Bijelo dugme u Požarevcu na Trgu oslobođenja 25. avgusta
U četvrtak, 25. avgusta 2022. godina na Trgu oslobođenja u Požarevcu nastupiće grupa Bijelo dugme.
Početak programa zakazan je za 17 časova.
Početak programa zakazan je za 17 časova.
Ovo je prvi put da se organizuje ovakva manifestacija sa jedilicama.
Spust Velikom Moravom startuje u četvrtak, 18. avgusta u Ćupriji, a kraj prve etape u selu Bagrdan kod Batočine. Druga etapa je do Žabarskog mosta kod Velike Plane, treća do Ljubičevskog mosta i četvrta do ušća Morave u Dunav, odnosno do Smederevske tvrđave.

U poslednjoj etapi, gde je najšira i najmirnija najveća srpska reka, planiran je spust mladih jedriličara iz gotovo svih srpskih klubova.
Spust će imati i ekološki karakter, predviđeno je da učesnici na kraju svake etape urede prostor koji će biti označen za prenoćište, kao i da očiste prostor nakon boravka, strogo će se voditi računa o zaštiti ovog biodiverziteta i uglavnom, netaknute prirode.
Ovom Odlukom produžava se važenje Strategije održivog razvoja Grada Požarevca 2017-2022. godine do usvajanja Plana razvoja Grada Požarevca za period od 2023. do 2030. godine.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Požarevca“.
Kako biste odmah počeli da koristite funkciju, otvorite grupni ili individualni razgovor u WhatsAppu gde ste poslali poruku. Pritisnite i držite dugo na sadržaj koji želite da obrišete, potom kliknite na “Delete” i onda izaberite između opcija “Delete for everyone” ili “Delete for me”.
Ipak, potrebno je da znate da postoji i caka. Svi primaoci moraju da imaju ažuriranje za najnoviju verziju WhatsAppa, kako bi pomenuti proces zaista i funkcionisao. Ukoliko poruka nije obrisana, nećete dobiti obaveštenje o tome.
Ovo svakako predstavlja korisnu funkciju i može doneti prednost WhatsAppu u poređenju sa Apple iMessage servisom, koji još uvek ne nudi pomenutu mogućnost..
Za sada iOS 16 beta korisnicima nudi prostor od dva minuta da obrišu neželjenu poruku, ali samo ako je i primalac preuzeo beta verziju platforme.
“Zajedno sa Ministarstvom prosvete za sedam do 10 dana razmotrićemo situaciju u vezi sa polaskom u školu, pa ćemo predložiti najbolje rešenje. Što se mera tiče, ako brojevi budu visoki i poraste broj hospitalizovanih, možda ćemo morati da vratimo meru koja se odnosi na nošenje maski u zatvorenom prostoru, što su neke zemlje već i uradile”, kazao je Tiodorović za “Blic”.
Što se dnevne statistike tiče, prešli smo cifru od 6.000 zaraženih po danu, dok je u bolnicama nešto manje od 700 ljudi. Kako profesor objašnjava, predviđanja su se kretala u smeru da ćemo u avgustu dostići takozvani plato, ili zaravnjenje, ali brojke i dalje variraju, pa se ne može tačno predvideti kada će brojevi prestati da rastu.
“Nama se čitave porodice vraćaju s odmora zaražene, normalno se kreću ljudi, normalno se kreću svi koji ne osećaju tegobe, a preporučene mere se nigde ne sprovode. Preporučena mera maske u zatvorenom se nigde ne primenjuje, mlađi se okupljaju normalno i u kafićima, splavovima, restoranima. Nismo mi izuzetak, sve se to dešava u celoj Evropi, pa i u onim zemljama koja je imala bolji obuhvat vakcinacije od nas i oni beleže porast broja zaraženih. Situacija je ipak ozbiljna, iako spada u ocenu kao nesigurna, ali je ozbiljna jer imamo svakog dana od 4.000 do 6.000 zaraženih, blizu 7.000. Međutim, taj broj pozitivnih ne odgovara stvarnom stanju, jer je taj broj sigurno veći, zato što imamo one koji su pozitivni, koji nemaju tegobe, koji se šetaju, odmaraju, rade, putuju, kontaktiraju… Mnogi i ne znaju da su pozitivni. Dok neki ne očekuju da dobiju neke tegobe i nemaju ih, oni se i ne testiraju. Testiraju se oni koji imaju tegobe, koji su osetljivog imuniteta, i testiraju se oni koji putuju, jer postoje neke zemlje koje traže test. Ostali i ne znaju da su zaraženi, a virus je cirkulaciji i te kako”, istakao je član Kriznog štaba.
Kako se navodi, u ovom momentu ciljna grupa koronavirusa je celokupno stanovništvo, odnosno zaraženih ima u svim starosnim kategorijama, od dece mlađe od pet godina, pa sve do onih najstarijih. U bolnicama završavaju oni sa komorbiditetima, sa slabim imunitetom, i u proseku to su ljudi oko 65 godina.
