22.5 C
Pozarevac,RS
22.07.2025.
STRANA 913

“PODRŽIMO DOJENJE” – Raspisan konkurs za izbor najboljih likovnih i literarnih radova

Konkurs je deo kampanje Svetska nedelja dojenja i Nacionalna nedelja promocije dojenja i namenjen je deci iz predškolskih ustanova i učenicima osnovnih škola u Republici Srbiji.

Cilj konkursa je da se podstakne zdravstveno vaspitni rad u predškolskim ustanovama i osnovnim školama na temu podrške dojenju kao najoptimalnijem načinu ishrane novorođenčadi i odojčadi.

Po tri najbolja likovna rada u kategoriji predškolski uzrast i po tri najbolja literarna ilikovna rada u kategoriji učenika – uzrast I – IV razred osnovne škole i V-VIII razredosnovne škole, predškolske ustanove i škole mogu da dostave okružnom zavodu/institutu za javno zdravlje, Centru za promociju zdravlja, sa naznakom „Za konkurs – Svetska nedeljadojenja“ najkasnije do petka, 22. septembra 2017. godine. Likovni radovi bi trebalo da budu urađeni na papiru, u formatu bloka broj 5.

Najbolji likovni i literarni radovi biće izabrani na nivou okruga, a zatim ih okružnizavodi/instituti za javno zdravlje dostavljaju Institutu za javno zdravlje Srbije ”Dr Milan Jovanović Batut” do 29. septembra 2017. godine kako bi se proglasio i promovisao najbolji dečiji rad na temu Kampanje koji će biti štampan u vidu postera tokom 2018. godine i distribuiran u domove zdravlja.

Konkurs nije nagradnog karaktera (iako u skladu sa mogućnostima mogu biti obezbeđene nagrade na okružnom nivou), već se kroz izbor i promociju najboljih dečijih radova
podstiče zdravstveno vaspitni rad koji prati izradu radova.

Najbolji radovi biće izabranii promovisani na okružnom nivou. Najbolji radovi na nacionalnom nivou biće postavljeni na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije.

Radovi se ne vraćaju već će biti korišćeni za
dizajn i štampanje.

Srpska posla! Pronađen način kako da prevarite očitavanje srednje brzine na auto-putu

Još otkako su nadležni najavili uvođenje ove mere, na društvenim mrežama se podigla velika galama. Danima se vodila polemika oko toga da li je ovo zaista neophodno, a oni koji imaju “laku nogu” na gasu bili su puni ideja kako da prevare policiju.

Ideje su bile brojne – od toga da jurcaju, pa da popiju kafu na nekoj pumpi kako bi pri dolasku na naplatnu rampu izgledalo kao da su išli propisanih 120 kilometara na čas?!?! Međutim, izgleda da za tim nema potrebe.

Od utorka društvenim mrežama kruži status jednog građanina, koji je otkrio kako možete i dalje da jurcate, a da kaznu uopšte ne platite.

“Kažem sad ženi na rampi da sam izgubio karticu i pitam je šta da radimo. Kaže: “Platiš najdalju relaciju”. A prosečna brzina? Kaže mi da nema kako da očita“, navodi se u statusu koji kruži mrežama.

To znači da, ukoliko ste se uputili iz Beograda za Požarevac i dobro ste nagazili gas, po dolasku na rampu možete da kažete da ste izgubili karticu i platićete samo 610 dinara (koliko košta putarina od Požarevca do Niša). Ako ste krenuli prema Rumi, platićete samo 250 dinara.

Naravno, ukoliko imate ENP, ovo ne možete da radite.

Svakako, naš je savet da ovu prevaru nikako ne primenjujete, jer ograničenja brzine postoje sa razlogom! I morate biti svesni da nesavesnom vožnjom ugrožavate svoj, ali i život drugih učesnika u saobraćaju.

Javna rasprava povodom nacrta zakona o zaposlenim u javnim službama

Javnu raspravu su vodili predstavnici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i to: državni sekretar Zoran Kasalović i pomoćnica ministra Ivana Savićević.

Na javnoj raspravi su učestvovali i predstavnici Sindikata na koje se odnosi buduća primena ovog Zakona i to sindikati prosvete, zdravstva, kulture, nauke i socijalne zaštite.

Predstavnici Sindikata obrazovanja Srbije su takođe prisustvovali na javnoj raspravi.

Na početku javne rasprave predstavnici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave su predstavili Nacrt zakona i njegove osnovne odredbe, te da će se ovaj Zakon primenjivati na sve zaposlene u javnim službama kao i da će se i dalje primenjivati odredbe važećeg Zakona o radu kao supsidijarnog propisa, odnosno za sve što nije regulisano ovim Zakonom primenjivaće se Zakon o radu.

