ED Požarevac: Isključenja struje za sredu
ED Požarevac najavila je isključenja struje za sredu, 19. avgust.


Bitku sa bolešću izgubilo je troje pacijenata.
Ukupno je testirano 13.695 osoba.
Ukupno je hospitalizovano 879 osoba.
U Srbiji je od početka epidemije zvanično potvrđeno 734.816 slučaja infekcije.
Na respiratorima u bolnicama u Srbiji nalazi se 26 pacijenata.
Podsetimo, koronom je juče bilo zaraženo 1.288 osoba, a od posledica virusa preminulo je sedam pacijenata.
Medicinski deo Kriznog štaba tražio je konsultacije i sednicu, i trebalo bi da se uskoro održi, a na stolu se očekuju pitanja oko uvođenja novih mera i načina održavanja nove školske godine, rekao je ranije danas epidemiolog Predrag Kon.
Tako državljani naše zemlje koji odu na rad u inostranstvo ili se iz drugih razloga tamo presele i steknu boravište bez posebnih peripetija mogu srpsku vozačku da zamene u Kini, Albaniji, Grčkoj, Severnoj Makedoniji, Španiji, Tunisu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Nemačkoj, Australiji, Austriji, Danskoj, Švajcarskoj i Kataru.
Ipak, iako radi zamene srpske dozvole u navedenim zemljama nije potrebno polagati teorijski i praktični ispit, u većini zemalja je neophodno priložiti uverenje o zdravstvenoj i psihofizičkoj sposobnosti da je osoba sposobna da upravlja vozilom.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova naveli su za Kurir da, pored Kine, Srbija ima potpisane bilateralne sporazume o uzajamnom priznavanju i zameni vozačkih dozvola sa Albanijom, Grčkom, Severnom Makedonijom, Španijom i Tunisom.
Takođe, Srbija sa Nemačkom ima potpisanu zajedničku izjavu o procedurama za zamenu vozačkih dozvola, a sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima memorandum o razumevanju u vezi sa uzajamnim priznavanjem vozačkih dozvola.
“U Australiji, Austriji, Danskoj, Švajcarskoj, Kataru i znatnom broju drugih država priznaju se i zamenjuju srpske vozačke dozvole bez zaključivanja sporazuma”, naveli su iz MUP-a.
Dodaje se da je u pripremi i sporazum sa Italijom.
Što se tiče Nemačke, zahvaljući zajedničkoj izjavi Srbije i SR Nemačke o procedurama za zamenu vozačkih dozvola, naši državljani već četiri godine mogu važeće srpske vozačke dozvole da zamene za nemačke bez polaganja vozačkog ispita i bez provere vida za sve kategorije ukoliko imaju prebivalište od najmanje šest meseci u Nemačkoj.
Na taj način su naši državljani oslobođeni troška od 500 do 1.000 evra, koliko su ranije morali da plate za ponovno polaganje vozačkog ispita.
Ukoliko ne dođe do dogovora, stvari u svoje ruke preuzima država i ona će do 15. septembra doneti odluku, kaže za RTS Dušan Petrović, sekretar Socijalno-ekonomskog saveta.
Gostujući u Jutarnjem programu, Petrović je rekao da će učesnici u pregovorima izneti svoje argumente i – što je važno – sve to mora biti u pristojnom tonu, jer u protivnom, kako kaže, nema pregovora.
Prema njegovim rečima do sada je situacija sa donošenjem odluka o visini minimalne cene rada bila “šarena”. Socio-ekonomski savet je poslednju odluku doneo 2018. godine za 2019., a u poslednje dve godine je to radila država jer nije bilo dogovora o visini minimalne cene rada.
Sindikati se pozivaju na raniji dogovor da minimalna zarada treba da prati minimalnu potrošačku korpu, koja je oko 39.000 dinara.
Petrović ističe da u katalogu koji izdaje Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija za svaki mesec, postoje osnovne namirnice minimalne potrošačke korpe.
“Mesečno za tročlanu porodicu od povrća i prerađevina od povrća predviđeno je 1,4 kilograma paradajza, 7,5 kilograma krompira, od voća 200 grama limuna, kilogram pomorandži i banana. Od mesa 400 grama junećeg mesa, svinjskog mesa 1,8 kilograma, pilećeg mesa 2,8 kilograma”, kaže Dušan Petrović.
Dodaje da je metodologiju za svrstavanje namirnica i potreba tročlane porodice zajednički utvrdio Republički zavod za statistiku i Ministarstvo trgovine.
“Osim ovoga prati se i prosečna potrošačka korpa koja je nešto viša, oko 70.000 dinara, i sadrži veći broj proizvoda i veće količine. Ovo je minimum minimuma koji bi trebao da omogući egzistenciju tročlanoj porodici. Da li je to tako, to je sada diskutabilno”, naglašava sekretar Socijalno-ekonomskog saveta.
Petrović ističe da su po zakonu o radu poslodavci obavezni da zaposlenima isplate naknadu troškova, između ostalih za prevoz, troškove ishrane u toku rada i regres za godišnji odmor.
“Da li oni to isplaćuju, to su pojedinačne stvari koje bi trebalo analizirati. Zaposleni kojima poslodavci to ne omogućavaju imaju pravo sudske zaštite. Postoji još jedan mehanizam zaštite, a to je mirno rešavanje sporova. Republička agencija formirana je upravo iz razloga da se skrati postupak koji može da traje najduže mesec dana. Radni sporovi traju nekada i više godina”, naglašava Petrović.
Članica tima za pregovore Ljiljana Pavlović kaže da se 63 odsto poslodavaca izjasnilo da je nužno i opravdano povećati minimalnu cenu rada.
“Ono što poslodavci očekuju je da minimalna cena rada poraste za onoliko koliko je procenjen rast bruto domaćeg proizvoda a to je na nivou od šest posto”, ističe Pavlovićeva.