“Ako uporedimo brojeve hospitalizovanih, a to je nešto više od 600 ljudi, to nije tako veliki broj, ako se setimo nekih prethodnih talasa. S te strane nemamo neki ozbiljan problem, ali ono što je ozbiljno, to je da nam se povećava broj ljudi na respiratoru, iako je taj broj neuporedivo manji od onoga broja koji je bio za vreme delte. Još zabrinjavajuće je da nam sa povećava broj preminulih, za mene je i jedan preminuli mnogo, a kamoli od 10 do 14, zato apelujem na starije i hronične bolesnike da budu oprezni i da se pre svega čuvaju da se ne zaraze. Ako pogledamo strukturu hospitalizovanih, ko je hospitalizovan, onda tu vidimo starije od 65 godina, pa iznad 75, 80. Dominiraju nevakcinisani. Ima i vakcinisanih, ali oni imaju ozbiljne pridružene bolesti”, kaže profesor Tiodorović.
Tiodorović se osvrnuo i na početak školske godine.
“Što se škole tiče moraće da procenjuje Ministarstvo prosvete, za škole je svako pomeranje značajno, jer utiče na kvalitet nastave i organizaciju. To ćemo videti u narednih od sedam do 10 dana, pratićemo brojeve, videćemo šta je najbolje pa ćemo to i predložiti. U septembru možemo očekivati mogući zalet jer radno aktivno stanovništvo masovno se vraća na posao, počinju škole i normalno je očekivati i porast broja. U septembru, takođe moramo sa pažnjom pratiti da li će se pojaviti nova vakcina koja je prilagođena ovom omikron soju”, kaže profesor Tiodorović za “Blic”.
Mera koja podrazumeva nošenje maski u zatvorenom, ostala je kao preporuka, ali jedna je od ključnih za suzbijanje virusa. Moguće je da će, ako brojevi nastave da rastu, da ćemo ih opet nositi u tržnim centrima, ustanovama, na poslu, bankama i svim onim mestima zatvorenog tipa.
– Ono što se od mera može očekivati, a odluka se donosi tako što se prati moguće povećanje i sa brojem zaraženih i porasta broja hospitalizovanih, možemo očekivati povratak nošenja maske u zatvorenom. To su već neki u našoj okolini vratili kao obaveznu meru. Mi takođe čekamo i novu vakcinu, a već imamo najave dva proizvođača. Naglo širenje virusa može zaustaviti vakcinacija, smatra profesor Tiodorović.
Poljoprivrednici su prenoćili u Novom Sadu, a pridružili su im se i poljoprivrednici udruženja Stig iz Požarevca, a tu su i poljoprivrednici iz Nove Pazove koji im pružaju podršku.
Poljoprivrednici imaju tri zahteva – da otkupna cena suncokreta od jedne tone bude najmanje 700 evra sa PDV, takođe traže da imaju niže cene za točenje goriva, a treći su juče pridodali – da se ne sankcionišu svi poljoprivrednici kojima je policija juče pisala kazne.
Ističu da žele razgovore sa predsednikom, jer je on jedini koji ima vlast, s obzirom na to da Vlada još nije formirana.
Organizator koncerta je Narodna biblioteka ”Vuk Karadžić” Veliko Gradište.
Ulaz je slobdan.
Iz Narodne banke Srbije navode da se dina karticom bez provizije na šalterima Uprave za trezor mogu platiti i porez na dohodak građana, na promet motornih vozila, kao i porez na dohodak građana na prihod od poljoprivrede i šumarstva i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje poljoprivrednika.
Porez na imovinu fizičkih lica se može platiti i skeniranjem NBS IPS QR koda na rešenjima korišćenjem mobilne aplikacije banke u kojoj obveznik poreza ima račun.
Stiže na naplatu porez na imovinu, LPA u Požarevcu dežura u subotu
Elektroenergetski sistem Srbije suočava se sa najnižim dotokom vode u poslednjih deset godina. Prethodna dva meseca dotok je prepolovljen.
U EPS-u situacija se ovog meseca dodatno pogoršala – na Đerdap stiže samo 2.000 kubika vode u sekundi – tri puta manje od junskog višegodišnjeg proseka. Đerdapske hidrolektrane u normalnim uslovima pokrivaju četvrtinu potrošnje struje naše zemlje.
“S obzirom na hidrološku situaciju ova godina će biti slabija po pitanju proizvodnje i očekivanja su da proizvodnja u odnosu na neki prosek bude oko 30 odsto manja”, kaže direktor za proizvodnju energije “HE Đerdap” EPS Radmilo Nikolić.
Brine što su i akumulacije u sistemu drinsko-limskih hidroelektrana poluprazne, a one sistemu daju do 12 odsto struje. U odnosu na plan, u osam hidrocentrala na Drini i Limu, proizvodnja je za trećinu manja.
“Loša hidrološka situacija je u celoj Evropi, zbog loših snežnih padavina koje su bile tokom kalendarske 2021. i 2022. tako da je hidrologija na Drini, Savi jako slična kao i na Dunavu”, navodi Nikolić.
Suša ne ugrožava samo hidrolektrane, već je generalno i velika pretnja za proizvodnju struje i u termoelektranama.
“U normalnom procesu proizvodnje termoelektrane koriste rečne tokove i vodu iz reka da bi vršile hlađenje tehnološkog procesa. Kada je taj vodostaj nizak, tada postaje kritično a u nekim uslovima moraće se i obustaviti preventivno proizvodnja da se ne bi oštetili proizvodni pogoni. I oni koji imaju nuklearne elektrane to je takođe kritično iako, oni imaju hladnjake gde drže rezerve vode. Ali dugoročno gledano to zaista može da bude jedna ozbiljan problem”, objašnjava savetnik predsednika PKS-a za energetiku Miroslav Lutovac.