Takođe su predstavnici Ministarstva posebno istakli da odredbe Kolektivnih ugovora ostaju i dalje na snazi i da Kolektivnim ugovorima mogu da se propišu i veća prava zaposlenih u odnosu na prava koja propisuje ovaj Zakon.

Nakon predstavljanja Nacrta zakona, učesnici su otvorili javnu raspravu, te su davali konkretne primedbe na pojedine odredbe predloženog Zakona.

Sindikati prosvete su najviše davali primedbe kod odredbi predloženog Zakona koje regulišu popunjavanje radnih mesta, posebno kad je u pitanju premeštaj iz jedne javne službe u drugu i zadržavanje koeficijenta platnog razreda koji je zaposleni imao do preuzimanja. Predloženo je da se izuzetno od ovih odredbi, način popunjavanja radnih mesta vrši u skladu sa odredbama posebnog zakona u javnoj službi odnosno Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u ovom slučaju.

Ovaj nacrt zakona je uspostavio kao novinu i postavljanje sistema vrednovanja rezultata rada, ali je prepustio resornim ministarstvima i socijalnim partnerima, odnosno sindikatima da način praćenja rada zaposlenih, postupak vrednovanja i kriterijume i merila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada urede podzakonskim aktima za svaku javnu službu.

Jedna od primedbi u odnosu na ove odredbe bila je da se izuzetno vrednovanje rezultata rada vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad javne službe.

Pored navedenih primedbi sindikata prosvete, i predstavnici sindikata drugih javnih službi su dali svoj doprinos u javnoj raspravi i davali konkretne primedbe na odredbe Nacrta zakona koje su za njih neprihvatljive.

Javna rasprava povodom nacrta zakona o zaposlenim u javnim službama se zvanično završava 06.09.2017.godine, tako da zainteresovana lica koja nisu imala prilike da učestvuju u javnoj raspravi mogu da šalju svoje sugestije i primedbe sa obrazloženjem na pojedine odredbe predloženog Zakona na zvaničnom obrascu koji se nalazi na sajtu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.

Predstavnici Ministarstsva su saopštili da nakon održanih javnih rasprava planiraju da sačine konačan tekst predloga Zakona o zaposlenima u javnim službama i da kao takav treba da uđe u skupštinsku proceduru.

Otvorena izložba slika Milenka Buiše u Galeriji savremene umetnosti u Požarevcu(FOTO)

Gradonačelnik Požarevca Bane Spasović Foto: Urban City

Gradonačelnik Požarevca otvorio je izložbu i napomenuo da je Ljubičevo velika inspiracija za sve umetnike i da su slike ostavile veliki utisak na njega i da sada još više voli ove plemenite životinje.

Foto: Urban City

Milenko Buiša je napomenuo da slike koje su izložene su nastale na nekim drugim mestima ali da će u narednom periodu zasigurno impresiju koju je doživeo u Ljubičevu i u toku Ljubičevskih konjičkih igara, preneti na svoja platna u budućnosti. Milenko se zahvalio na srdačnom prijemu svima koji su učestvovali u organizaciji 54. Ljki.

Foto: Urban City

Milenko Buiša rođen je 1946. godine u Sivcu. Srednju umetničku školu završio je u Herceg Novom, da bi 1981. godine diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu, odsek vajarstvo, u klasi profesora Jovana Soldatovića.

Foto: Urban City

Radio je kao likovni pedagog i urednik likovnih programa u Galeriji KC “Laza Kostić” u Somboru. Milenko Buiša, dobitnik je više nagrada i priznanja.

Samostalne izložbe : Sivac (1968), Đakovo (1970), Sombor (1978), Osijek
(1986), Vukovar (1992), Tara – Bajina Bašta (2007), Sombor, Vrbas, Kula, Srbobran, Apatin.

Foto: Urban City

KMF Požarevac odigrao prvu test utakmicu u Vrnjačkoj banji

KMF ”POŽAREVAC” počeo je sa pripremama 26.08.2017g. Posle pet dana vrednog i napornog rada pod dirigentskom palicom novog šefa struke Marka Gavrilovića, futsaleri Požarevca su odigrali i prvi test meč u Vrnjačkoj Banji protiv ekipe Olimpa.

Požarevljani su ovaj meč iskoristili da se upoznaju i u što većoj meri ispoštuju zahteve novog trenera iako je rezultat ove utakmice bio u drugom planu, nije na odmet reći da u meču punog duela i takmičarskog ritma nije bilo pobednika.

Rezultat utakmice prijateljskih 2:2!
Strelci za KMF POŽAREVAC: Milos Đorđević i Andrija Ranđelović.

