Predsednik Skupštine grada Požarevca Bojan Ilić glasao u 10.30h
Danas je svoje biračko pravo iskoristio i predsednik Skupštine grada Požarevca Bojan Ilić oko 10 časova i 30 minuta u mesnoj zajednici “Čačalica” u ulici PP odred u Požarevcu.
Danas je svoje biračko pravo iskoristio i predsednik Skupštine grada Požarevca Bojan Ilić oko 10 časova i 30 minuta u mesnoj zajednici “Čačalica” u ulici PP odred u Požarevcu.
Danas u 10 časova svoje glasačko pravo iskoristio je i gradonačelnik grada Požarevca Bane Spasović koji je glasao u mesnoj zajednici “Bulevar”.
U Požarevcu je upisano ukupno 70954 birača, a od tog broja u Kostolcu 11601. Na biračkom mestu 32 u Medicinskoj školi u Požarevcu izlaznost u 11h bila je 20%, a na biračkom mestu 33 isto u Medicinskoj školi 25.4 % što je oko 6% veća izlaznost nego 2016. godine.
Na biračkom mestu 35 u OŠ “Kralj Aleksandar I” u Požarevcu izlaznost u 11.15h bila je oko 23%.
Saznajemo da je jedno biračko mesto u Požarevcu kasnilo sa otvaranjem 25 minuta zbog neispravne UV lampe i da će na tom biračkom mestu biti produženo glasanje za 25 minuta, odnosno biće otvoreno večeras do 20.25h. Sva ostala biračka mesta u Požarevcu otvorena su u 7 časova, a izbori protiču u skladu sa zakonom.
Duvaće slab i umeren, u košavskom području povremeno i jak, jugoistočni vetar. Najniža temperatura biće od dva do 12, najviša od 21 do 25 stepeni.
Biometeorloške prilike uticaće relativno povoljno na hronične bolesnike i osetljive osobe, ali se oprez savetuje srčanim bolesnicima.
Dopisnik RTS-a javlja da je najveća izlaznost zabeležena u Vašingtonu gde je od 180 osoba upisanih u birački spisak glasalo 83,33 odsto. U Njujorku je od 246 upisanih glasalo 192 birača, a u Čikagu od 203 upisana, 67,48 odsto birača. U San Francisku je takođe zabežene dobar odziv gde je od 182 birača glasalo njih 116 ili 63, 7 odsto. Rezultati glasanja biće saopšteni večeras u 20 sati po srednjoevropskom vremenu.
Glasa se i u Austriji, Belgiji, BiH, Grčkoj, Italiji, Južnoafričkoj Republici, Kataru, Kini, Libanu, Makedoniji, Malti, Mađarskoj, Nemačkoj, Norveškoj, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Turskoj, UAE, Finskoj, Francuskoj, Holandiji Hrvatskoj, Crnoj Gori, Švedskoj, Švajcarskoj.
U Požarevcu je upisano ukupno 70954 birača, a od tog broja u Kostolcu 11601. Do 8.45h glasalo je na teritoriji Požarevca 6% birača i nije bilo nepravilnosti na glasačkim mestima.
Podsećamo da su biračka mesta otvorena do 20 časova.
Spisak briačkih mesta za grad Požarevac pogledajte OVDE.
Gražani Srbije danas odlučuju ko će biti na čelu države narednih pet godina. Pravo glasa na 11. po redu izborima za predsednika, od uvođenja višestranačja, ima 6.724.949 građana i to na 8.396 birališta širom zemlje.
U periodu od 7 do 20 sati građani sa pravom glasa moći će da se odluče za jednog od 11 predsedničkih kandidata.
Birači na birališta moraju da ponesu ličnu kartu, pasoš ili vozačku, sa jedinstvenim matičnim brojem građana. Pozivi za glasanje nisu obavezni. Građani koji nemaju važeći dokument, moraju da pokažu isteklu ličnu kartu i potvrdu MUP da su predali zahtev za izdavanje nove.
Ako nijedan od kandidata ne bude dobio podršku više od 50 odsto glasalih, dvojica prvoplasiranih idu u drugi krug, koji mora da bude održan u roku od 15 dana, odnosno, najkasnije 16. aprila.