Evropski elektroenergetski sistemi još prošlog meseca upozorili su da su zbog nedostatka vode već morali da obustave neke termo i nuklearne blokove.
Uveče se očekuje prestanak padavina.
Duvaće slab i umeren, na severu ponegde i jak, severni i severozapadni vetar. Jutarnja temperatura biće od 15 do 21, a najviša dnevna od 25 do 29 stepeni.
U Požarevcu će tokom jutra biti umereno oblačno, još ponegde je moguća kratkotrajna kiša. Tokom dana promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Jutarnja temperatura biće od 17 do 19, a najviša dnevna oko 29 stepeni.
Do petka će u Srbiji biti promenljivo oblačno, u većini mesta suvo sa sunčanim intervalima, samo ponegde u brdsko-planinskim predelima s kišom i kratkotrajnim pljuskovima s grmljavinom.
Za vikend predviđa se umereno do potpuno oblačno i malo svežije, u većem delu s kišom, pljuskovima i grmljavinom, a lokalno se očekuju obilne padavine.
Zbog radova na mreži bez vode će biti potrošači u ulici Miodraga Markovića u periodu od 10:30 do 12:00 časova.
Domaćinstva koja ostvare pravo na sufinansiranje mogu nabaviti dobra isključivo od privrednih subjekata izabranih putem ovog javnog poziva.
Resorno ministarstvo reaguje na današnje protestne blokade saobraćaja širom Srbije.
“Pozivamo predstavnike udruženja iz Požarevca, Pančeva i Srbobrana na razgovor sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede o svim iznetim temama. Zaposleni Ministarstva kao i do sada će uvek biti na raspolaganju svim poljoprivrednicima, spremni da odu u bilo koje mesto koje poljoprivrednici predlože, kako bi dalje nastavili da zajedno rešavamo sve probleme u poljoprivredi. Verujemo da je to jedini način da se prevaziđu izazovi sa kojima se svi suočavamo”, poručuje se u saopštenju ministarstva.
Ministarstvo je ostavilo i broj telefona za kontakt – 064 81 88 794, a u cilju organizacije sastanka.
Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije pri tome smatra će spajanje odeljenja različitih uzrasta uticati na kvalitete nastave, iz Ministarstva poručuju da je škola ta koja donosi odluku i da se razredi neće grupisati ukoliko se proceni da za tim nema potrebe.
Za prosvetare je sporan predlog o kombinovanju odeljenja od 5. do 8. razreda, jer smatraju da će spajanje razreda zatvoriti male škole, a da će nastavnici postati tehnološki višak, dok Ministarstvo tvrdi da je to potpuna besmislica i da se ne čini ništa na štetu učenika, već da je školama data mogućnost da lakše organizuju nastavu.
Osim ako ste u situaciji u kojoj bi odlazak po telefon bio opasan, trebalo bi da pokušate da ga pronađete i što pre izvučete iz vode. Ako ga ne vidite, pokušajte da ga dohvatite nogama ili kopajte po pesku dok ga ne nađete. Moguće je da ga čak ni nakon ovih pokušaja nećete naći.
Kontaktirajte provajdera usluga i javite šta se dogodilo, pa zamolite da prebace stari broj na novi uređaj. Pomoću alatke, kao što je Apple “Find my”, uređaj možete prijaviti kao ukraden, deaktivirati ga ili ga ukloniti iz naloga. Ako imate bezbedno skladištenje na oblaku, možete ga iskoristiti za povraćaj svih podataka na novi telefon.
Pronašli ste telefon? Odmah ga ugasite. Pomoću čistog peškira osušite ga i, u zavisnosti od modela, izvucite telefon iz maske. Nakon toga, što zavisi od starosti modela, izvadite SIM karticu, memorijske slotove i bateriju.
Ako je vaš smartfon u vodootpornoj maski ili ima IP sertifikat koji garantuje zaštitu od vode, samo ga ugasite i isperite slatkom vodom. Obrišite ga peškirom i pustite da se suši nekoliko sati pre nego što opet pokušate da ga upotrebite.
Ali ako nije vodootporan, ne stavljajte ga u pirinač, jer to neće pomoći. Pirinač neće uraditi ništa, a voda će se osušiti i telefon ostaviti punim kristalizovane soli koja će za to vreme korodirati elektroniku. Ako želite da ponovo koristite taj uređaj, moraćete da požurite, da ga rastavite i očistite pre nego što korozija trajno ošteti unutrašnja kola.
Ako ste dovoljno stručni da rastavite uređaj, koristite ispravne alate i uradite to što je pre moguće. Sajt iFixit objavljuje besplatne vodiče koji uključuju detaljne korake o rastavljanju brojnih popularnih smartfona.
Nakon što ste otvorili uređaj, unutrašnjost isperite destilovanom vodom i veoma pažljivo uklonite koroziju uz pomoć meke četkice i ostavite ga u 90-procentnom alkoholu jedan sat, mešajući povremeno kako biste izvukli vodu. Nakon toga izvucite delove i ostavite ih da se suše 24 sata. Potom ih ponovno spojite i proverite da li uređaj radi. Ako radi, uspeli ste. Ako ne, vreme je za odlazak u servis ili u prodavnicu po novi uređaj.