EXIT najveći kulturni izvozni proizvod Srbije

Nakon što je u ovo doba prošle godine DJ Mag, jedan od dva vodeća globalna magazina iz oblasti elektronske muzike, u nesvakidašnjem izveštaju na duplerici, napisao da je “EXIT puno više od festivala” i da je “EXIT postao kultura za sebe”, ove godine sjajan izveštaj, takođe na duplerici, stiže i od direktnog rivala, magazina Mixmag!

Britanski gigant, koji ima brojna izdanja i u drugim zemljama širom sveta, osvrnuo se na važnost uloge Exita u razvoju domaće elektronske scene u izuzetno pohvalnom tekstu koji je predstavljen ni manje ni više nego na srpskoj trobojci! Mixmag ističe da je “festival iz studentskog protesta izrastao u brzorastuću festivalsku gromadu, čvrsto se pozicionirajući u Srbiji kao najveći kulturni izvozni proizvod!”

EXIT 2017 | Nina Kraviz closing set at Dance Arena:

Novinar Will Crisp piše da EXIT donosi bogat spoj različitih muzičkih žanrova, od indi roka, preko regea, sve do hevi metala, a da je jedan od ključnih pravaca oduvek bio i tehno, ističući da je ovo tradicija koja potiče još iz devedesetih godina prošlog veka i vladavine Miloševića, kada je u Beogradu začeta klupska scena, kao vid alternative nadrealnoj stvarnosti, ali i kao oblik aktivnog protesta protiv vladajućeg režima.

Sagovornici časopisa MixMag bili su predstavnici Exita, ali i dobro poznati akteri beogradske klupske scene kao što su umetnik Bogomir Doringer i naš trenutno najuspešniji internacionalni DJ Tijana T, koji su dali su svoj lični uvid u to na koji način su EXIT i domaća tehno scena promenili i osavremenili do tad izolovano srpsko društvo. Uz otvoreno pitanje da li su promene moguće uz pomoć muzike, magazin ističe da je “EXIT definitivno nešto čime bi cela zemlja trebalo da se ponosi!”

Izvorni članak u Internet izdanju OVDE.

Ovo je samo jedan u nizu izuzetno pozitivnih tekstova o Exitu o kojem otvorena priznanja kao jednom od najvećih srpskih brendova pišu svetski poznati mediji kao što su The Guardian, CNN, BBC, MTV, New York Times, The Huffington Post, The Economist i brojni drugi. Podsećamo da je prošle godine EXIT je proglašen za Najbolji evropski festival za 2016. godinu od strane vodeće evropske turističke platforme “European Best Destinations”, a prethodnih godina proglašen je i za Najbolji evropski festival 2014. od strane Evropskih festivalskih nagrada i 2007. od strane Britanskih festivalskih nagrada.

Penzionerima po 6.000 dinara i povećanje penzija!

Penzioneri u Srbiji će u novembru dobiti jednokratnu pomoć od po 6.000 dinara, saznaju “Novosti”. Do kraja godine stići će im i najavljeno povećanje penzija. Koliko će penzioni čekovi biti deblji još nije utvrđeno, ali je zato iznos pomoći već utanačen.

Kako nadležni naglašavaju, za penzije se danas iz budžeta izdvaja 37 odsto, što je rezultat povećanja zaposlenosti, dok je u iste svrhe pre nekoliko godina iz državne kase stizalo čak 20 procenata više. Merama fiskalne konsolidacije došlo se do viška novca u budžetu koji će biti iskorišćen upravo da se pomogne najstarijim sugrađanima koji su do sada podneli najveći teret državne štednje.

Poslednji put koverte najstarijih građana bile su “ojačane” za po 5.000 dinara krajem prošle godine, odnosno 23. novembra za one sa prebivalištem u Srbiji, dok su 19. decembra svoje sledovanje dobili i svi oni koji žive van teritorija naše zemlje, a čekove primaju iz našeg fonda. Oni su tada iznos primili u deviznoj protivvrednosti. Za ovu namenu tada je izdvojeno 8,5 milijardi dinara, što je unapred bilo dogovoreno sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda, a povećanje od 1,5 odsto stiglo je već početkom 2017. godine.

Tada su prvi put jednokratnu pomoć dobili svi, što se očekuje i sada. Pre toga, na takva dodatna primanja mogli su da računaju samo domaći penzioneri ili samo oni sa penzijom do određenog iznosa, odnosno nisu je dobijali korisnici sa većim iznosima na čeku.

Jednokratnu linearnu pomoć do kraja 2017. godine može da očekuje, prema podacima Fonda PIO, više od 1,7 miliona ljudi. Njihova statistika pokazuje da će ovu finansijsku injekciju preko tekućeg računa dobiti oko 1,3 miliona najstarijih, dok će nešto više od 450.000 penzionera taj novac dobiti u gotovini na ruke. Troškove poštarine i ovog puta platiće Fond PIO, i taj trošak neće ući u tih 6.000 dinara.