Prema njenim rečima, imajući u vidu okolnosti u kojima domaća i strana preduzeća posluju pod uticajem pandemije poslodavci su predložili da i država pomogne i podnese jedan deo tereta rasta troškova za privredu i očekuju da će se neoporezovani deo minimalne cene rada povećati.
“Ono što mi u Uniji poslodavaca tražimo jeste da se on izjednači sa visinom minimalne cene rada i očekuju se poreske olakšice”, rekla je Pavlovićeva.
U istraživanju Unije poslodavaca učestvovala je 21 kompanija, koja spada u kategoriju stranih kompanija.
“To su uglavnom velika i srednja preduzeća. Dve trećine tih kompanija se izjasnilo da minimalna cena treba da raste i kao i domaće kompanije smatraju da država treba da interveniše povećanjem neoporezivog dela i smanjenjem troškova poslovanja”, poručuje Ljiljana Pavlović.
Dodaje da je, kada je reč o stranim poslodavcima koji su se izjasnili da nisu za povećanje minimalne cene rada, interesantno pomenuti da svi oni dolaze iz kategorije prerađivačke industrije a kao razloge navode enormni rast cena sirovina i pad poslovnih aktivnosti.
“Kada pričamo o pandemiji, 85 odsto stranih kompanija je imalo velike posledice, negativne efekte usled pandemije a svega 15 odsto poslodavaca je poslovalo bez većih poteškoća”, kaže članica tima za pregovore Ljiljana Pavlović.
Istraživanja pokazuju da je broj srednjoškolaca u Srbiji koji probaju drogu sve veći, ali ono što možda još više zabrinjava jeste činjenica da sve više maloletnika postaju dileri.
Ne postoje precizni podaci o godinama maloletnika koji se upuštaju u dilerske vode, ali je poznato da je granica njihovog uzrasta sve niža. Pre nedelju dana u Beogradu je uhapšen petnaestogodišnjak koji je rasturao narkotike. Policajci su tokom noći u šumi na Košutnjaku zatekli ovog dečaka koji je u ruci držao paketić s marihuanom. Inspektori su potom pretražili teren u šumi i u žbunju pronašli još 67 paketića s narkoticima. U tajnim štekovima ovaj tinejdžer je krio i novac, ali i mobilni telefon. Zanimljivo je da taj telefon nije iz novije generacije pametnih uređaja, već je reč o staroj „nokiji”.
Protiv tinejdžera je podneta krivična prijava Odeljenju za maloletnike Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Istog dana uhapšen je i tinejdžer iz Babušnice nakon što su u stanu u kojem ovaj srednjoškolac živi policajci pronašli više od 1,5 kilograma marihuane, digitalnu vagicu za precizno merenje, više od hiljadu semenki konoplje…
Pre ovih slučajeva u Boru je priveden sadamnaestogodišnjak kod koga je otkriveno više od pet kilograma amfetamina.
Sve se odigralo tokom noći u šumi u blizini puta Bor–Zaječar. Prateći operativna saznanja, policija je strpljivo čekala u zasedi, a onda se pojavio tinejdžer koji je uhvaćen na delu kada je iz zemlje otkopao plastičnu kantu punu narkotika…
Osim šuma i parkova, štekovi maloletnih dilera nalaze se i u blizini škola i vrtića. Prošle godine je uhapšen šesnaestogodišnjak nakon što ga je policija zatekla dok je iskopavao 34 kesice s heroinom u okolini Šeste beogradske gimnazije. Policija je daljim operativnim radom, između cigala ograde vrtića „Duga” na Zvezdari, pronašla još jednu kesicu s ovim narkotikom koju je maloletnik sakrio.
Tada je policija uhapsila i dva njegova starija druga, ali je najmlađi član ove grupe preuzeo odgovornost za sve.
„Politika” je 11. jula objavila objavila rezultate jednog relevantnog istraživanja koji su pokazali da svaki sedmi beogradski srednjoškolac rastura narkotike. Tu monografiju je pre nekoliko meseci izdao Institut za kriminološka i sociološka istraživanja i u njoj su navedeni podaci da čak 17,7 odsto beogradskih srednjoškolaca koristi drogu dok 14,1 procenat distribuira narkotike. Tekst u našem listu je s pravom izazvao veliko interesovanje u javnosti, a nedavni slučajevi hapšenja dece dilera samo su, nažalost, potvrdili činjenicu da adolescenti sve više zloupotrebljavaju narkotike.
Psiholozi smatraju da deca najčešće pristaju na to da diluju drogu jer su ucenjena, zavisna od psihoaktivnih supstanci, zaplašena ili s negativnim sistemom vrednosti. Slaba roditeljska kontrola, uticaj problematičnog okruženja u kome se tinejdžer kreće (poput huliganskih grupa), roditelji narkomani… sve su to rizici da adolescent postane diler.
Neki srednjoškolci pod uticajem društva ili potrebe da lako zarade eksperimentišu i „žive opasno”, te počinju da diluju. Takođe, u vršnjačkim grupama, gde se tinejdžeri dokazuju, često su infiltrirani i stariji dileri.
Naš sagovornik iz policije koji radi na suzbijanju narkotika u Beogradu kaže da mladi počinju da se druže s dilerima i gotovo neosetno, korak po korak, upadnu u njihove kandže.
„Često se dešava da stariji dileri decu navlače tako što im u početku besplatno daju drogu, a zatim od njih traže da diluju. Beograd je prepun tih takozvanih štekova gde ovi klinci kriju paketiće s drogom. U svetu dilovanja narkotika adolescente smatraju najuspešnijim dilerima koji su navodno neustrašivi i češće preuzimaju rizike”, objašnjava naš sagovornik.
Još jedan od razloga zašto dileri vrbuju maloletnike da prodaju drogu je jednostavan – krivični zakon je prema njima blaži nego kada je reč o punoletnoj osobi.