Na biračkom mestu zabranjeno je korišćenje mobilnih telefona i drugih sredstava veza i komunikacija, kao i foto-aparata i kamera. Takođe, nije dozvoljeno da se, van službene evidencije u izvodima iz biračkog spiska, prave spiskovi birača koji su izašli na glasanje.
Opština i ove godine planira niz razvojnih projekata u koje će uložiti oko 200 miliona dinara.
– Za turiste na Srebrnom jezeru ćemo nabaviti bicikle za rekreaciju i za to je izdvojeno 150.000 dinara, a na istoj lokaciji planiramo izgradnju kišne kanalizacije i hidrantnog sistema, te adaptiranje sportskog kompleksa za košarku. Tartan podloga će koštati deset, a još tri miliona fudbalske svlačionice. U promociju, razvoj sporta i odbojku na pesku ćemo uložiti 48 miliona ili oko osam odsto budžeta, što je više i od proseka zemalja Evropske unije – kaže prvi čovek Velikog Gradišta Dragan Milić.
U planu je i druga faza radova na komunalnoj infrastrukturi. Posle vodoizvorišta u Ostrovu, vrednog četiri i po miliona evra, počinju radovi ka naseljima Kumane, Topolovnik, Kisiljevo, Rudarevo, Ostrovo, Carevac i Tribrode, koji će ukupno koštati 40 miliona dinara. Asfaltiranje puteva, kao i gradnja gasovoda trenutno se radi u Velikom Gradištu, Belom Bagremu i Požeženu.
– Za pomoć ugroženima, Centru za socijalni rad je dodeljeno 29 miliona, dok opština roditeljima za svako novorođeno dete isplaćuje 20.000 dinara i koš 50.000 ako je majka bez posla. Plaćamo užinu osnovcima i prevoz srednjoškolcima, te jednu povratnu kartu mesečno za studente – nabraja Milić i napominje da i svima onima koji sklope brak od lokalne samouprave sleduje 20.000 dinara.
Najveća investicija u prosveti biće izgradnja nove zgrade OŠ “Miša Živanović” u Srednjevu, za šta je Ministarstvo prosvete odobrilo 12 miliona dinara, a opština će dodati milion i po – prvobitno planiranih za zamenu stolarije na staroj školi.
U obnovu fasade srednje škole uložiće se 250.000, te još 400.000 za nabavku računara i instaliranje video-nadzora. Još oko 2,3 miliona koštaće hidrantska mreža, kao zaštita u slučaju požara, a Ministarstvo prosvete finansira obnovu fasade starog dela zgrade.
Biblioteka “Vuk Karadžić” će dobiti dva miliona za obnovu fasade i stolarije, 450.000 za nabavku knjiga i 250.000 za klima-uređaje. Kulturnom centru su obećani nova stolarija, hidrantska mreža i gromobran, a Narodnom muzeju 200.000 za nabavku zbirke starog novca i računarsku opremu.
– Dolaze ljudi sa svih strana i donose kukuruz, ječam i pšenicu da se samelju. Zadovoljan sam poslom, a nemam ni preteranu konkurenciju. Pamtim ovu pomeljaru od detinjstva, kada sam svraćao kod dede i provodio sate sa njim u poslu. Kuća nam je odmah preko puta, pa sam vodenicu stalno imao pred očima i u srcu – kaže Dragan Milošanović.
– Lepe uspomene iz detinjstva su sveže i danas kada sam vodeničar i imam svoje potomstvo. Od nas osam ortaka samo sam ja vodeničar i radim ovaj posao. Ostali ortaci su preokupirani drugim obavezama, a neki od njih ne žele da provode vreme baveći se vodeničarskim poslom. Kada radim celi dan, mogu da sameljem i do 100 kilograma brašna – ističe kao uspeh jedan od retkih vodeničara u istočnoj Srbiji Dragan Milošanović.
Dragan je svakodnevno u vodenici i za razliku od nekadašnjih vremena kada se brašno mlelo i tokom noći, sada se to radi samo po danu. Mušterija ima i najavljenih i nenajavljenih, ali problema da se odmah izađe u susret namernima ne postoji, budući da je kuća u kojoj Dragan živi sa porodicom odmah preko puta vodenice. Kako ko stigne, uz pozdrav vodeničaru, odmah može i da završi meljavu željenih žitarica u brašno. Usluga nije skupa, a vodeničar Dragan, veoma često posao obavi i besplatno, jer voli to što radi i kaže da mu je zadovoljstvo da se nađe na usluzi, posebno kad nasluti da je reč o ljudima koji neobično vole i cene brašno samleveno kamenom.