POTREBNO 10 MILIJARDI

Za isplatu jednokratne linearne pomoći od 6.000 dinara za nešto više od 1,7 miliona penzionera u Srbiji, Vlada će morati da obezbedi nešto više od 10 milijardi dinara.

Proizvodnja na kopu „Drmno“: Rezultati u tropskim uslovima

Tropsko leto je otežalo rad rudara na Površinskom kopu „Drmno“, ali nije umanjilo njihove rezultate. U julu na kopu „Drmno“ iskopano je 956.096 tona uglja, što je najveća ovogodišnja mesečna proizvodnja i ujedno ovaj proizvodni rezultat predstavlja drugu po redu najveću mesečnu proizvodnju u istoriji. Podsetićemo da je najveća mesečna proizvodnja uglja zabeležena 2010. od 986.507 tona.

Za sedam meseci rada na PK „Drmno“ iskopane su ukupno 5.249.983 tone uglja, što je za tri procenta više od bilansiranih količina za taj vremenski period. Na kraju jula na deponijama uglja bile su ukupno 265.832 tone sitnog uglja. Ovaj proizvodni rezultat ostvaren je bez vodećeg bagera na proizvodnju uglja „SchRs 800“. Kada je reč o kvalitetu isporučenog uglja, njegova prosečna kalorična vrednost iznosila je 8.700 kilodžula po toni. Ukupno za sedam meseci isporučeno je 44.727 teradžula toplote termoelektranama.

Kada je reč o učinku rudarskih sistema, koji su angažovani na otkrivanju uglja, za sedam meseci otkopano je 21.746.190 kubnih metara jalovine, što je na nivou sedmomesečnog plana. Remontna sezona još traje i dosad su završeni planirani poslovi na remontu petog i trećeg jalovinskog sistema, kao i poslovi na remontu rudarske mehanizacije u sklopu ugljenog sistema. Trenutno je u remontu četvrti jalovinski sistem, a posle njega sledi remont drugog i na kraju prvog jalovinskog sistema.

Danas još toplije u Požarevcu, prijatnih 27 stepeni

Foto: Urban City / B.P.

Duvaće slab i umeren vetar, zapadni. U toku noći na severu zemlje se očekuje umereno naoblačenje.

I u Požarevcu će biti pretežno sunčano. Vetar će biti slab, zapadni. Najniža temperatura 14, najviša 27 stepeni.

Biometeorološka prognoza za sredu, 6. septembar 2017.

Relativno nepovolјna biometeorološka situacija može uticati na cerebrovaskularne i srčane bolesnike. Meteoropatske reakcije se mogu javiti u vidu glavobolјe, pospanosti i razdražlјivosti.

Gasi se popularni servis za konvertovanje videa sa YouTuba

Ovaj servis koji je omogućavao korisnicima da pretvore videozapise u mp3 audio datoteke, bio je potpuno besplatan i svaku konverziju obavljao je za nekoliko minuta.

Međutim, prošle godine su se našli na sudu nakon optužbi produkcijskih kompanija kao što je Capitol Records, Warner Bros. Records i Sony Music Entertainment. TorrentFreak sada prenosi da će stranica biti isključena.

U četvrtak na Trgu oslobođenja takmičenje u pripremi ajvara “Izađi mi na teglu”

07.09.2017. godine na Trgu oslobođenja održava se zabavno-takmičarska manifestacija u pripremanju ajvara „Izađi mi na teglu“.

Takmičenje počinje u 11,00 a završava u 19,00 časova. Na manifestaciji učestvuje 15 ekipa koje će se boriti za titulu najboljeg ajvar-majstora.

Deo Burjana bez vode

Zbog sanacije kvara, bez vode će biti potrošači u ulici Zmaj Jovinoj od
Dunavske do Bate Bulića u periodu od 09:00 do 11:30 časova.

Bolesti koje su izmislili kako bi na nama zaradili

Medicina nikad pre nije imala toliko dijagnoza, pa ni lekova — veza profita i farmacije je očigledna.

Ovih dana brojni novi poremećaji, zastrašujuća zdravstvena stanja i mentalne bolesti privlače pažnju ljudi i stvaraju atmosferu straha i brige za zdravlje. Ono što jedemo nas ubija, ono što dišemo nas ubija, a čak i vaj-faj i voda za piće predstavljaju smrtnu opasnost.

Realno, često se radi o zastrašivanju koje podstiču farmaceutske industrije kojima panika pomaže da prodaju proizvode i ostvare profit na račun lakoverne javnosti.

„Krajnji cilj vladajućeg sastava je da svaku pobunu protiv njega okvalifikuje kao mentalni poremećaj, pa uz pomoć farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje će takođe tretirati samo kao ’pokvarene mašine‘ i izvor profita“, tvrdi francuski parlamentarni zastupnik i doktor Bernard Debre.