Prema zakonu, maloletnicima mogu da se izreknu tri vrste sankcija: vaspitne mere, kazna maloletničkog zatvora i mere bezbednosti. Kako se navodi u zakonu, starijem maloletniku (od 16 do 18 godina) koji je učinio krivično delo za koje je zakonom propisana kazna zatvora teža od pet godina može se izreći kazna maloletničkog zatvora ako zbog visokog stepena krivice, prirode i težine krivičnog dela ne bi bilo opravdano izreći vaspitnu meru. U tom slučaju maloletnički zatvor ne može da bude kraći od šest meseci ni duži od pet godina.
Prema našim saznanjima, slučaj možda najmlađeg dilera u Srbiji zabeležen je pre izvesnog vremena u Novom Sadu. Policija je tada pronašla 39 kesica marihuane kod trinaestogodišnjeg dečaka.
Podsećamo da Skupštinskom Odlukom o držanju domaćih životinja od 11.02.2021. godine koja je stupila na snagu 19.02.2021 Članom 8, Stav 8 mogu biti locirane isključivo u zonama ruralnog stanovanja sa poljoprivrednim površinama izvan centralne zone grada. Članom 41. stav 2 vlasnici odnosno držaoci životinja su dužni da držanje istih usklade sa odredbama iz Člana 8 ove odluke u roku od 6 meseci od dana stupanja na snagu ove odluke tj. do četvrtka 19.08.2021. godine.
–Odgajivačnica koja se nalazi u Mačvanskoj 20 nije ispoštovala odluku o preseljenju izvan centralne gradske zone. Ovim dopisom da preduzmete mere iz vaše nadležnosti da se odgajivačnica preko puta stambene zgrade u Mačvanskoj 21 i koja uznemirava i ugrožava 50 vlasnika posebnih delova kao i nihove porodice iseli na lokaciju koju predviđa odluka, navodi se u zahtevu ove Stambene zajednice.
-Stanari okolnih stambenih zgrada u ulici Vardarskoj 10,12,14,16 i 19 takođe su ugroženi i ukoliko se ne preduzmu zakonske mere, spremni su da se organizuju na proteste što nije u interesu svih nas, dodaje se u zahtevu.
Odgajivačnica u gradu ima još, čak i u stanu u Vardarskoj ulici sa oko sedam pasa, ulici Draže Markovića sa više desetina pasa,…
Urban City će pratiti aktivnosti o ovoj temi, jer se i naša medijska kuća nalazi u ovoj zgradi i podjednako trpi nepodnošljive uslove za život u centru grada.
Javna rasprava o Nacrtu održaće se u periodu od 20.8.2021. do 27.8.2021. godine.
Predlozi, sugestije, inicijative i komentari dostavljaju se Gradskoj upravi Grada Požarevca, putem elektronske pošte na adresu: ma*********@*******ac.rs ili poštom na adresu: Gradska uprava Grada Požarevca, Odeljenje za lokalni ekonomski razvoj, poljoprivredu i zaštitu životne sredine, ul. Drinska br. 2, Požarevac, za naznakom: ,,nacrt Programa lokalnog ekonomskog razvoja Grada Požarevca za period od 2021. do 2023. godine.“
Po okončanju javne rasprave, Gradsko veće Grada Požarevca će analizirati sve primedbe, predloge, inicijative i sugestije učesnika u javnoj raspravi i na osnovu toga sačiniti izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi i u roku od 10 dana od dana okončanja javne rasprave isti objaviti na internet stranici Grada Požarevca.
Sastavni deo ovog javnog poziva je Program javne rasprave i Tekst Nacrta. Opširnije na sajtu pozarevac.rs
Na Tviter nalozima nekoliko domaćih medija, odmah ispod imena nalog, a pre opisa samog medija, istaknuto je da je to “medij koji sarađuje sa Vladom Srbije”.
Tako su ovu oznaku dobili mediji za koje se i kažu da su naklonjeni vlasti. U pitanju su Informer, Kurir, Tanjug, Pink, Prva, B92, Srpski telegraf, Politika, Hepi. Novu “značkicu” dobila su i oba javna servisa – Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Vojvodine.
Nove oznake se trenutno primenjuju u određenom broju država. Osim Srbije, oznake se postavljaju na Tviter platformama u SAD, Velikoj Britaniji, Kanadi, Nemačkoj, Italiji, Japanu, Kubi, Ekvadoru, Egiptu, Hondurasu, Indoneziji, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Španiji, Tajlandu, Tuskoj i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Ministarstvo kulture iznenađeno je odlukom Tvitera da obeleži naloge medija za koje smatraju da sarađuju sa Vladom Srbije.
“Upozorenje iz Tvitera da naloge medija koji nose ovu oznaku neće preporučivati ljudima, niti ‘pojačavati’ domet njihovih tvitova deluje u suprotnosti sa principima i namenom sa kojim je ova mreža startovala”, navode u ministarstvu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je povodom odluke Tvitera da neke medije u Srbiji označi kao one koji sarađuju sa Vladom, rekao da je tako u stvari rečeno sve najlepše o tim medijima i zapitao da neće sarađivati sa tajkunima, lopovima i kriminalcima.
Vučić je posle posete kompaniji Rolomatik u Bajinoj Bašti ocenio da je najnormalnije da sarađuju sa Vladom, i dodao da ih pri tome “mi i ne plaćamo kao država”.
“Oni plaćaju Glas Amerike i BBC, ali nisu stavili da su to vladini mediji, pa šta je loše u tome što sarađuju sa Vladom”, rekao je Vučić.
PROGNOZA ZA PERIOD OD 17. DO 19. AVGUSTA 2021. god.
U narednom periodu u vazduhu se očekuju srednje do visoke koncentracije polena ambrozije i koprive, kao i niske koncentracije polena pelina, konoplje, štireva, borova, bokviceitrava.
Osobe alergične na polen ambrozije i koprive treba da se pridržavaju propisane terapije.
