Foto: Pixabay // ilustracija

Sud može da zameni sankciju za rad u javnom interesu, ako je okrivljeni sa tim saglasan, a gde će raditi – odlučuje Uprava za izvršenje krivičnih sankcija. – Kazne i do 300.000 dinara.

Najveći broj građana koje su zatečeni bez zaštitne maske radije će platiti polovinu kazne u roku od osam dana, nego što će ući u sudski postupak i – možda pristati da sankciju odrade u javnom interesu. Prema podacima Prekršajnog suda u Beogradu, dva okrivljena prihvatila su da im se kazna za nenošenje maske, u iznosu od 5.000 dinara, zameni radom u kovid bolnici. Osam sati rada vredi hiljadu dinara ili jedan dan zatvora, pa tako ova kazna može da se „odradi” za pet radnih dana. Neophodan je pristanak okrivljenog, jer je prinudni rad zabranjen i Ustavom.

Mandatna kazna piše se odmah, u vidu prekršajnog naloga, a ako građanin plati u roku od osam dana, iznos se umanjuje za polovinu, tako da većina kažnjenih veoma brzo „okaje” svoj epidemiološki greh uplatom 2.500 dinara i ne ide u sudski postupak. Zato sudovi nemaju podatak koliko je bilo ovih prekršaja, ali procenjuju da 90 odsto građana plati polovinu kazne u roku od osam dana.

– Tek ako to ne učine, nalog stiže u sud. Tokom poslednjih mesec dana u Prekršajni sud u Beogradu dospela su 42 predmeta na osnovu neplaćenog prekršajnog naloga zbog nenošenja maske. To su slučajevi gde je podnet zahtev za prinudno izvršenje ili za sudsko odlučivanje. Samo dve osobe otišle su na izvršenje kazne rada u javnom interesu, a reč je o odlukama donetim pre dve nedelje, pa pretpostavljamo da su se oni našli među ukupno sedam građana koji su kaznu odradili u kovid bolnici u Zemunu, gde su nosili boce sa kiseonikom – kaže Olivera Ristanović, predsednica Prekršajnog suda u Beogradu.

Veruje da su se dobrovoljno javili, jer je u sudskom rešenju naznačeno da, ukoliko ne žele da rade u javnom interesu, dužni su da dođu u sud radi zamene te kazne, a u ova dva slučaja nisu se javili. Inače, ukupno je doneto deset rešenja o zameni novčane sankcije za kaznu rada u javnom interesu.

– Ono što mi imamo sada od prekršajnih naloga je samo nenošenje maske u zatvorenom prostoru. Reč je o slučajevima gde je prekršena epidemiološka mera, pa je na mestu izvršenja izdavan nalog sanitarnih inspektora. Ova sankcija odnosi se samo na fizička lica koja su učinila prekršaj – objasnila je naša sagovornica.

Sudije navode da je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija preporučila Kriznom štabu da se kazne rada u javnom interesu izvršavaju u kovid bolnicama, kako bi građani shvatili kakav je zaista rizik kršenja mera.

– Nikog ne možete da naterate da radi u javnom interesu. To bi onda bio prinudni rad, a on je Ustavom zabranjen. Samo u slučajevima kada se kažnjeni građanin saglasi sa time, onda može da mu se zameni kazna. Gde će je izvršavati, o tome ne odlučuju sudije nego Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – kaže Olivera Ristanović.

Uprava ima ugovore o saradnji sa javnim preduzećima i državnim organima, gde se tokom proteklih godinu dana izbegavalo izdržavanje ove sankcije, zbog toga što svaki novi „zaposleni” za samo dan ili nekoliko dana rada može biti potencijalni prenosilac zaraze. Sada je, međutim, procenjeno da je rad u kovid bolnici ipak bezbedniji način izdržavanja kazne, jer su zaštitne mere upravo tamo na najvišem nivou, a ujedno ova sankcija treba da deluje preventivno jer kažnjeni imaju priliku da vide kakve mogu da budu posledice zaraze.

Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti izdaju se i prekršajni nalozi preduzetnicima, od kojih je trenutno pet kazni od 150.000 na prinudnom izvršenju, kao i pravnim licima, od kojih su tri kazne od po 300.000 u postupku prinudnog izvršenja pred Prekršajnim sudom. U slučaju kada su kažnjena odgovorna lica, trenutno su u postupku izvršenja tri kazne od po 50.000 dinara.

– Reč je o postupcima kada zaposleni u obavljanju delatnosti nisu nosili maske ili na drugi način u zatvorenom objektu nisu poštovali epidemiološke mere. To se odnosi i na rastojanje između stolova u kafićima i restoranima i na broj osoba koje sede za stolom. Ako je reč o pružanju usluga hrane, pa zaposleni koji izdaju jelo ne nose zaštitne maske, to takođe spada u prekršajni nalog pravnom licu – navodi naša sagovornica.

Prema Zakonu o trgovini, u slučajevima kada nije poštovano radno vreme prodavnica ili kioska, podneta su četiri prekršajna naloga koja se nalaze u fazi prinudnog izvršenja, za novčane kazne od 100.000 za pravna lica i 10.000 za odgovorna lica.

Prema Zakonu o ugostiteljstvu, u postupcima kada nije istaknuto ili je prekršeno radno vreme kafića i restorana, sud ima 15 naloga sa kaznama od po 30.000 dinara na prinudnom izvršenju.

 

Dobrovoljno se javili da pomažu u dopremanju boca sa kiseonikom

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija već nekoliko godina unazad upućuje osuđene na izvršavanje kazne rada u javnom interesu u KBC „Zemun”. Na osnovu ugovora o saradnji, oni su angažovani na čišćenju parka, staza, uređenju zelenih površina i farbarsko-molerskim poslovima u ovoj ustanovi.

– Od ukupno sedam osuđenih koji trenutno rade u ovoj bolnici, dve prekršajno kažnjene osobe su se dobrovoljno javile da pomažu na dopremanju boca sa kiseonikom za pacijente – navode iz uprave.

Naglašavaju da nijedna od njih nije kažnjena za organizovanje takozvanih kovid žurki, kako su preneli pojedini mediji, već zbog prekršaja koji ni na koji način nisu u vezi sa kovid zabavama.

– Ovde je pre svega reč o humanom gestu i ličnom činu dve osobe koje žele da pomognu zaposlenima u ustanovi koja zbrinjava najteže obolele od virusa korona kojima je kiseonik preko potreban u terapiji. Kolika je njihova spremnost da pomognu, možda najbolje pokazuje podatak da je jedan od osuđenih izrazio želju da i posle isteka kazne ostane volonterski još neko vreme da radi ovaj posao. Iz ovog razloga nam je još više žao zbog pogrešne interpretacije njihovog humanog gesta u medijima – naglašavaju iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Osim KBC „Zemun”, osuđeni rade i u beogradskoj Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti, kao i u drugim medicinskim ustanovama u Srbiji – Opštoj bolnici u Subotici, Opštoj bolnici u Somboru, kao i u domovima zdravlja u Kosjeriću, Požegi…

KOMENTARIŠI