On je koautor knjige „4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lekova“, u kojoj ističe kako je polovina lekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebna i neefikasna, a pet odsto medikamenata je opasno za zdravlje.

Radi se o svojevrsnoj „borbi s vetrenjačama“ jer su na drugoj strani kapital i farmaceutska industrija, kao i celi zdravstveni sistem koji to podržava. U zdravstvu to se odnosi na zaradu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije.

Tako tzv. farmaceutska mafija utišava prirodne tradicionalne lekove i proizvodi sintetičke, koji najčešće imaju brojne nuspojave i navikavaju organizam na to da se bez njih više ne može.

Stručnjaci ističu samo neke od modernih i aktuelnih zdravstvenih briga koje su najčešće obična glupost.

1. DANAS SU SVI OSETLjIVI NA GLUTEN

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici i on daje elastičnost testu, pomažući mu da se podigne i zadrži svoj oblik. On je u pšenici, raži, ječmu i zobi. Većina prehrambenih namirnica sadrži gluten — od pica, testenina, hleba i raznih industrijski prerađenih namirnica.

Pažnja koju privlači gluten nije nastala toliko zbog priče o celijakiji, već zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko telo nije sposobno da vari gluten u meri u kojoj ga mi unosimo u sebe.

„Za to ne postoje realni i prihvaćeni zdravstveni dokazi. Dokazano je da nekim ljudima smeta gluten, kao i da ga većina ljudi normalno vari“, kaže dr Zukerbrot.

2. HALITOZA JE IZMIŠLjENA BOLEST

Halitoza najčešće nastaje usled fermentacije čestica hrane anaerobnim gram negativnim bakterijama u ustima, čime se stvaraju sumporni spojevi, poput vodonikovog sulfida i metala merkaptana.

Kod nekoliko sistemskih bolesti se stvaraju materije koje se mogu osetiti u dahu, a koje se, mada nemaju izrazito neugodan miris, tipično smatraju halitozom.

Zbog zadaha sve više ljudi posećuje lekare, koji pak propisuju specijalne paste za zube i vodice za ispiranje usta, na čemu industrija zarađuje ogroman novac. Međutim, stručnjaci tvrde da je zadah u većini slučajeva obična izmišljotina i da je prirodno da se u dahu oseća određen miris i da se to stanje najčešće može popraviti većim unosom vode i promenom ishrane.

3. DETOKSIKACIJA JE GLUPOST

Dodaci prehrani i razni preparati za detoksikaciju tela jedno su od najbrže rastućih tržišta na svetu — kaže dr Nik Fuler sa Univerziteta „Sidni“, koji ističe da za njihovo delovanje postoji vrlo malo dokaza. Na primer, vrlo su popularni detoks-proizvodi na bazi čičkovog mleka ili pak maslačka, iako nema studije koja potvrđuje njihov efekt.

Fuler kaže kako jetra prirodno eliminiše neželjene materije iz tela kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lekova ne samo da ne može pomoći, već opterećuje jetru dodatnim sastojcima koje mora da razgradi.

„Ono što treba preduzeti je izbegavanje alkohola i treba se hraniti zdravo, ako već želite da se detoksikujete, uzimajte prirodne čajeve, voće i povrće“, naglašava Fuler.

4. SNIŽAVANjE LOŠEG HOLESTEROLA SPREČAVA BOLEST SRCA

Možda jedan od najvećih zdravstvenih mitova zapadne kulture jest zloupotreba izmišljenog termina „loš holesterol“. Osim toga, naivna javnost je prevarena lažnom vezom holesterola i kardiovaskularnih bolesti. Nikad nije dokazano da holesterol uzrokuje bolesti srca. Naprotiv, holesterol je od vitalnog značaja za telo i bilo kakav pokušaj njegovog snižavanja može imati pogubne posledice, naročito kako starimo.

Postali smo društvo toliko opsednuto jedenjem hrane niskog holesterola i masnoće da se sada mnogi zdravstveni stručnjaci pitaju koje su posledice toga, kao i brojnih lekova koji se uzimaju za snižavanje holesterola.

6. SVAKI ČETVRTI ČOVEK DEPRESIVAN

Britanski naučnici tvrde da prozak, seroxat i slični antidepresivi deluju kao lažni, placebo lekovi i nisu delotvorni. Do rezultata, objavljenih u u časopisu „PloS medicine“, došli su analizom 47 kliničkih studija, od kojih su neke bile sve do danas nedostupne javnosti.

Osim toga, danas je svaki četvrti čovek u zapadnom svetu depresivan — a nameće se pitanje kako je to moguće i zašto tako nije bilo pre.

Prevelika koncentrisanost na sebe i na vlastitu sreću kao i nametnuti ideal srećnog života mnogima daje iluziju da su bolesni, premda se možda samo nalaze u prirodnoj, lošijoj životnoj fazi.