Kod većih iznosa i isključeni sa toplifikacione mreže Grada Požarevca, što će samo uvećati troškove zaduženja samih korisnika, navodi se u saopštenju.
Dan pred nama doneće zahlađenje uz promeljivu oblačnost ponegde sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Kiša će najpre ujutru i pre podne zahvatiti severne i zapadne krajeve zemlje, a do kraja dana proširiće se i na ostale delove Srbije. Samo će se na jugu i istoku zadržati veoma toplo vreme.
Vetar slab i umeren, severozapadni.
Najniža temperatura od 16 do 22, najviša dnevna od 26 na severozapadu do 36 stepeni na jugoistoku Srbije.
Za sredu i četvrtak takođe se prognozira svežije vreme, sa temperaturom nižom i do deset stepeni.
Od 20. avgusta biće pretežno sunčano sa dnevnom temperaturom oko prosečnih vrednosti. Početkom sledeće sedmice promenljivo, ponegde sa kratkotrajnom kišom ili pljuskovima sa grmljavinom.
– U naredna dva sata u jugozapadnim i južnim predelima i tek ponegde u Pomoravlju i na istoku zemlje, kao i na širem području Beograda lokalna pojava kratkotrajne kiše ili pljuska sa grmljavinom – piše RHMZ.
Kiša već pada na Novom Beogradu i u centru prestonice.
Po radarskoj slici od 19.45h, u Požarevcu se ne očekuje veća količina padavina i nevreme.
RHMZ je izdao i upozorenje zbog izuzetno visokih temperatura na istoku naše zemlje, kao i zbog nepovoljnih hidroloških uslova na Brzavi, Moravici, Ljigu, Jadru, Lugomiru, Jablanici i Rzavu.
Zahlađenje za 8 do 10C uz umeren, povremeno i jak severozapadni vetar i promenljivu oblačnost, ponegde sa kišom, pljuskovima i grmljavinom zahvatiće do kraja dana i tokom noći veći deo Srbije. Veoma toplo vreme zadržaće se samo na jugu, jugoistoku i istoku Srbije.
Do petka dnevna temperatura biće u granicama proseka, u većini mesta od 26 do 29 °C, zatim u postepenom porastu.
“Građani se već danima pitaju, čiji su radnici koji nemilice razaraju uži centar grada izvodeći nekakve radove čiji se kraj ne nazire.
Gradilišnih tabli nigde, pa smo uzaludno pokušavali da ih pronađemo i informišemo se o radovima koje izvode, o tome ko je izvođač radova, a ko stručni nadzor i koji je rok za završetak radova”, navodi se u saopštenju.
“Već dve nedelje građani pitaju ko je dozvolio i u čijem interesu se lome tek postavljeni trotoari, seku i raskopavaju tek asfaltirane pešačke staze i ulice.
Bez ikakve saglasnosti i obaveštenja postavljaju se nekakve instalacije čak i u stambenim zgradama koje su privatno vlasništvo.
Besomučno se uništava tek postavljena ifrastruktura kao da je to privtna prćija, a ne imovina građana Požarevca”, dodaje se.
“Zašto gradonačelnik i gradsko veće ćute ?
Verovatno zato što misle da su već navikli građane na javašluk i urbanistički haos kakav se ne pamti u novijoj istoriji Požarevca, pa će i ovo uništavanje infrastrukture ostati bez odjeka.
Očigledno je da se radi o još jednoj zakulisnoj radnji SNS-a pred predstojeće izbore, pa zato cena koju će na kraju platiti građani uopšte i nije bitna. Bitno je opstati na vlasti jer gubitak vlasti vodi do utvrđivanja odgovornosti za malverzacije i korupciju.
SSP Požarevac će nastaviti da se bavi svim pitanjima koja su od interesa za građane Požarevca i ukazivati na nezakonite i štetne aktivnosti lokalne vlasti”, zaključuje se u saopštenju.
Na virus korona testirano je 11.761 građanin.
Preminuo je 7 pacijenata.
Na respiratorima je 26 pacijenata.
Vlada Srbije donela je odluku o trećoj dozi vakcine protiv virusa korona koja će početi da se daje od utorka, 17. avgusta 2021. godine. Svi vakcinisani građani će nakon 180 dana od primljene druge doze moći da prime treću (buster) dozu, a pozivanje građana će se obaviti SMS i imejl porukama sa linkom koji će ih voditi na Portal eUprave, gde će dobiti detaljnije informacije.
Nastupajući period visokih temperatura pogoduje nastanku šumskih požara te se mole građani koji u ovom vremenskom periodu godišnji odmor koriste za boravak u prirodi da se odgovorno ponašaju.
Tokom boravka u prirodi i izvođenja radova na poljima ne treba da se pale vatre na otvorenom jer se može proširiti i izazavti šumske požare čije su štete neprocenjive.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva zaštite životne sredine upozoravaju da je zakonom zabranjeno nekontrolisano paljenje vatre na otvorenom prostoru, ukoliko ta mesta nisu za to predviđena i obezbeđena.
Zakonom je zabranjeno i paljenje korova, strnjišta, trave i drugog rastinja, kao i paljenje otvorene vatre u šumi i na zemljištu u neposrednoj blizini šume, na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume.
Prekršioci gore navedenih mera će biti sakcionisani prekršajnim i krivičnim kaznama.
Opštinski štab za vanredne situacije opštine Veliko Gradište poziva građane da, ukoliko uoče vatru na otvorenom, manji požar i požar u šumi,o tome odmah obaveste Vatrogasnu jedinicu Veliko Gradište tel: 012/766-23-91 ili 193.
Inicijativa je stara več više od deset godina i svojevremeno je imala snažnu podršku Gintera Ferhojgena u vreme kada je od 2004. do 2010. godine bio evropski komesar za industriju i preduzetništvo. Tada su, međutim, ostvareni samo skromni rezultati.
Evropski parlament se 2020. velikom većinom glasova izjasnio za uvođenje jedinstvenog standardnog punjača za mobilne telefone, što je obrazloženo ekološkim razlozima i potrebama korisnika.