Rastavljanje uređaja, naravno, traži određeno tehničko znanje i alate za sigurno otvaranje modernih pametnih telefona – bez oštećivanja. Ako vam se čitava procedura čini komplikovanom, što pre ga odnesite u servis. Recite im da vam je uređaj pao u more i oni će znati šta je potrebno da se uradi. Telefon će u svakom slučaju morati da se rastavi i očisti.
Ako ga ne žele da ga poprave, odnesite ga u neki drugi servis. Ukoliko pak imate iPhone, javite se službenoj prodavnici ili servisu.
Planirano je da blokada traje do 13 časova.
Poljoprivrednici od Ministarstva poljoprivrede Srbije traže da otkupna cena suncokreta umesto 60 dinara bude oko 90 dinara po kilogramu.

„U ovom trenutku organizujemo četvrti protest u ovoj godini. Želimo da pokažemo svima da situacija nije dobra. I ovog puta poljoprivrednici okruga braničevskog priključili su se u protestu vojvođanskim ratarima. Problem je cena suncokreta, a to je 700 evra po toni. Posle ove blokade ne očekujemo ništa. Idemo svojim kućama i njivama da vršemo suncokret. Imali smo 30 sastanaka, Ministarstvo poljoprivrede nije uradilo ništa. Prinosi suncokreta su mali, neće biti PDV-a, država će malo para uzeti“, izjavio je za prisutne medije Nedeljko Savić, predsednik Udruženja „Stig“ Požarevac.
Veliki broj vozača ne može da prođe na ovoj deonici, stvorila se velika kolona. Saobraćajna policija reguliše bezbednost u saobraćaju i učesnika protesta.
Gradski fudbalski stadion od danas nosi ime po Požarevljaninu dr Mihailu Andrejeviću “Andrejki”. Odbornici su ovaj predlog usvojili jednoglasno.
Sednica Skupštine Grada Požarevca počela je u 10 časova.

Gradonačelnik Saša Pavlović je pre nekoliko dana i najavio da će se ovaj predlog naći na sednici Skupštine.
-Nije upitno da je on, pored svoje igračke karijere u prvoj polovini prošlog veka, svojim kasnijim delovanjem u svetskoj fudbalskoj federaciji – FIFA direktno uticao u mnogim segmentima da fudbal danas uživa status najpopularnijeg sporta na svetu, a činjenica da je rođen u Požarevcu može da nam služi na ponos i čast. Usvajanje ovog predloga bio bi i ispunjavanje još jednog segmenta obećanja lokalne samouprave datog pri preuzimanju vlasti, a to je da ovakvim imenovanjima značajnih objekata u gradu promoviše poznate Požarevljane iz svih oblasti. Time bi ostale delove Srbije podsetili da je Požarevac grad u kome su stasali mnogi velikani, a mlađe generacije sugrađana inspirisali da se trude da ih dostignu, napisao je Saša Pavlović na zvaničnom profilu.
Materijalni pokloni su korisni, pod pretpostavkom da poznajete ukus osobe kojoj poklanjate. Međutim, parfemi se troše, garderoba se cepa, a mobilni telefoni i slični high-tech uređaji nakon par godina postaju zastareli.
Ono što traje su uspomene. Za deset godina od ovog trenutka male su šanse da ćete se sećati koju haljinu ste nosili leta 2022. ili kojim ste telefonom napravili slike na moru. Letovanja, zimovanja, izleta na obronke planine ili posete nekoj od evropskih prestonica ćete se sećati dok ste živi, naročito ako idete na put u pravom društvu. Da, pogodili ste – poklon vaučer je naš predlog savršenog dara za vaše najdraže ljude koje istinski želite da obradujete!
U nastavku ćemo vam objasniti sve – šta su poklon vaučeri, koliko dugo se mogu iskoristiti od datuma poklanjanja, za koje prilike ih možete darovati i najvažnije – kako da odaberete destinaciju putovanja za osobu koju želite da iznenadite! Da počnemo!
Poklon vaučeri su, baš kako i sam naziv navodi da pomislimo, vaučeri koje uplaćujete u turističkoj agenciji, a koje osobe koje darujete mogu da iskorite za željeno putovanje.
Možete uplatiti celokupan iznos putovanja na određenu destinaciju, ako vam finansijske mogućnosti to dozvoljavaju, ili možete izdvojiti sumu novca koju biste inače potrošili na poklon i napraviti vaučer u datoj vrednosti. Osoba koju darujete može doplatiti razliku u ceni za odabranu destinaciju po želji.
Novac uložen u putovanja je novac uložen u sećanja i stoga je jedna od najboljih investicija koje možete napraviti.
Obzirom na ekonomsku situaciju na globalnom nivou, koja nije ni najmanje laskava za većinu stanovništva, odlazak na odmor je postao luksuz koji sve manje ljudi sebi može da priušti. Neretko čujemo da prijatelji ili članovi porodice godinama nisu bili na moru, niti bilo kakvom drugom vidu odmora. Vaučer je poklon koji bi ih sigurno obradovao i smanjio troškove putovanja, koje bi postalo lakše izvodljivo.