7. POSTOJE SIGURNE DOZE HEMIKALIJA U LEKOVIMA

Mere su „prihvatljive“ od strane industrije i regulatornih standarda, ali naša izloženost „prihvatljivim nivoima“ drugih toksičnih hemikalija koje u našem telu ulaze u interakciju i izazivaju razne probleme nikad nisu uzeti u ozbiljno razmatranje.

Ne postoji sigurna doza otrova jer telo prepoznaje i najniže doze i odmah stvara upalne procese i imuni odgovor kako bi se borio sa stranim telom. Toksične hemikalije se sada nalaze svuda, u školama i na našim radnim mestima. Oni uzrokuju postupno propadanje svakog sastava u našem telu i uzrokuju mnoge bolesti.

EUROBASKET 2017: Srbija bolja od Velike Britanije

Ubedljiv trijumf Letonije nad Rusijom, razlikom (+15) koja odgovara našoj reprezentaciji, dao je “orlovima” vetar u krila da oduvaju nejake Britance i sada ih samo pobeda protiv Belgije, i uspeh Letonije u duelu sa Turskom, u poslednjem kolu deli od pozicije D1 i lakšeg rivala u osmini finala. Ujedno, i izbegavanja Španaca do same završnice Evropskog prvenstva.

Najefikasniji u našem timu bio je Bogdan Bogdanović sa 18 poena, uz po sedam asistencija i skokova. Stefan Jović (pet asistencija) i Vladimir Štimac su ubacili po 11, a kapiten Milan Mačvan 10 poena.

Nedovoljan kvalitet rivala da se suprostavi njegovim izabranicima, omogućio je selektoru Aleksandru Đorđeviću da ravnomerno raspoređuje minutažu. Tako su u prvom poluvremenu samo Bogdan Bogdanović i Stefan Jović odigrali po 15-ak minuta.

Srbija nije iskoristila prvih šest napada, pa su Britanci imali prednost na početku (4:2, 6:5), ali kad je Bogdanović pogodio za 7:6, naši momci nisu više ispuštali vođstvo. Kako je vreme odmicalo ono je raslo. Sjajan ritam “orlova” najavio je Jović sa dve trojke, Birčević je takođe pogodio za tri, pa Bogdanović, zatim i Mačvan i Micić. Razlika u kvalitetu se ogledala u rezultatu prvog perioda meča – 25:14.

Punili su koš rivala Saletovi izabranici i u drugoj četvrtini. Mačvan i Micić su upisali po još jednu trojku, raspoloženi u napadu su bili i Marjanović, Birčević i, naravno, Bogdanović. Jović se ponovo istakao asistencijama. Ipak, velika prednost je uslovila malo opušteniju odbranu, pa je Britanija ovaj deo dobila – 22:24.

Povratak sa velikog odmora označio je povratak atraktivne igre na parket Ulker arene. Naravno, u režiji naših reprezentativaca. Kuzmić je pogodio iz reketa, Jović je bio precizan iza 6,75 metara, a alej-up Bogdanovića i Lučića je omogućio dotad najveću razliku – 54:40.

Pokušao je selektor rivala da preseče taj furiozni let “orlova”, ali mu tajm-aut nije pomogao. Pred razigranim Jovićem, koji je čak i zakucavao, i raspucanim Bogdanovićem (ponovo trojka), nije bilo spasa njegovim izabranicima. Srbija je do kraja četvrtine malo smanjila gas, pa je ovaj period dobila sa 18:17. Za rezultat 65:53 pred poslednjih deset minuta.

A u tom periodu publika u “njegovom” areni, u kojoj je doneo toliko radosti navijačima Fenerbahčeu, videla je vrhunac sjajne partije Bogdana Bogdanovića. Pogađao je koš Ostrvljana, upošljavao saigrače, skakao. Upisao je 18 poena i po sedam skokova i asistencija.

U drugoj polovini četvrte četvrtine, od rezultata 73:60, Đorđević je, očekivano, počeo da “meša karte” i čuva svežinu reprezentativaca za predstojeće duele. U ovom se, u tom trenutku, samo postavljalo pitanje s koliko razlikom će Britanci biti savladani. I pobeđeni su sa 82:68.

 

Pečene paprike i ajvar zatvaraju centar Požarevca

Foto: Urban City // arhiva

Zbog održavanja manifestacije „Izađi mi na teglu“ dana 07.09.2017. u periodu od 04:00 do 18:00 časova istog dana, za saobraćaj biti zatvorene sledeće ulice:

Tabačka čaršija, Trg oslobođenja, Drinska do ulice 15. oktobra i Lenjinova.

Posebno se apeluje na sve građane da u navedenom periodu ne parkiraju svoja vozila u zatvorenoj zoni.

