedniku Danku Radiću koji je neko vreme vladao iz senke, a onda je i formalno postao prvi čovek hrvatske košarke”.

Za to vreme, Srbija je razvijala svoje igrače, za razliku od hrvatskih klubova.

“Tu smo zapeli u začaranom krugu. Ako se uprava nekog kluba odluči da će biti razvojni klub, onda trener ne može dobiti otkaz nakon sedam poraza. Jer, ako on zna da će dobiti ‘nogu’ ako mu se to dogodi, on će uzeti ‘olinjalog’ plejmejkera koji će mu pomoći da pobedi neku utakmicu radije nego da stane iza nekog mladog igrača s kojim će gubiti. Dok nisam postao pouzdan plejmejker, ja sam izgubio mnogo utakmica i prvenstava, ali je moj trener u to vreme bio Mirko Novosel. Imao je na raspolaganju osam godina, od kojih smo u prvih šest gubili”, zaključio je Petrović za “Večernji list”.

VREMENSKA PROGNOZA

Pozarevac,RS
overcast clouds
10.9 ° C
10.9 °
10.9 °
52%
2.2kmh
98%
Thu
10 °
Fri
10 °
Sat
13 °
Sun
15 °
Mon
17 °