– Što se tiče same tehnologije mlevenja žita u vodenicama, od nekadašnjih vremena do danas, skoro da se ništa nije promenilo. Praktično, kažu upućeni, to je jedini objekat koji je čovek napravio, a da je ekologija ostala u potpunoj ravnoteži, dakle nenarušena. Vodenice ne utiču ni na tok, a ni na kvalitet vode u rekama, koje predstavljaju noseću energiju za njihov rad, a ono što je najvažnije zdravlje vodeničara je uvek odlično jer posao obavljaju u prirodi, na čistom vazduhu i Suncu, koje obilato greje obale reka. Hrana koja se priprema od brašna sa potočara je zdrava i sve traženija – veli Dragan.
– Vodenice u Srbiji su najbolje radile početkom 19. veka i bile su veoma popularne do šezdesetih godina prošlog veka. Tada je počelo mlevenje kukuruza i pšenice u mlinovima na struju. Vodenice su preživele industrijski bum tako da i danas predstavljaju mesta na kojima se stvara ukusno i zdravo brašno za hleb.
Tradicija prirodnog mlevenja brašna se čuva u pojedinim delovima. Mnoge turističke organizacije su odlučile da vodenice, na područjima gde ih ima, promovišu kao deo nasleđa Srbije – ističe Milošanović.
– Pre dva veka u Srbiji je na rekama i potocima radilo na stotine vodenica. Danas ih je mnogo manje, ali se tradicija u nekim sredinama istočne Srbije čuva.
Vodenice su, kaže predanje, odvajkada predstavljale inspiraciju za rad slikara, pesnika, muzičara i književnika – kaže na kraju Dragan.
U tekstu konkursa u listu “Politika” se navodi da su u Višem javnom tužilatvu u Beogradu upražnjena tri mesta, a po jedno u Prvom javnom tužilaštvu u Beogradu i u Osnovnom javnom tužilaštvu Požarevcu.
Rok za podnošenje prijave je 15 dana od dana objavljivanja oglasa u Službenom glasniku Srbije.
Ovaj ruski bend je miljenik i domaće i svetske publike, a zajedno sa ljubiteljima EXIT festivala proslaviće 15 godina postojanja ekskluzivnim koncertom na Explosive bini koju oni sami nazivaju svojom drugom kućom. Harizmatična Maša i bend još jednom će prizvati duhove predaka i staroslovenskog nasleđa među drevnim zidinama Petrovaradinske tvrđave!
Arkona neće biti jedina poslastica prvog dana za ljubitelje tvrđeg zvuka, jer pravo iz Meksika stiže latin-core senzacija Thell Barrio! Njihov miks metala, hardkora, repa i latino zvuka rezultirao je jedinstvenim zvukom kome su oni sami dali ime “latin-core” i koji je brzo našao svoje poklonike. Istog dana binu će okupirati i alt-metal Irci Words That Burn koji će svojom melodičnom i tvrdom muzikom izazvati upale mišića posetioca Explosive bine, a isti efekat imaće i energični hrvatski groove metalci Cold Snap! Beogradski Void Inn doneće svoje mračne i opskurne tekstove ukombinovane sa heavy doom zvukom, a još jedan domaći bend, moderni metal core sastav Sequence, zaokružiće sjajnu postavu za četvrtak.
Među novim talasom najavljenih imena nalazi se i Haos, najstariji aktivni pank-rok bend iz Rumunije koji se ne boji da u tekstove ubaci svoje političke poruke i stavove i koji će zauzeti scenu u subotu 8. jula. Sledećeg dana death metal meksički sastav Armada i domaći mladi thrash metalci Deathonation doneće svoj furiozni zvuk na Tvrđavu, a tog dana scenom će zavladati i veterani brutal death metal zvuka kod nas –Sacramental Blood!
