Požarevački muzej nije prilagođen za osobe sa invaliditetom

Požarevački muzej nije prilagođen za osobe sa invaliditetom

Istraživanja pokazuju da čak 80 odsto muzeja u Srbiji nije prilagođeno osobama sa invaliditetom, niti imaju opredeljen budžet kako bi se pitanje pristupačnosti rešilo. Iako je za tu kategoriju stanovništva ulaz u muzeje besplatan, on je istovremeno onemogućen nizom fizičkih barijera.

Milena Gardinović iz Požarevca jedna je od mnogih kojoj je pristup institucijama kulture onemogućen zbog neprilagođene infrastrukture za osobe sa invaliditetom.

“Krivo mi je što nemamo te rampe i to, ali u budućnosti se nadam da će da ima”, kaže Milena Gardinović, iz Požarevca.

Problem većine kulturnih institucija u Srbiji, kada je reč njihovoj dostupnosti za osobe sa invaliditetom je, tvrde, to što su zgrade u kojima su smešteni građene i pre više od stotinu godina.

“To je višegodišnji projekat zato što je ova zgrada pod zaštitom, jer je spomenik kulture, trebaju nam razne vrste dozvola, čak smo u jednom momentu hteli i da betoniramo stepenice pošto imamo ulaz sa dve strane, međutim, shvatili smo da je izuzetno strmo”, objašnjava Jelena Milenković, viši muzejski edukator.

“Iluzorno je očekivati da mi možemo da menjamo unutrašnjost takvih zgrada, vrlo su strogi naravno i ti zakoni, ali postoje konkursi razni gde se mogu pribaviti upravo ta pomagala koja omogućavaju, to su takozvani transporteri”, kaže Snežana Nešković Simić, direktorka Centra za kulturu u Loznici.

Primer dobre prakse koji je za pristupačnost dobio i nagradu Zaštitnika građana jeste leskovački Narodni muzej. Stalna postavka u prizemlju za osobe sa invaliditetom je dostupna već dve godine, a uz to poseduju i specijalizovan parking, toalete.

“Itekako znači kultura i za nas osobe sa invaliditetom, jer kako vi dolazite u muzej, tako i mi dolazimo u muzej”, navodi Jelena Milićević, potpredsednica Udruženja MS Jablaničkog okruga.

“Za osobe koje imaju probleme sa vidom imamo stalnu taktilnu izložbu sa 19 izloženih replika, audio vodič, vodič na Brajevom pismu, taktilne staze i naočare sa dioptrijskom lupom. Takođe, za gluve i nagluve posetioce imamo stalne aplikacije na znakovnom jeziku”, navodi Suzana Randjelović, kustos Narodnog muzeja u Leskovcu.

U leskovačkom muzeju, kažu, da su osobe sa invaliditetom uključene i u kreiranje programskih sadržaja muzeja, kao i da organizuju inkluzivne radionice za decu kako bi ih od najranijeg uzrasta upozanali sa potrebama njihovih vršnjaka koji imaju smetnje u razvoju.

KOMENTARIŠI