Evropska komisija sada sprema nacrt odgovarajućeg zakona, izjavili su izvori bliski komisiji, a prenosi briselski portal EURACTIV.com.
Takav potez više bi pogodio kompaniju Epl (Apple), proizvođača telefona Ajfon (Iphone), nego njene konkurente, pošto Epl koristi kablove sa Lajtning konektorom, za razliku od android uređaja koji koriste USB konektor.
Polovina punjača prodatih uz telefone u EU 2018. godine bilo je sa mikro USB-B konektorom, 29 odsto sa USB-C konektorom, dok je 21 odsto koristio lajtning konektor, ustanovila je komisija u jednoj studiji 2019. godine.
Epl, Samsung, Huavej (Huawei) i Nokia su još pre više od deset godina potpisale memorandum o razumevanju koji je predviđao standardizaciju punjača za modele pametnih telefona koji će biti izbačeni na tržište 2011. godine.
Taj dogovor je rezultirao znatnim smanjenjem broja različitih punjača i okretanjem tržišta prema USB2.0 mikro-B konektoru.
Uprkos pokušaju 2018. godine da do kraja standardizuje tržište, Evropska komisija u tome nije uspela.
Američka kompanija Epl upozorila je EU da bi uvođenje jedinstvenog punjača šetitilo inovativnosti i ujedno za posledicu imalo brdo elektronskog otpada, jer bi korisnici morali da pređu na novi tip punjača.
Epl je ocenio i da je takav zakon nepotreban pošto se cela industrija pametnih telefona i IT uređaja kreće u pravcu usvajanja USB-C konektora i kablova.
U svojoj studiji 2019. godine, Evropska komisija je sugerisala pet opcija za standardni punjač, od kojih su se tri odnosile na konekciju na samom uređaju, a dva na eksterni punjač.
Pre nekoliko dana, međutim, objavljena je još jedna kupovina, pa kada se završi spajanje Rajfajzen i Kredi agrikol banke, biće ih za još jednu manje.
S ozbirom na najave, u narednim mesecima biće još ovakvih transakcija, pišu Novosti.
U centralnoj banci Srbije poručuju da položaj klijenata neće biti doveden u pitanje, a da ove promene nisu smanjile kvalitet finansijskih usluga, već doprinele većoj efikasnosti i otpornosti bankarskog sektora.
Krajem prošle godine okončano je preuzimanje Komercijalne banke od strane NLB, u aprilu je završena integracija OTP banke s Vojvođanskom bankom, a MTS banka pripojena je Banci Poštanska štedionica. Poslednja kupovina dogodila se pre nekoliko dana.
“Kredi agrikol SA odlučila je da prihvati ponudu Rajfajzen banke i potpisala je ugovor o prodaji Kredi agrikol Srbija i Kredi agrikol Srbija lizing sa lokalnom podružnicom austrijske Rajfajzen bank internešenel AG“, rekli su za Novosti u Kredi agrikol banci. “Pažljivo je odabran partner koji je u potpunosti usklađen sa vrednostima naše grupe, kao što su fokus na klijente i zaposlene, transparentnost prema svim zainteresovanim stranama i odgovornost prema lokalnoj zajednici“, kazali su iz banke.
Zatvaranje ove transakcije podleže odobrenju nadležnih institucija i očekuje se da će se to dogoditi do kraja prvog kvartala 2022. godine. Do tada će banka i dalje nastaviti da posluje kao Kredi agrikol Srbija.
“Narodna banka Srbije je od Rajfajzen banke obaveštena da je potpisala ugovor o akviziciji 100 odsto akcija Kredi agrikol banke, s tim da nam do danas nije podnet zahtev za davanje prethodne saglasnosti za sticanje vlasništva, koje bi omogućilo pet odsto i više glasačkih prava“, kažu u centralnoj banci. “Svaka promena vlasništva u banci sa sedištem u Srbiji koja bi omogućila pet odsto i više glasačkih prava, podleže pribavljanju prethodne saglasnosti NBS, koja podrazumeva ocenu ispunjenosti svih uslova propisanih Zakonom o bankama i podzakonskim aktima donetim na osnovu ovog zakona“, navode.
Kako nadležni objašnjavaju, promene u vlasničkoj strukturi nisu smanjile kvalitet finansijskih usluga građanima i privredi, već su doprinele boljem kvalitetu proizvoda i usluga. Zainteresovanost investitora za bankarski sektor Srbije tumače kao potvrdu njegovog kredibiliteta.
„Što se tiče klijenata banaka koje učestvuju u statusnim promenama, njihov položaj neće biti doveden u pitanje, budući da sva prava i obaveze iz zaključenih ugovora ostaju nepromenjeni nakon pripajanja“, tvrde u NBS. Banke su dužne da blagovremeno obaveste klijente o svim promenama.
Rokovi
Po zahtevu banke za davanje saglasnosti za sticanje vlasništva, NBS odlučuje u roku od 60 dana od prijema uredne dokumentacije.
Za davanje saglasnosti za pripajanje jedne banke drugoj, NBS odlučuje u roku od 90 dana od dana prijema uredne dokumentacije.
Banke posluju kao odvojena pravna lica sve do trenutka upisa statusne promene pripajanja kod Agencije za privredne registre.
Integracija i akcionari
Kada i da li će se banke kod kojih dolazi do promene vlasničke strukture integrisati pitanje je za akcionara, odnosno vlasnike banke, kažu u NBS.
„Prethodna naša saglasnost za sticanje vlasništva u banci je samo preduslov za prenos akcija banke sa aktuelnog vlasnika na novog“, dodaju iz NBS.