EXIT tim ove godine spojiće čak četiri festivala u regionu u jedinstveno EXIT Leto ljubavi 2017. Prvi u nizu je Sea Star, koji će se 26. i 27. maja održati u gradu Umagu, sledeći je Revolution festival u Temišvaru, od 1. do 3. juna, a odmah nakon EXIT festivala, od 6. do 9. jula i specijalnog nastupa sastava The Killers na Get EXITed događaju 5. jula, sledi četvrto izdanje Sea Dance festivala od 13. do 15. jula. Više informacija o ulaznicama na: http://exitfest.org/sr/ulaznice
Stanovi veličine od oko 52 kvadratna metra su u naselju Braće Jerković – Padina, a uz njih su dodeljene i polise osiguranja imovine. Brnabić je čestitala dobitnicima nagrada i zahvalila svim građanima koji su učestvovali u nagradnoj igri.
– Sakupljanje računa je važno za građane, privredu i državu jer se tako zajedno borimo protiv sive ekonomije koja iz budžeta Srbije dnevno uzme osam miliona evra – rekla je ministarka.
Ona je podsetila da je danas poslednji krug izvlačenja u nagradnoj igri “Uzmi račun i pobedi” i da je stiglo više od osam miliona koverata.
Apelovala je na građane da nastave da traže fiskalne račune za plaćenu robu i usluge.
Dobitnica strana Sofija Manojlović je kazala da je poslala oko 20 koverata i da se nije nadala nagradi jer je bio veliki broj učesnika u nagradnoj igri.
Goran Gogdanović je rekao da je njegova majka slala koverte na njegove ime, i da je stan najveća nagrada koju je do sada dobio.
Slanje fiskalnih računa i slipova u nagradnoj igri počelo je 1. februara i uslov je bio da se prikupi 10 računa čija je vrednost najmanje 100 dinara.
Predsednički izbori u Srbiji biće održani u nedelju, 2. aprila, ali je Republička izborna komisija (RIK) odlučila da se u te tri zemlje glasa dan ranije, od sedam do 20 sati po lokalnom vremenu.
U nedelju, od 7.00 do 20.00 glasaće se na biračkim mestima u Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Italiji, Južnoafričkoj Republici, Kataru, Kini, Libanu, Makedoniji, Malti, Mađarskoj, Nemačkoj, Norveškoj, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Finskoj, Francuskoj, Holandiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Švajcarskoj i Švedskoj.
Rezultati glasanja na biračkim mestima u inostranstvu ne smeju se javno saopštavati niti isticati na biračkom mestu pre završetka glasanja u Srbiji.
Naime, poslenji put Džonson i Lindherst su delili isti kadar 2003. godine, kada su snimili božićni specijal za BBC1, a pre toga serija je zvanično završena s emitovanjem 1991. godine.
A danas, više od 20 godina nakon što je njihova slava bila na vrhuncu, publika je odala priznanje glumačkom paru, jer je u velikom broju glasala da Lindherst i Džonson dobiju nagradu za životno delo na ovogodišnjem nacionalnom filmskom festivalu.
Inače, nakon završetka emitovanja serije, bilo je nekoliko pokušaja da se braća Rodni i Del Boj ponovo vrate na male ekrane. Međutim, nakon smrti scenariste Džona Salivana od te ideje se odustalo.
– Postojala je ideja da se vratimo na televizuju za 60. rođendan Del Boja. I razgovarao sam s Džonom u nekoliko navrata o tome. On je napisao odličnu epizodu, čisto zlato, ali nakon nekog vremena, Džon se razboleo, zaglavio u bolnici, a potom je i preminuo. Svima je jasno da je ta serija morala da ode s njim, jer – on je bio sama srž Mućki – rekao je svojevremeno Dejvid Džonson.
Na promociji albuma “Povratak ognjištu” (PGP RTS) violiniste Duška Jovanovića juče se u jednom beogradskom restoranu okupilo fino društvo. Bili su tu slavni Dejan Đurović, harmonikaš Boban Bjelić, pisac i novinar Vladan Rakić, profesor Nikola Rackov, koji je i napisao recenziju albuma.
– Divno je što neko iz Berlina radi ovo, jer malo je instrumentalista koji se vezuju za svoje korene, kao što je Carevac to radio, koji takođe nije bio školovan za to – tvrdi Rackov. – Ovo nije komercijalan album, Duško ga je sam producirao, a ja mu želim dug život.