Kao što smo spomenuli, darovanjem putovanja dragim ljudima darujete smeh, radost, priliku da istražuju, upoznaju nove dimenzije svoje ličnosti, nove kulture, ljude, steknu poznanstva itd., a to je nešto što se pamti.
Putovanje je prikladan poklon za sve prilike. Bilo da je reč o proslavi rođendana, godišnjice braka, diplomiranju, dugoočekivanom zapošljenju, svadbenom putovanju, odlasku u penziju – poklon vaučeri za putovanje će samo uveličati radost.
Ako birate poklon za neki poseban datum – Novu godinu, dan zaljubljenih ili 8. Mart, takođe nećete pogrešiti, naročito ako planirate da na put pođete zajedno. Putovanjem možete nagraditi najzaslužnije zaposlene za njihov trud oko poslovnih projekata – znaće da cene vašu pažnju.
U agenciji Lider travel poklon vaučeri se mogu iskoristiti za letovanja, koja uključuju veliki broj destinacija u Crnoj Gori, Grčkoj, Turskoj, Albaniji, Egiptu, Španiji, Italiji i Emiratima.
Pored letovanja u ponudi su i zimovanja, obilasci evropskih prestonica, uzbudljiva adrenalinska avantura – rafting Tarom ili Unom, aranžmani za doček Nove 2023. godine, avio karte i individualna avio putovanja do evropskih gradova.
Vi uplaćujete sumu novca koju ste spremni da izdvojite za poklon vaučer, a destinaciju putovanja bira vaša draga osoba. Naravno, ako želite da poklonite putovanje na konkretnu destinaciju, možete uplatiti i celokupan iznos.
Kupljeni vaučer može biti iskorišćen u roku od dve godine od datuma kupovine, osim ako je unapred drugačije dogovoreno.
Želite da poklonite dragim ljudima vaučer koji pokriva sve troškove putovanja putovanja do određene destinacije, ali niste sigurni gde bi želeli da putuju?
Možete saznati uz samo malo lukavstva. Opcija broj 1 je da pitate nekoga ko bi mogao znati – bliske prijatelje, kumove, roditelje dragih ljudi, a opcija 2 podrazumeva razgovor tokom kojeg ćete doći do informacija. Počnite nehajno da ćaskate o gradovima ili letovalištima koje biste voleli da posetite, ali ne dozvolite da razgovor brzo zamre. Nabrajajte prednosti i nedostatke destinacija na kojima ste bili, izrazite planove koje imate za budućnost glede putovanja i pitajte ljude za koje kupujete vaučer kakve su njihove želje.
Voila – sve što vam preostaje jeste da se zaputite do turističke agencije i nacrtate osmehe na licima onih koje najviše volite!
Pravo da učestvuju imaju sve gradske i opštinske uprave obuhvaćene programom, kao i
javne ustanove zdravstvene zaštite na teritorijama 13 gradova i opština: Beograd, Novi
Sad, Niš, Čačak, Pančevo, Požarevac, Kikinda, Zrenjanin, Kanjiža, Srbobran, Žitište,
Novi Bečej i Veliko Gradište.
Ove godine kompanija NIS je izdvojila sredstva u iznosu od 118,5 miliona dinara za
podršku porodicama u procesu vantelesne oplodnje, kao i za nabavku specijalizovane
medicinske opreme u cilju poboljšanja uslova za rad u zdravstvenim ustanovama.
Na ovaj način, kompanija nastavlja sa podrškom ustanovama koje su od vitalnog značaja za unapređenje kvaliteta života svih građana naše zemlje.
Rezultati konkursa biće objavljeni u oktobru mesecu tekuće godine.
“Jako je teško uspeti da se uspostavi energetska bezbednost. To je posao za celu državu. Relativno smo sve spremili, ali to ne znači da ne mogu da se dese problemi, da nam ne stigne gas, a da smo ga platili”, kazala je ona za TV Prva.
“Nemamo dovoljno uglja, uvozimo struju… Potrošnja nam je najveća u decembru, oko Sv. Nikole. Sigurno ćemo uvoziti struju i toga smo svesni… Da nismo radili dobro prethodne godine, ne bismo mogli da uvozimo struju. Kada se kriza završi, preduzeća će morati da budu efikasnija”, rekla je Mihajlović.
Ona je istakla da ne možemo da utičemo na suše, ali možemo da se spremamo ulagajući u polja uglja.
Mihajlović je objasnila da je gas obezbeđen ugovorom sa Rusijom, a neke količine gasa uskladištene su u Banatskom dvoru.
“EPS-u treba vreme. Sve ono što nemamo u dovoljnoj meri, mi ćemo uvoziti. To su struja i ugalj. Što se tiče gasa imamo ga za negde oko 50 dana u Mađarskoj. Ali ne znamo kako će izgledati zima u Evropi, jer svaka država može da se zatvori i ‘uštine’ malo i našeg gasa. Mi smo za to spremni i postoje krizni planovi”, objašnjava ministarka.
“Konektor sa Bugarskom biće završen sledeće godine u septembru. Već pregovaramo o zakupu kapaciteta za taj gasovod. Bar 30-40 odsto naših potreba u gasu će moći tuda da dođe”, najavila je.