Jedan od najoriginalnijih i najuticajnijih bendova na svetu, predvođen neuništivim rok propovednikom zagrmeće sa glavne bine festivala u petak, 8. jula i, nakon nezaboravnog nastupa grupe The Cure, nastaviti niz gostovanja istorijskih gitarističkih imena na Exitu. Njihovi nastupi, intenzivni i glasni, nabijeni snažnim emocijama i harizmom uvek su više od običnog koncerta, a neretko i od same muzike, što ih čini idealnim hedlajnerima za početak nove ere dvostrukog evropskog festivalskog šampiona. Prodaja jednodnevnih ulaznica za 8. jul, kada nastupa Nick Cave, počinje danas!
„Ovogodišnjim istorijskim izdanjem, kojim je započeo povratak velikih festivala na svetsku scenu, EXIT je pokazao da je snaga jedinstva i volje jača i od najvećih prepreka koje su pretile da nas razdvoje i ove godine. Takođe, dokazali smo da postoji način da se veliki festivali bezbedno organizuju, čak i tokom pandemije. I dok priča o čudu koje se desilo na našoj magičnoj tvrđavi i dalje obilazi planetu, s velikim optimizmom gledamo na 2022, kada će Novi Sad biti Evropska prestonica kulture. Verujemo da nema boljeg načina da najavimo ovako značajno izdanje, nego s jednim od najvećih rokenrol umetnika ikada“, rekao je osnivač i direktor EXIT festivala Dušan Kovačević.
Biografija Nick Cave-a bi i običnom umetniku dala dovoljno „goriva“, a kamoli jednom od najvećih rok pesnika u istoriji. Posle gotovo 50 godina karijere, započete još davne 1973. osnivanjem benda The Boys Next Door, Nick Cave važi za otelotvorenje rock’n’rolla, osobu koja je duboko uticala na istoriju popularne kulture i njena najveća dostignućima. Muzički obrazovan i talentovan, Nick je oduvek želeo da se bavi rokom zato što je, kako kaže, on revolucionaran i ima moć da promeni ljude. Prema sopstvenom priznanju, na samom početku veliki uticaj na njegov rad imali su američki rokeri, kao i britanski bend Jethro Tull, što mu je pomoglo da razvije prepoznatljivi lični stil, koji se kroz godine menjao, kako zvukom, tako i pristupom građenju pesama.
Sa Bad Seeds-ima se spojio 1983, nakon raspada kultnih The Birthday Party, i stvorio, prema pisanju medija, jednu su od najznačajnijih pojava u eri post-panka i alternativnog roka, od 80-ih do danas. Kroz gotovo četiri decenije rada, grupa je objavila 17 studijskih albuma, a teško je odrediti koji je imao veći uticaj. Furiozne 80-te i 90-te obeležila su izuzetna izdanja poput „From Her To Eternity“, „Good Son“, „Henry’s Dream“ i „Let Love In“, sjajno zaokružena ponajboljim live albumom tog perioda, „Live Seeds“ iz 1993. godine. Komercijalni uspeh i svojevrsnu prekretnicu označio je „Murder Ballads“, prilično krvava zbirka pesama i njihovo najprodavanije izdanje do danas. Već sledeći korak pokazao je svu raskoš Cave-ovog ogromnog talenta u najmirnijoj, ali i najemotivnijoj pesmarici dotad – „The Boatman’s Call“.
Sledeći albumi, ništa manje genijalni „No More Shall We Part“, „Nocturama“ i „Abattoir Blues / The Lyre of Orpheus“ doneli su, između ostalog, i razlaz sa dva uticajna člana benda, Mickom Harveyem i Blixom Bargeldom, nakon čega se kao Cave-ov glavni saradnik istakao multiinstrumentalist Warren Ellis, sa kojim je pokrenuo i bend Grinderman, i prošle godine realizovao odličan projekt „Carnage“. Poslednja i još aktualna faza rada benda počela je pre 15 godina i rezultirala sa četiri apsolutna remek-dela od kojih je svaki osvojio nove kreativne vrhunce: „Dig, Lazarus, Dig!!!“, „Push The Sky Away“, „Skeleton Tree“ i dvostruki „Ghosteen“ iz 2019.
Petrovaradinska tvrđava videla je Nick Cave-a dva puta. Prvi put 2011. sa Grindermanom, a 2013. sa Bad Seedsima i oba puta, kroz moćne i glasne svirke, pokazala svu neraskidivost veza koju ima s fanovima sa ovih prostora. U regionu je nastupio više od deset puta, a 8. jula 2022. vraća se kao prvi headliner Exita, čija su proslava 20. godišnjice, kao i činjenica da je bio prvi veliki evropski festival ovog leta jedna od najvažnijih muzičkih vesti 2021. godine.
Četvorodnevne ulaznice – Registracija za četvorodnevne ulaznice za EXIT festival po poklon cenama otvorena je samo do 18. avgusta! Svi koji žele da osiguraju svoju četvorodnevnu ulaznicu po poklon ceni od samo 5.990 dinara (preko 50 odsto popusta) imaju mogućnost da se registruju najkasnije do 18. avgusta 2021. na ovom linku. Svi registrovani kupci će na e-mail dobiti link preko kojeg online kupuju ulaznice.
Jednodnevne ulaznice – Prodaja jednodnevnih ulaznica za petak, 8. jul, kada nastupa Nick Cave počinje danas! Fanovi mogu da biraju između tri vrste jednodnevnih ulaznica, po poklon cenama (preko 40 odsto popusta): regularne ulaznice po ceni od 2.590 dinara, fan pit po ceni od 3.990 dinara i VIP po ceni od 12.000 dinara. Ove ulaznice se mogu kupiti od danas iskIjučivo online na stranicama Gigstixa, a zalihe po ovim cenama su izuzetno ograničene.
Od 3. septembra 2021. kreće redovna prodaja jednodnevnih i četvorodnevnih ulaznica za EXIT festival 2022, na oficijalnom festivalskom sajtu, kao i na prodajnim mestima i online na stranicama Gigstixa.
Visokoprepodobni arhimandrit otac Dimitrije Plećević kaže za RTS da manastir Tumane godišnje poseti oko milion vernika.