Jovanović je na album uvrstio 12 srpskih instrumentala, tragom svojih idola Vlastimira Pavlovića Carevca i Žarka Milanovića.
Da biste upisali dete u školu, neophodno je da prethodno obavite lekarske preglede i prikupite neophodnu dokumentaciju.
Da biste upisali dete u željenu školu, neohodno je da sa sobom imate:
* Izvod iz matične knjige rođenih (vadi se u opštini i ne plaća se)
* Uverenje o prebivalištu deteta (vadi se u policijskoj upravi i ne plaća se)
* Potvrdu o pohađanju pripremnog predškolskog programa (dobija se u vrtiću)
* Dokaz o obavljenom lekarskom pregledu i izvršenoj vakcinaciji
Kod izabranog pedijatra treba da dobijete upute za specijalističke preglede i laboratorijske analize, a preglede morate da zakažete, ili će to uraditi pedijatar.
Da bi dete dobilo lekarsko uverenje mora da bude pregledano kod OTORINOLARINGOLOGA, OFTAMOLOGA, FIZIJATRA, LOGOPEDA I STOMATOLOGA.
Takođe, neophodne su LABORATORIJSKE ANALIZE krvi i urina (krv se vadi iz prsta).
Svu prikupljenu dokumentaciju donesite sekretaru škole u koju želite da upišete dete. Tada ćete zakazati termin testiranja kod školskog psihologa i pedagoga koji ispituju:
* Emotivnu zrelost deteta – koliko je samostalno, spremno da se odvoji od porodice, da ima obaveze;
* Socijalnu zrelost deteta – koliko je spremno “da sedi mirno na času”, da stiče prijatelje i produbljuje poznanstva sa vršnjacima;
* Intelektualnu zrelost deteta – da li dete može da stiče nova znanja i na koji način.
Ako želite dete da upišete u neku drugu školu, a ne u onu kojoj teritorijalno pripada, kod sekretara škole popunite molbu za upis deteta u prvi razred, bez obzira na adresu iz prijave prebivališta. Rok da to uradite zvanično je bio do 1. februara, mada u principu škole i dalje primaju molbe.
O tome da li ima mesta za vaše dete u željenoj školi, bićete obavešteni najkasnije do početka maja. Prioritet pri upisu imaju deca koja teritorijalno pripadaju određenoj obrazovnoj ustanovi. Škola je dužna da upiše svako dete sa njenog područja. A među onim koji joj ne pripadaju prioritet imaju braća i sestre, odnosno oni koji su ranije podneli zahtev.
Za raniji upis mogu da se prijave i deca rođena od 1. marta 2011. do 29. februara 2012. godine, ali odluka o tome da li će dete biti upisano zavisi od procene psihologa škole da li je spremno za pohađanje nastave.
Završni deo pregleda je opet kod izabranog pedijatra, a podrazumeva provere vakcinacije deteta. Do upisa u osnovnu školu dete je već trebalo da bude vakcinisano protiv difterije, tetanusa, dečje paralize, malih boginja, zauški i rubeola. Vakcinacija pred polazak u osnovnu školu obuhvata: DT – protiv difterije i tetanusa (druga revakcinacija); OPV – protiv dečje paralize (druga revakcinacija); MMR – revakcinacija protiv malih boginja, zauški i rubeole.
Na gradskom stadionu u Požarevcu u 10 časova kadeti FK „Radničkog 1926“ Požarevac dočekuju svoje vršnjake iz Smederevske Palanke FK“Jasenicu 1911“. Samo par sati po završetku ovog susreta mlađih kategoija ljubitelji fudbala imaju prilike da posle ručka uživaju u fudbalskoj utakmici seniora FK „Radnički 1926“ i ekipe FK „VGSK-a“ iz Velikog Gradišta sa početkom u 15:30 časova. Ulaz je slobodan pa se pozivaju verni navijači našeg gradskog kluba i ljubitelji fudbala da podrže naš klub i zajedno proslavimo nova tri boda.
Kao što je i najaavljeno u februaru, meštani seoskih mesnih zajednica više neće biti u obavezi da sami plaćaju troškove ulične rasvete. U 2017. godini grad Požarevac preuzeo je troškove ulične rasvete u seoskim mesnim zajednicama i za tu namenu je opredelio dodatnih 30 miliona dinara. Javna nabavka je završena, a narednih dana očekuje se potpisivanje ugovora. Već aprilski račun biće obaveza Grada Požarevca, a ne meštana.
