Sve o novom Zakonu o stanovanju:Ko će to da plati?

Sve o novom Zakonu o stanovanju:Ko će to da plati?

Ljudi koji žive "na crno" u unajmljenim stanovima, ali i stanodavci, ne bi trebalo preterano da se brinu zbog Zakona o stanovanju, koji je formalno počeo da se primenjuje, smatraju stručnjaci

Zakon o stanovanju koji je formalno počeo da se primenjuje, ali će mu još mesecima i godinama nedostajati niži propisi da bi zaista zaživeo, dobra je ideja ali ne naročito primenjiva, kaže Kaća Lazarević, vlasnica agencije “Kaća Lazarević nekretnine” i stručnjak u oblasti kupoprodaje stanova sa višedecenijskim stažom.

Ona smatra da ovaj zakon, donet pred sam kraj prošle godine, koji se primenjuje od početka februara, neće zaživeti u dve svoje najvažnije novine – investicionom održavanju zgrada i uvođenju upravnika.”Ideja je svakako dobra, ali je primenjiva možda u Švedskoj, ovde ne. Vlasnici stanova nemaju novca da popravljaju krovove i stepenište, plaćaju nove fasade ili nove liftove, kako im zakon nalaže. Decenijama društveni (državni) posao (lošeg) održavanja stambenog fonda sada je pao na pleća novih privatnih vlasnika. Može Opština da naloži da ‘u javnom interesu’ neko mora da sredi fasadu, ali ko će to da plati”, pita se Lazarevićka.

Foto: Urban city
Foto: Urban city

PLAĆANJE UPRAVNIKA NAJMANJI PROBLEM JER…

Plaćanje upravnika nije neki astronomski trošak, procene su da će to biti između 300 i 400 dinara mesečno po stanu, što je otprilike iznos koji stanari već plaćaju za “čišćenje ulaza”.

Ali, kada ozbiljniji zahvati dođu na red…

Zakon u članu 60. kaže da ukoliko vlasnici stanova ne organizuju održavanje zgrade tako da ne može da nanese nekome štetu (čitaj padne terasa ili fasada prolazniku na glavu) “nadležni organ jedinice lokalne samouprave poveriće posao održavanja zgrade organizaciji kojoj je povereno obavljanje poslova od javnog interesa”.

Znači, Opština može svaku fasadu koja je ruinirana da proglasi “javnim interesom”, i onda vlasnici stanova moraju da “dreše kesu”.

Ukoliko to ne urade, posao može da uradi i Opština (tj. lokalna samouprava) ali će račun na kraju svakako platiti vlasnici stanova (čl. 61.).

“Suštinsko je pitanje zašto opštine i inače ne saniraju fasade zgrada o svom trošku (odnosno o trošku poreskih obveznika), iz poreza na nekretnine”, primećuje Kaća Lazarević.

Za sređivanje krova ili fasade se može uzeti kredit, ali Lazarevićka podseća da jedno sređivanje fasade zgrade košta oko 50€ mesečno svakog vlasnika stana u zgradi na period od pet godina. A to nije i jedini trošak.

Samo za projekat rekonstrukcije fasade vam treba 5.000€. Pa, ako vam još treba i novi lift, to je bar još 50€ mesečno po stanu, pa vi vidite ko bi imao toliko novca ‘viška'”, kaže Lazarevićka.

Foto: Urban city
Foto: Urban city

Više o ovoj vesti pročitajte OVDE

 

KOMENTARIŠI