Otac Dimitrije Plećević kaže da je značaj manastira Tumane mnogostruk, pošto je to stari srednjovekovni manastir sa bogatim predanjem, lepom istorijom i prelepim ambijentom u kojem se nalazi.
“Manastir je poznat bio javnosti i ranije, ali malo detaljnijom obnovom i dolaskom monaškog bratstva, nekako se uredio život u manastiru, ali se uredilo i bogosluženje i to je svakako bio podstrek za narod da u većem broju dolazi”, ističe otac Dimitrije.
Naglašava da je ono što suštinski okuplja verni narod u manastiru Tumane jeste želja da se spoji sa Bogom. Navodi da manastir godišnje poseti oko milion vernika.
Manastirski kompleks pored crkve, konaka i trpezarije ima i mali zoološki vrt, igralište za decu, dva ribnjaka, košnice i put kroz šumu do isposnice Svetog Zosima – biser manastira Tumane.
“Važno je napomenuti da se blagoslovom božjim, u 21. veku, kod moštiju Tumanskih čudotvoraca – Svetog Zosima i Svetog Jakova, događaju brojna isceljenja o kojima bruji region i svet, pa narod čuvši od usta do usta za blagodatnu pomoć koju svetitelji pružaju ljudima, dolazi sa nadom i verom na sveto mesto”, kaže otac Dimitrije.

Za ime manastira vezano je nekoliko predanja koja pominju Miloša Obilića, proslavljenog kosovskog junaka. Miloš je rođen u obližnjem selu Kobilje, a imao je svoj dvorac u selu Dvorište. Prilikom odlaska u lov nehotice je ranio isposnika Zosima Sinajita koji je prebivao u obližnjoj pećini.
Kada ga je poneo vidaru na lečenje pustinjak reče Milošu “Tu mani” odnosno “Nema leka – pusti da tu umrem”. Da okaje greh, Miloš je podigao zadužbinu – manastir u koji su položene Zosimove mošti.
Otac Dimitrije objašnjava da ima i istraživača koji smatraju da je manastir dobio ime na osnovu latinske odnosno grčke reči koja znači sveti grob, grob svetog čoveka. Kaže da je zvanični naziv manastira Tuman, ali da je narodu u tom kraju lakše da ga zovu Tumane.
Prvi sačuvani zapisi o manastiru su iz 16. veka, a osnovan je pre Kosovskog boja, kao i mnoge zadužbine Moravske Srbije.
U drugoj polovini 16. veka u ovom manastiru je nastalo i jedno književno delo – Tumanski apokrifni zbornik.
Otac Dimitrije ističe da je manastir bio važan prepisivački centar, kao i manastiri u okolini, što govori o tome da je i u vreme pod turskim ropstvom srpski narod bio prosvećen i čuvao svoju tradiciju.
“Prepisivanje knjiga je onda bio izuzetno zahtevan posao i pripadao je najobrazovanijim monasima, tako da su manastiri uvek bili rasadnici duhovnosti, kulture i nacionalnog identiteta”, naglašava otac Dimitrije.

Od 1966. godine Tumane je bio ženski, a od 2014. muški manastir, koji sada ima najmlađe bratstvo.
“Manastiri, kao i čovek, doživljavaju svoje uspone i padove, usled ljudskih okolnosti i spoljnih faktora. Međutim, cilj bratstva koje je došlo pre sedam godina u manastir jeste bio da svetinja oživi. To je uvek bio poštovan i voljen manastir, ali nismo ga zatekli u bog zna koliko idealnom stanju”, seća se otac Dimitrije.
Ističe da su se potrudili, kao što i danas rade, da sa vernim narodom obnove svetinju.
“Došli smo na loše uslove, a danas je to jedan mali grad. Zaista velika blagodarnost i hvala Bogu što je svetinja zaživela. Neizmerno hvala i vernom narodu, sve što vidite tamo je narod podigao. I sada se zida jedan gostinski konak u kojem će se moći smestiti 120 hodočasnika. U okviru njega hoćemo da opremimo veliku biblioteku i salu za predavanja”, kaže otac Dimitrije.
U maju je manastir Tumane posetio i patrijarh srpski Porfirije, što je bila prva zvanična poseta novog patrijarha jednom manastiru u Srbiji.
Otac Dimitrije najavljuje da će u subotu 21. avgusta biti obeležen praznik Tumanskih svetitelja – Svetog Zosima i Svetog Jakova.
“Navršava se 75 godina od upokojenja Svetog Jakova i u njegovu čast kao čuvenog, uz vladiku Nikolaja, pokretača i nosioca Bogomoljačkog pokreta, biće organizovan jedan crkveno-narodni Bogomoljački sabor koji će podrazumevati i bogat kulturno-umetnički program”, ističe otac Dimitrije Plećević.
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Jelena Jerinić za RTS navodi da su u stagnaciji i opadanju pritoke drugog reda Južne i Zapadne Morave, pritoke Kolubare, manje reke na banatskim vodotocima, kao i Jadar.
“U stagnaciji su manje i srednje reke koje praktično ne mogu da otiču, jer su na biološkom minimumu, što znači da je ugrožen i biljni i životinjski svet zbog manjeg kisionika”, ističe Jerinićeva.
Dodaje da se prati i gornji tok reke Sava, koja je u domenu srednjih reka, gde su vodostaji u opadanju, a može biti, kaže, obustavljena i plovidba.
Potrebna je prava jesenja kiša, kaže Jerinićeva, koja će padati danima i koja bi obuhvatila velika slivna područja kako bi se popravila situacija sa vodostajima na rekama.
“Jako je važno da ta kiša uđe u najdublje pore zemljišta. To se sada ne vidi po prognostičkom materijalu bar za mesec dana”, objašnjava.
Govoreći o situaciju u Evropi, Jelena Jerinić kaže da je ista kao i kod nas, ali da jedino češće dolazi do prodora gde je gornji Dunav i da zato nemamo problema kod Beograda i Zemuna.