Ovo je samo jedna od mera izjednačavanja uslova života u gradu i seoskim naseljima koje spada u osnovne ciljeve našeg programa.
Uskoro sela na teritoriji grada Požarevca neće plaćati javnu rasvetu
U Srbiji će danas preovlađivati pretežno suncano i toplo vreme, na istoku umereno oblačno, sa slabim i umerenim vetrom jugoistočnog pravca, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Srbije.
U Požarevcu će takođe biti pretežno sunčano i toplo. Vetar slab i umeren jugoistočni. Najviša dnevna oko 20 stepeni Celzijusa.
Izgledi vremena do 7. aprila: Za vikend i u ponedeljak pretežno sunčano i toplo sa najvišom temperaturom u većini mesta od 20 do 24 stepena. Samo u ponedeljak će posle podne na jugozapadu Srbije biti nestabilno sa kratkotrajnim lokalnim pljuskovima. Za vikend će u košavskom području duvati umeren, povremeno jak jugoistočni vetar.
Zatim do kraja perioda promenljivo i hladnije, mestimično sa kišom, a na visokim planinama sa snegom.
Budući da je ostalo još nekoliko meseci do nastavka najiščekivanije serije „Igra Prestola“, HBO je počeo promociju nove sezone kratkim tizerima u kojima nagoveštava radnju koja će se odvijati.
Najnoviji u nizu tizera nam prikazuje neke od najpopularnijih likova, Deneris Targerjen, Džona Snežnog i Sersej Lanister u potpuno novim izdanjima!
Produžen rok za podizanje penzija za građane koje imaju stare lične karte do 30. aprila u svim Poštama Srbije.
Ova vest će obradovati najstarije, koji nisu uspeli da promene dokumenta, jer je sutra isticao prethodni rok.
Penzioneri koji čekove primaju u bankama novac će podizati uz potvrdu MUP da su podneli zahtev za novu ličnu kartu.
Gašenjem svetla javne rasvete, na stambenim zgradama, u domovima i poslovnim objektima, od 20,30 do 21,30 sati, daje seskroman, ali značajan doprinos nastojanjima pojedinaca širom sveta da šire svest o neracionalnom korišćenjenju prirodnih resursa i neophodnom smanjenju potrošnje. Jedino ljudska vrsta može da utiče na sudbinu celokupnog živog sveta planete Zemlje. Želja je da nas naredne godine bude još više, ali i da se osete rezultati ove plemenite akcije jer to dugujemo budućim generacijama.
Ove godine isključena je rasveta na zgradi opštine, spomenicima, u gradskom parku i na šetalištu “V. P. Carevca“ pored Dunava.
Predizborna tišina, tokom koje je zabranjena bilo kakva izborna propaganda, održavanje javnih skupova i iznošenje rezultata na izborima, trajaće praktično do zatvaranja biračkih mesta 2. aprila u 20 sati.
U trci za šefa države je 11 kandidata, a biračka mesta u Srbiji biće otvorena u nedelju, 2. aprila od sedam do 20 sati.
Glasaće se na 8.523 biračka mesta, od toga 8.224 u opštinama, odnosno gradovima, i 29 biračkih mesta unutar zavoda za izvršenje zavodskih sankcija.
Na izborima za predsednika Srbije glasaće se na 90 biračkih mesta na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.
U inostranstvu će biti otvoreno 53 biračkih mesta u 32 zemlje.
Srpski državljani u Velikoj Britaniji, Kanadi i SAD glasaće na izborima za predsednika Srbije dan ranije, i to 1. aprila, a glasanje će biti obavljeno od 7 do 20 časova po lokalnom vremenu.
Na izborima za predsednika Srbije glasaće se u Austriji, Belgiji, BiH, Grčkoj, Italiji, Južnoafričkoj Republici, Kataru, Kini, Libanu, Makedoniji, Malti, Mađarskoj, Nemačkoj, Norveškoj, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Turskoj, UAE, Finskoj, Francuskoj, Holandiji Hrvatskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Švajcarskoj i Švedskoj, i to 2. aprila od 7 do 20 sati po lokalnom vremenu.