Rekonstrukcija objekata PU Ljubica Vrebalov u Požarevcu(FOTO)

Grad Požarevac je ove godine izdvojio iz budžeta za školske i predškolske ustanove 80.000.000 miliona dinara. Kako su javne nabavke prolazile u PU Ljubica Vrebalov, tako se i krenulo sa radovima.

Foto: Urban City

Trenutno se izvode radovi u objektu Leptirić i to na zameni elektro ormana niskog napona,

Zamenjeni radijatori Foto: Urban City

zameni kuhinjske ventilacije i zameni grejnih tela u objektu koji nisu menjani od početka rada vrtića 44 godine.

Foto: Urban City

U ovom objektu urađena je i gromobranska instalacija kao i u objektu Neven i objektu Majski Cvet u Kostolcu u kome je i saniran krov i problem sa osama. Prema rečima direktorke PU Ljubica Vrebalov Marije Bajić, ne samo u vrtiću Leptirić već elektroinstalacija je zamenjena i u još četri vrtića a vrednost tih radova je 4.591.000 dinara.

Foto: Urban City

Ukupna vrednost zamene kuhinjske ventilacije iznosi 1.170.528 dinara a zameniće se i u objektu Pčelica zbog neispravnosti postojeće, vrednost zamene grejnih tela iznosi 1.049.831 dinar.

Foto: Urban City

Vrtić Leptirić je i dobio novu rasvetu. Po završetku svih građevinskih radova u objektu Leptirić, pristupiće se sanaciji zidnih površina a zatim i uređenju unutrašnjeg enterijera.

Foto: Urban City

Direktorka je napomenula da će vrtić Poletarac i vrtić Bubamara dobiti novu stolariju, a da je u toku javna nabavka velike vrednosti za sanaciju toaleta u objektima Leptirić, Neven i Bubamara a procenjena vrednost ove javne nabavke je 19.200.000 dinara.

Panel radijatori Foto: Urban City
Direktorka PU Ljubica Vrebalov, Marija Bajić

Direktorka PU Ljubica Vrebalov,  Marija Bajić se zahvalila roditeljima i deci na strpljenju zbog ovih radova i izmeštanju dece po drugim objektima ali je napomenula da završetkom radova, deca će boraviti u sređenom prostoru kakav i treba da bude za objekte ove vrste.

Nova vetilacija u vrtiću Leptirić Foto: Urban City

Tenis na šljaci kao nekada na terenu KSC Požarevac

Podloga teniskog terena pored bazena je počela da se rekonstruiše i očekuje se da će u naredne tri nedelje biti spremna, kako za rekreativce tako i za one koji žele da se profesionalno bave ovim sportom.

Obnavlja se dotrajala žičana ograda, ali najveći posao će biti tretiranje podloge, odnosno pravilno nanošenje šljake, kako bi spremno dočekali prve korisnike.

Teren će imati svu neophodnu infrastrukturu, uključujući i reflektore pa će se moći igrati i trenirati i u večernjim terminima.

Antić: Napredak u Kostolcu

Antić i Li razmatrali su mogućnost za realizaciju saradnje na novim projektima u oblasti rudarstva i energetike, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Takođe Antić i Li su razgovaralo o predstojećem sastanku nacionalnih koordinatora Kina – CIEZ, u okviru pripreme Samita lidera Mehanizma „16+1“, koji će biti održan u Budimpešti ove godine.

Danas prolećnih 25 stepeni u Požarevcu

U planinskim predelima jugozapadne i jugoistočne Srbije se uz nešto više promenljive oblačnosti, sredinom dana i posle podne ponegde očekuje kiša ili kratkotrajni pljusak.

Vetar će biti slab do umeren, zapadni i severozapadni.

U Požarevcu će biti pretežno sunčano, uz uglavnom slab zapadni i severozapadni vetar. Jutarnja temperatura biće oko 12, najviša dnevna oko 25 stepeni.

ZA PONOS! Pošta Srbije objavila marku u čast 54. Ljubičevskih igara!

Povodom održavanja 54. Ljubičevskih konjičkih igara, „Pošta Srbije” pustila je u opticaj 1. septembra prigodno izdanje posvećeno ovoj manifestaciji. Marka u čast požarevačke manifestacije nosi oznaku nominale od 70 dinara i štampana je tehnikom višebojnog ofseta u Zavodu za izradu novčanica, u tabačićima od deset maraka.

Tiraž izdanja je 45.000. Likovno rešenje delo je Bobana Savića, kreatora maraka „Pošte Srbije”, dok je stručna saradnja stigla od Sandre Šarčević i Jelene Vukazić iz Turističke organizacije Požarevca, grada domaćina ove manifestacije. Izdanje prati i prigodna koverta, navodi se u saopštenju „Pošte Srbije”.