Naša privreda koristi gas, on je prilično važan za našu državu, objasnila je ona. Govoreći o Srbijagasu, Mihajlović je rekla da nije zadovoljna kako funkcioniše Srbijegas i navela da to preduzeće treba da donosi profit državi.
“Postalo je jasno da je energetika važna i postaće najvažnija. Investicije su važne u energetiku”, objasnila je ona.
Ona je objasnila da je poskupljenje struje neizbežno.
Govoreći o peletu, ona je istakla da je zabranjen izvoz peleta, jer su se javljali građani zbog visoke cene, i da ne bi prelazili na struju i time dodatno opteretili energetski sistem.
Policija je u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, uhapsila N. S. (25), N. P. (26) i N. I. (26), zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nasilničko ponašanje, saopštio je MUP.
Oni se sumnjiče da su u jednom ugostiteljskom objektu u okolini Smederevske Palanke tukli vlasnicu lokala i tri gosta, a N. S. i da je jednog od gostiju ubo u leđa šrafcigerom, dok je N. P. gostima zadao više udaraca ključem za montiranje točkova.
Takođe, njih dvojica su, kako se sumnja, od jednog gosta zahtevali novac kako ga više ne bi tukli, pa se terete i za krivično delo iznuda u pokušaju.
Trojici osumnjičenih je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni osnovnom javnom tužiocu u Velikoj Plani.
Predsednica Prekršajnog suda u Beogradu Olivera Ristanović ističe da problem na granici neće imati svi koji su učinili neki prekršaj, već samo građani za kojima je raspisana poternica. Poternica se, ističe, može raspisati i za dug od 2.500 dinara.
Predsednica Prekršajnog suda Olivera Ristanović je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekla da su tokom leta izuzetno bitni prekršajni postupci gde građani nisu platili kaznu u roku koji im je dostavljen i zbog toga dobili naredbu da ne mogu da izađu iz zemlje ili da u nju uđu.
“Ako imate neplaćenu novčanu kaznu, to ne znači da će vam biti onemogućeno da napustite Republiku Srbiju. Republiku Srbiju ne možete napustiti samo ako vam je po toj kazni izdata opšta naredba koju će sprovesti stanica policije na čijoj teritoriji imate prebivalište. To znači da je za vama raspisana poternica”, objašnjava sudija Ristanović.
Ističe da visina iznosa novčane kazne ne utiče na to da li će poternica biti raspisana ili ne.
“To može biti novčana kazna i od 2.500, može od 100.000 dinara”, kaže sudija.
Navodi da se ovo odnosi i na kazne za parking, saobraćajne kazne, kazne za neplaćeni porez, ali i na kazne iz krivičnih postupaka.
“Apsolutno je nebitno koji dug imate prema nekom sudu, ukoliko taj dug niste platili u roku koji je ostavljen, ukoliko prekršajni nalog niste platili u roku od osam dana od dana kada vam je izdat, u polovini iznosa, vama će od strane suda ta kazna koja je preostala biti zamenjena u kaznu zatvora, ili u rad u javnom interesu, ili će biti prinudno naplaćena, a ako sud nikako ne može da dođe po vas, onda će biti izdata opšta naredba za raspisivanje poternice”, kaže sudija.
Može li novac da zameni društveno korisni rad
Sudija je objasnila da se u prekršajnom postupku kao glavna kazna, pored novčane i kazne zatvora, može izreći i rad u javnom interesu – ne kraći od 20 sati, niti duži od 360 sati.
“Mora da počiva na dobrovoljnosti, ali za njega ne može biti plaćena nikakva naknada. Obavljate poslove u toku dana ili vikendom, u određenom broju sati u društvenim preduzećima, bolnicama, školama, domovima kulture – tamo gde taj rad može biti koristan celoj društvenoj zajednici”, kaže sudija Ristanović.
Od toga da li je društveno koristan rad glavna ili alternativna sankcija – zavisi i da li se može zameniti za novčanu kaznu.
“Dugovanje možete platiti ako je to alternativna sankcija, ali ako je glavna kazna ne možete uplatiti novčanu kaznu. Osam sati rada u javnom interesu menja se u jedan dan zatvora”, kaže sudija.
Inače, sve kazne u prekršajnom postupku zastarevaju u roku od dve godine od dana pravosnažne odluke kojom je izrečena kazna.
Sudija napominje da je Registar neplaćenih kazni javno dostupan i jednostavan, te da se unošenjem ličnih podataka lako dođe do novčane kazne i uplatnice po kojoj se ona može platiti.
Dodaje i da je polovina svih prekršajnih postupaka u Srbiji u glavnom gradu, te da je samo Prekršajni sud u Beogradu u ovaj registar ubeležio skoro milion građana.
Vežbe sa bojnim MES realizovaće se dana 09. i 10.8.2022. godine u vremenu od 10.00 do 16.00 časova, na prostoru poligona „Mogila“ koji zahvata objekte: Ciganske livade (tt 79.5) – Mogila – t.124 – Gradsko brdo.
Zabranjuje se kretanje, zadržavanje i boravak ljudi, stoke, motornih vozila i stočnih zaprega u označenom prostoru u navedenom vremenu.
Poligonski – vežbovni prostor u kojem će se izvoditi vežbe sa bojnim MES biće obeležen crvenim barjačićima i tablicama sa natpisom: „NE IDI DALjE – MINE“ i obezbeđen stražarima.