Rezultati glasanja na biračkim mestima u inostranstvu ne smeju se javno saopštiti, niti isticati na biračkom mestu pre završetka glasanja u Srbiji.
Izgradnja ovog objekta koštala je 12 miliona dinara, od te sume Apotekarska ustanova Požarevac je izdvojila trećinu sredstava, dok su ostala sredstva dobijena od opštine Veliko Gradište, Ministarstva zdravlja i Doma zdravlja Veliko Gradište. Objekat su otvorili gradonačelnik Grada Požarevca Bane Spasović, predsednik opštine Veliko Gradište Dragan Milić, državni sekretar u ministarstvu zdravlja Ferenc Vicko i direktorka DZ Veliko Gradište Ljiljana Stevanović. Otvaranju je prisustvovao i direktor ZU „Apoteka Požarevac“ mr ph. spec. Nebojša Jorgovanović.
Gradonačelnik grada Požarevca Bane Spasović, pohvalio je rad ove ustanove kao jedne od tri najuspešnijih u Srbiji, a koja se u poslovanju rukovodi, pre svega, društvenom odgovornošću te čestitao građanima na izuzetno značajnom objektu. On je još dodao da mnoge apoteke u Srbiji teško posluju ili posluju sa velikim gubitkom, a da je ova apoteka namenjena građanima ovog dela opštine Veliko Gradište i da im profit nije na prvom mestu već odgovornost prema pacijentima.
Predsednik opštine Veliko Gradište Dragan Milić istakao je ovom prilikom da je otvaranje ovog objekta primer dobre saradnje Grada Požarevca i opštine Veliko Gradište i naglasio je da se ta saradnja može još više produbiti pogotovo kroz turizam.
Prvostepenom presudom Višeg suda, Stojan Đorđević (69) iz Požarevca osuđen je na 15 godina zatvora jer je prošle godine nožem usmrtio poljoprivrednika Radišu Milićevića (73), iz Popovca kod Velikog Gradišta. Reč je o maksimalnoj propisanoj kazni, jer Đorđević nije optužen za teško, već za “obično” ubistvo, pišu Večernje Novosti.
Pre ovog obračuna, Radiša je suprugu Danicu poslao u komšiluk po kantar i dok se ona vratila, zločin je već bio izvršen, a ubica je pobegao. U sudskom postupku dokazano je da je Đorđeviću pri bekstvu pomagao njegov prijatelj Jovica Stević (36) iz Požarevca, koji je zbog toga osuđen na 18 meseci zatvora.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno, u većini mesta sa dužim periodima sunčanog vremena, samo je popodne i uveče ponegde moguća kratkotrajna kiša ili pljusak, uglavnom na istoku i u planinskim predelima.
Vetar slab i umeren, na istoku i na planinama povremeno i jak, severozapadni. Jutarnja temperatura od 2 do 10 C, najviša dnevna od 18 do 23 C, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
U Požarevcu će biti promenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena. Vetar slab do umeren, severozapadni. Jutarnja temperatura oko 10 C, najviša dnevna oko 20 C.
Prema izgledima vremena za narednih sedam dana, do utorka pretežno sunčano i toplo sa najvišom temperaturom u većini mesta od 20 do 24 C.
Zatim do kraja perioda promenljivo i malo hladnije, ponegde sa kratkotrajnom kišom ili pljuskom.
“U vašim gradovima, školama, na fakultetima ili kulturnim centrima, učinili ste da se ori od frankofonije, u slici, muzici, ili pak u debati”, rekla je Moro na prijemu povodom obeležavanja završetka meseca Frankofonije.
Ove godine, istakla je ambasadorka, želelo se da se istakne u prvi plan učenje francuskog jezika u Srbiji, koje, ocenjuje, dobro napreduje, a više od 100.000 đaka uče francuski, dok će 900 učenika polagati “delf” 23. aprila, u gotovo 30 gradova Srbije.
Ispit “Delf”, odnosno diploma od strane Ministarstva prosvete Francuske koja dokazuje francuske jezičke veštine ne-francuskih kandidata, u srpskim školskim ustanovama doživljava stvarni uspeh, navela je Moro i istakla da veliko ohrabrenje stiže iz Ministarstva prosvete, koje planira da poveća broj škola koje bi bile ovlašćene za pripremu svojih učenika za taj test.