Zbog nepovoljne hidrološke situacije i izuzetno niskog vodostaja Rzava, vanredna situacija proglašena je u pet opština i gradova.
U istočnoj i jugoistočnoj Srbiji i na Kosovu i Metohiji na snazi je crveni meteo alarm, koji označava vrlo opasno vreme.
Za ostale delove Srbije upaljen je narandžasti meteo alarm, što znači da je vreme opasno.
Sutra će se veoma toplo vreme zadržati samo na jugu, jugoistoku i istoku zemlje, gde će najviša temperatura biti oko 36 stepeni.
Zahlađenje za osam do 10 stepeni, uz promenljivu oblačnost, ponegde sa kišom, pljuskovima i grmljavinom koje će ujutro i pre podne zahvatiti severne i zapadne krajeve, do kraja dana proširiće se na veći deo zemlje.
Od srede do kraja sedmice dnevna temperatura biće u granicama proseka, u većini mesta od 26 do 29 stepeni Celzijusa.
Na jugozapadu sredinom dana i posle podne lokalni razvoj oblačnosti, a u planinskim predelima tek ponegde kratkotrajni pljusak. Tokom noći na severu Vojvodine naoblačenje, pred jutro ponegde sa kišom.
Vetar slab i umeren južni i jugoistočni, na jugu Banata i u donjem Podunavlju povremeno jak, na jugozapadu jugozapadni.
Jutarnja temperatura od 14 do 24, najviša dnevna od 35 do 38 stepeni.
I u Požarevcu sunčano i veoma toplo. Vetar slab i umeren južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura oko 22, najviša dnevna oko 38 stepeni Celzijusa.
Zahlađenje uz promenljivu oblačnost ponegde sa kišom, pljuskovima i grmljavinom koje će u utorak ujutru i pre podne zahvatiti severne i zapadne predele Srbije, do kraja dana proširiće se i na većinu krajeva. Jedino će se na jugoistoku zadržati veoma toplo vreme.
U sredu svežije, mestimično sa kišom i pljuskovima, ponegde praćenih grmljavinom. Posle podne postepeno razvedravanje.
Od četvrtka pretežno sunčano. Temperatura u granicama prosečnih vrednosti za ovo doba godine.
Prema Zakonu o porezima na imovinu, taj porez se plaća tromesečno – u februaru, maju, avgustu i novembru, u roku od 45 dana od početka tromesečja.
Redovnim i blagovremenim izmirivanjem poreza, obveznici izbegavaju obračun i naplatu zakonom propisane kamate zbog kašnjenja u plaćanju, kao i pokretanje prekršajnog postupka.
Vakcinacija trećom dozom u Srbiji počinje u utorak.

Pripadnici MUP-a migrante su pronašli tokom redovnih akcija koje se sprovode na teritoriji Beograda i prevezli ih u prihvatni centar.
Policijski službenici nastavljaju sa redovnim kontrolama kretanja i boravka migranata kako bi se očuvala bezbednost svih građana, kao i samih migranata, saopštio je MUP.
Facebook navodi da se dnevno obavi preko 150 miliona poziva pre Messengera, što običnih, što video poziva. Zato je Facebook odlučio da malo više osigura Messenger i ljudima omogući bolju zaštitu dok razgovaraju.
Uvedena je nova opcija – end-to-end šifrovanje za glasovne i video pozive.
Ovo nije automatska promena, već će korisnici morati da je u podešavanjima označe, ali ne samo to – i korisnik sa kojim razgovarate moraće takođe da ima uključenu ovu opciju.
End-to-end šifrovanje će se pored Messengera testirati i na Instagramu i sve će biti za razgovore “jedan na jedan”.
Stigle su i u poruke koje nestaju, što imaju uglavnom sve ostale aplikacije za dopisivanje.
Sami možete namestiti za koliko će nestati poruka koju pošaljete, a možete da birate između pet sekundi i 24 sata.
Kako je RHMZ saopštio, danas i u ponedeljak biće veoma toplo sa najvišom dnevnom temperaturom od 35 do 38 stepeni Celzijusa, a u utorak će se samo na jugu, jugoistoku i istoku zemlje zadržati toplo, sa temperaturom oko 36 stepeni.
Vrednosti UV indeksa zračenja biće visoke ili vrlo visoke.
U nedelju sunčano i veoma toplo vreme. Vetar slab, promenljiv, krajem dana jugoistočni. Najniža temperatura od 13 do 22, najviša dnevna od 35 do 37 stepeni.
I prvog radnog dana sledeće sedmice biće pretežno sunčano i veoma toplo. Duvaće vetar slab i umeren, južni i jugoistočni. Najniža temperatura od 15 do 23, najviša dnevna čak od 35 do 38 stepeni.
U utorak zahlađenje uz promeljivu oblačnost ponegde sa kišom, pljuskovima i grmljavinom koje će ujutru i pre podne zahvatiti severne i zapadne krajeve do kraja dana proširiće se na većinu krajeva, a samo će se na jugoistoku zadržati pretežno sunčano i veoma toplo. Vetar slab i umeren, severozapadni. Najniža temperatura od 16 do 24, najviša dnevna od 27 na severozapadu do 36 stepeni na jugoistoku Srbije.
Prijatnije sveže vreme očekuje nas u sredu. Promenljivo oblačno mestimično sa kišom i pljuskovima, ponegde praćenim grmljavinom. Posle podne na severu i zapadu postepeni prestanak padavina i razvedravanje. Vetar slab i umeren, na istoku povremeno i jak, severozapadni. Najniža temperatura od 14 do 18, a najviša dnevna od 24 do 28 stepeni.
U narednim danima biće promenljivo oblačno i svežije u odnosu na prethodne dane (sa temperaturom oko prosečnih vrednosti). Od petka sa ređom pojavom kratkotrajne kiše ili pljuska.