U toku izvođenja aktiviranja MES, u datim rejonima dolaziće do doleta delova materijala koji se ruši, zemlje i kamena i predstavljaju stalnu opasnost za lica koja se ne pridržavaju ovog obaveštenja, jer mogu da izazovu pogibiju ili teško povređivanje lica koja su u blizini.
Obaveštava se stanovništvo da u navedenom periodu ne boravi u označenom prostoru i da je najstrože zabranjeno svako prikupljanje i diranje neeskplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava, jer je to opasno po život. Pri nailasku na neeksplodirana MES svako lice je dužno da o tome odmah obavesti najbliže organe policije ili Komandu CO Kov u Požarevcu.
Vojska Srbije neće snositi odgovornost za nesrećne slučajeve koji mogu nastati diranjem neeksplodiranih MES i njihovih delova.
Sve informacije o realizaciji gađanja, mogu se dobiti u Komandi CO KoV u Požarevcu.
Lokalno su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode sa većom količinom padavina, gradom i jakim vetrom. Vetar će biti slab do umeren severni i severoistočni. Najniža temperatura biće od 16 do 20, a najviša dnevna od 25 na severu do 32 stepena na istoku i jugoistoku.
U Požarevcu će biti promenljivo oblačno i nestabilno, povremeno sa kišom ili lokalnim pljuskovima sa grmljavinom.
U pojedinim delovima grada moguće su kratkotrajne vremenske nepogode praćene gradom, većom količinom padavina i jakim vetrom. Vetar će biti slab do umeren severnih pravaca. Najniža temperatura biće oko 18, a najviša dnevna oko 27 stepeni Celzijusa.
U Srbiji će narednih sedam dana biti promenljivo oblačno, svežije, a do petka uglavnom u brdsko-planinskim predelima sa kišom i lokalnom pojavom pljuskova sa grmljavinom.
Konačno, došao je trenutak da posle noćenja nastavimo put ka crnogorskom primorju. Ono što je pored odmornog vozača i ispravnog automobila potrebno u narednih 300km je strpljenje. Uskoro počinje spust sa Zlatibora. Ovo je deonica sa dosta krivina. Na mnogim mestima ima tri trake, ali budite oprezni, ima i onih koji nasilnički pretiču, ima i patrola policije. Dalje se prolazi kroz mesto Kokin brod, Zlatarsko jezero, jezero koje je skoro pa potpuno nestalo, jezero kojem smo se divili i pozirali prethodnih godina. Put nastavljamo prema Novoj varoši i Prijepolju. Ovde pazite na ograničenje brzine, radar vreba na nekoliko lokacija, a policija u Prijepolju je svojevremeno važila za najstrožu i onu koja je pisala najveći broj prekršajnih naloga u Srbiji.
Put ka primorju nastavljamo kroz poslednje mesto u Srbiji-Brodarevo, ovde je i poslednja pumpa gde možete natočiti gorivo. Do graničnog prelaza ostalo je još nekoliko kilometara i ovde budite oprezni jer se stene nadvijaju iznad puta, a moguće su i gužve zbog sanacije odrona koja traje više godina. Ovde su radovi i vozi se jednom trakom, saobraćaj je regulisan semaforom, potrebno je dodatno strpljenje.

Podsećamo, možete korisititi i alternativni granični prelaz Jabuka, ali proverom kamera MUP-a kada smo mi prolazili ovuda, veća gužva je bila na tom graničnom prelazu nego na Gostunu. Stižemo i do srpskog Graničnog prelaza gde vlada potpuni haos. Radovi koji su počeli pre korone sada su zarasli u korov, kućice nisu završene, pa policija često mobilnim aparatom za očitavanje ličnih karata i pasoša izlazi van prostorija i moguće je da stoje sa strane suvozača. Umesto da ostanemo na desnoj strani, premeštamo se na levu, a isto je sa onima koji ulaze u Srbiju, pa je ovde dodatna pometnja, kao da prelazimo na engleski režim saobraćaja. Ovde i kamioni čekaju da pređu granicu, pa se stvara dodatna gužva. Savetujemo vam da koristite ličnu kartu na našem i crnogorskom prelazu jer je procedura očitavanja brža. Po završetku procedure sa dokumetnima vraćamo se konačno na desnu stranu puta i vozimo ka GP Dobrakovo.

Ovde se nismo zadržali više od dva minuta. Policija ovde ekspresno radi, sve pohvale. Do Sutomora nam je ostalo još 195 km vožnje.
Put nastavljamo kroz brojna naselja, policije ima na putu i to sa radarom, naravno. Vozimo ka Bijelom polju, korisitimo obilaznicu. Ograničenja u Crnoj Goru su retko 80km/h, a tamo gde jesu to ograničenje traje kratko, smenjuje se 50,60,70. Policija vreba na mestima gde je ograničenje 50km/h na tih nekoliko stotina metara ukoliko ima neko isključenje za neki krš, put i ne vidite da postoji, omiljena poslastica za “pecanje” vozača. Savetujemo vam da ukoliko vaš automobil ima tempomat, na ovoj deonici vozite ručno, jer se opuštanje ne prašta. Prolazimo deonicu Slijepač most koja je odnela mnoge živote, ali je na svu sreću obnovljena prethodnih godina i na mnogim mestima su tri trake.