“Mreža školskih ustanova u ovom trenutku imaju “odeljenja izvrsnosti” u kojima se odvija dvojezična frankofona nastava, ta mreža se takođe razvija. Priključivanje Turističko-ugostiteljske škole iz Beograda bilingvalnoj mreži nastave od septembra 2017, omogućiće da se francuski bolje pozicionira kao adut u profesionalnom smislu i oblastima hotelijerstva i ugostiteljstva”, rekla je Moro.
Navodeći da se učešće srpskih univerziteta u saradnji sa francuskim frankofonim univerzitetima takođe razvija, Moro je rekla da od sada, nakon beogradskog i novosadskog univerziteta, te Univerziteta umetnosti iz Beograda, još su se niški i kragujevački univerziteti priključili toj mreži univerzitetske agencije frankofonije.
“Frankofonija ne znači samo deliti jedan jezik i kulturu, što je veoma važno, već je to i prozor otvoren ka 58 zemalja koje pripadaju toj mreži- prozor otvoren u svet, omogućava da se razvijaju odnosi sa vašim susedima, sa državama EU i posebno sa onim zemljama koje su joj se nedavno priključile”, rekla je Moro.
Povodom meseca Frankofonije, ambasador Švajcarske Filip Ge uručio je nagrade za frankofoni diktat i za frankofonu pesmu, te u prvoj kategoriji, prva nagrada ravnopravno je otišla u ruke Jeleni Stojanović iz Beograda i Mirjam Reisi Dekhordi iz Novog Sada, a u kategoriji juniora, nagradu je dobila Teodora Milović iz Čačka.
U kategoriji frankofona pesma seniora, pobednica je Jovana Đorđević iz Niša, a juniorska pobednica je Maja Bulatović iz Prokuplja.
VIŠI sud u Požarevcu osudio je Nenada Stevića (26) iz Smoljinca na četiri godine zatvora, jer je svojim autom izazvao udes u blizini sela Bare u kojem su poginuli Dafina Toljaj (17) iz Požarevca i Miloš Milošević (20) iz Smoljinca. Ova presuda doneta je na osnovu sporazuma optuženog i Višeg javnog tužilaštva i obuhvata i jednogodišnju zabranu upravljanja vozilom B kategorije, pišu NOVOSTI na svom portalu.
– I supruga i ja bili smo zatečeni i razočarani ovako blagom kaznom. Poginulo je dvoje mladih ljudi, a krivac je dobio samo četiri godine zatvora – kaže ojađeni Dafinin otac.
On smatra da pravda nije postignuta ni oko presude, ni oko isplate odštete. Pošto je auto optuženog bio registrovan u Beču, njegova osiguravajuća kuća isplatu je obavila preko beogradske osiguravajuće kuće.
– Umesto 3,7 miliona, koliko je predviđeno za mene, moju suprugu, našeg sina i tri ćerke, oni su nam isplatili 2,5 miliona dinara. Kako su obrazložili, došlo je do umanjenja za 30 odsto pošto smatraju da je i Dafina doprinela svojoj pogibiji, jer je bila neoprezna time što je krenula u rizičnu vožnju – kaže Salih.
Zbog ovog zakidanja odštete on je podneo tužbu Osnovnom sudu, jer smatra da žrtva, u ovom slučaju maloletna, ne može biti krivac za svoje stradanje.
Pre Dafinine pogibije podstanarskoj porodici Toljaj isključena je struja zbog duga od 35.000 dinara. Na molbe Salihovih kolega, koji radi kao poštar, EPS im je uključio struju dok prođe sahrana. Nakon pisanja “Novosti” o tome, njih je posetio jedan Beograđanin i platio im celokupni dug.
Osim od osiguravajuće kuće, porodica Toljaj ima pravo na odštetu i od okrivljenog. Da ne bi pokrenuli parnicu, sa njegovom porodicom dogovorili su isplatu 18.000 evra. Međutim, deo te odštete prisvojio je Salihov bivši kolega, koji je bio posrednik, a onda je otišao iz zemlje. Zbog toga porodici Toljaj i tu sleduje pravna borba.