Vozimo dalje prema Mojkovcu i Kolašinu uz reku Taru. Prolazimo skretanje za Kolašin, ovde nije loše da skrenete i odmorite uz osveženje. Ukoliko nastavljate dalje, pripremite se za skretanje levo, odmah iza krivine ka novom auto-putu i Podgorici. Put pravo vodi takođe ka Podgorici preko Crkvina kanjonom Morače, ali na taj put zaboravite.
Do novog auto-puta vozimo još nekoliko kilometara obnovljenom deonicom, ipak samo uključenje na auto-put poslednjih dana jula kada smo mi prošli ovuda nije bio završen, vozili smo samo na pripremnoj podlozi, ovde je gužva, prašina, budite strpljivi.

Konačno ulazimo na prvi auto-put kroz Crnu Goru. Uzimamo karticu, ovde može doći i do manje kolone, ali postoji i rezervna kućica desno koja se po potrebi odmah aktivira kako se ne bi pravile kolone vozila.

Sve deluje impozantno. Mostovi, tuneli, odmorište pa sve ispočetka i tako 41,5km uz ograničenje od 100km/h. Veći deo puta je nizbordo pa u nekim trenucima morate kočiti automobil zbog ograničenja brzine.

Podsećamo da se na čitavom auto-putu meri i prosečna brzina. Postoje i dva odmorišta koja nemaju nikakvog sadržaja. Skrećemo pažnju i na presretače kojih ima na putu i na tunele jer je i u njima dozvoljeno preticanje.
Na završetku deonice prelazimo most Moračica i plaćamo putarinu 3,5 evra, može i karticom.

Izlazimo sa auto-puta i ulazimo u Podgoricu. Naš savet je da pratite “tranzit” oznake, pojedine navigacije će vas gurati kroz centar. Pratimo table za Bar/Nikšić. Ako idete prema Budvi i ostatku primorja možete pratiti i oznake za Cetinje, taj put je kraći za 7km, ali samo nekoliko minuta brže stižete, pa možete i preko tunela Sozina i onda uz more prema Budvi.
Put nastavljamo prema Skadarskom jezeru i tunelu Sozina narednih tridesetak km.

Putarina iznosi i dalje 2,5 evra. Po izlasku iz tunela “Sozina” dolazimo do poslednje raskrsnice, levo idete prema Petrovcu i Budvi, a desno vas čeka tabla da ulazite u Sutomore. Od Požarevca do Sutomora ima tačno 495 kilometara. Računajte na više od devet sati ukupnog putovanja sa čekanjem na granici i kraćim odmorima koje ćete praviti tokom puta.
Stižemo u Sutomore. Gužva. Parking je veliki problem i dalje. Opšti haos i nervoza. Sutomore je pre dve godine osveženo, sređen je deo šetališta i priznaćemo ipak ima manje “vašara” nego pre.

Glasne muzike ipak ima do 01h i to one loše, najlošije bar po našem ukusu, ali samo iz nekoliko lokala. Cene smeštaja su i dalje niže nego na ostatku primorja. Negde tamo iza brda može se naći i za 5 evra, ali cene po hotelima su od 70 do 150 evra za noć sa doručkom za dve osobe za hotel sa 4 zvezdice. U rangu “all inclusive” ponuda u Turskoj, Bugarskoj, Egiptu, naravno u rangu sa cenom, ne i u ponudi, da se razumemo.

Cene u Sutomoru su na nivou požarevačkih, ima i nižih i viših. Ako ovde odlučite da provedete nekoliko dana ili čak više, vaš novčanik neće mnogo trpeti. Plaža u Sutomoru je krcata, rezervišu se mesta peškirima od ranog jutra, u 9 časova nema igla gde da stane. U pojedinim delovima ovog mesta plaža je široka samo 5-6 metara gde su i najveće gužve.

Ne računajte da voda ovde bude kristalno čista zbog velikog broja kupača. Neočekujte neočekivano. Ovde nema dobrih restorana, ali onih kojih ima mogu da zadovolje što se nas tiče, ponuda je skromna, pa ako je i vaš džep takav, onda možete biti zadovoljni, slikati se za Instagram, Facebook, i pohvaliti prijeteljima, bar onim virtuelnim da ste na moru.
U svakom slučaju ako upoređujemo cene sa Srebrnim jezerom, ovde nećete više potrošiti, osim za put i bićete pored mora, u moru,..
Nastaviće se :: Sledi patrola do Budve ::
„Olivija Njutn-Džon preminula je na svom ranču u Južnoj Kaliforniji, okružena porodicom i prijateljima. Molimo sve da poštuju privatnost porodice tokom ovog teškog perioda“, napisao je njen suprug Džon Isterling u izjavi na Instagramu, prenosi CNN.
„Olivija je bila simbol trijumfa i nade za 30 godina deljenja svoje borbe sa rakom dojke“, dodao je.
Pevačica je u septembru 2018. godine objavila da se bori sa rakom, što je bio treći put.
Australijska pevačica bila je jedna od najvećih pop zvezda sedamdesetih i očarala je generacije gledalaca u filmskom hitu „Briljantin“.