POVEZANE VESTI:

Prve su održane 1964. godine, a pre 30 godina LjKI bile su na poštanskoj marki u Jugoslaviji

Nagrađeni najbolji filmovi na 9. “Silafestu“ u Velikom Gradištu

“Ove godine smo, pored fantastičnih turističkih i promotivnih, videli i izuzetne ekološke filmove. Filmove koji nas teraju da zaista razmislimo kako živimo i o tome šta zapravo činimo planeti na kojoj živimo. Kao da zaboravljamo da mi, kao ljudska vrsta, nemamo rezervno mesto za život.“, rekla je svetska i evropska šampionka u karateu, Tatjana Petrović, voditeljka ovog Festivala.

“Turizam i ekologija su postale nerazdvojne kategorije u realnosti u kojoj smo danas. Niko ne želi da provodi svoj godišnji odmor i troši novac u mestima gde je životno okruženje ugroženo. Opština Veliko Gradište je jedna od retkih opština u Srbiji u kojoj je odlaganje komunalnog otpada odavno rešeno, što indirektno utiče i na porast broja turista“, rečeno je na završnoj večeri festivala.

“Silafest je, pre devet godina, postao neodvojivi deo Velikog Gradišta i svi se isreno nadamo da će tako i ostati“, rekla je Tanja, zahvalivši se na podršci opštini Veliko Gradište, Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, Turističkoj organizaciji Srbije, Kulturnom centru i Turističkoj organizaciji opštine Veliko Gradište, Preduzeću Ariva i svim posetiocima, ljubiteljima filma.

Žiri 9. Silafesta koji su činili poljski producent i oskarovac, Zbignjev Žmudski, direktor fotografije, prof. dr Emilija Stoeva, iz Bugarske, poznati bosanski režiser, Hasan Arnautović, stručni saradnik za odnose s javnošću u Visokoj turističkoj školi strukovnih studija u Beogradu, Vladimir Pavković, i muzičar i kompozitor, Vladimir Racović, od 67 prikazanih filmova dodelio je nagrade sledećim najboljim ostvarenjima.

Gran-pri za najbolje filmsko ostvarenje na 9. Međunarodnom festivalu turističkog i ekološkog filma „Silafest“ dodeljen je filmu In the name of life 1999, autora Boška Savkovića.

Nagradu Zlatni talas za najbolji turistički film dobilo je ostvarenje Mystery of Mersin, autora Onur Kıratlı iz Turske, dok je za ekološki film nagrađen In the name of life 1999, Boška Savkovića.

Srebrni talas u kategoriji turizma dodeljen je filmu Turismo Centro Portugal – Preferred Destination ECTAA´s 2017, Sare Reis iz Portugala, a u kategoriji ekološkog filma Lake of Apples, autora Ljube Stefanova iz Makedonije.

Zlatni Pinkum za najbolji turistički film pripao je ostvarenju Sokobanja – Zeleno srce Srbije, autora Dušana Stojančevića iz Srbije, a filmu Podvodni Metropolis, Dragana Milutinovića iz Srbije pripao je Zlatni Pinkum za najbolji ekološki film.

Srebrni Pinkum za najbolji turistički film dobio je film Nušićijada, autora Igora Miljkovića iz Srbije dok za najbolji ekološki film ova nagrada nije dodeljena.

Na Festivalu su dodeljene i nagrade Plavi Dunav, u svakoj specijalnoj kategoriji turističkog filma, Beli bagrem za najbolji opšti senzibilitet filma, autorsku muziku, kameru, montažu i najbolju režiju kao i specijalne nagrade žirija po kategorijama.

54. Ljubičevske konjičke igre iz drugog ugla /foto galerija/

Predstavljamo vam galeriju fotografija sa završenih 54. Ljubičevskih konjičkih igara u Požarevcu napravljene dronom za vreme defilea i koncerta Zdravka Čolića, uživajte.

[foogallery id=”15495″]

 

 

Pobeda vodi u Rusiju – ali bi i remi odradio dobar deo posla

Srbija na velikom takmičenju nije učestvovala još od 2010. godine i prvenstva sveta u Južnoj Africi, posle toga su se ređali veliki neuspesi, sve do dolaska Slavoljuba Muslina i ovog kvalifikacionog ciklusa u kojem su veći deo proveli na vrhu grupe.

Tri kola pre kraja „orlovi“ imaju dva boda više baš od Iraca i u direktom sudaru bi trijumfom jednom nogom zakoračili ka Rusiji, iako bi i remi odradio dobar deo posla.

Upravo su duel u Dablinu najiskusniji srpski fudbaleri Branislav Ivanović i Nemanja Matić okarakterisali kao najvažniji u istoriji reprezentacije Srbije zbog važnosti i svega što bi mogao da donese.

„Pred nama je možda i najvažnija utakmica u istoriji reprezentacije. Mala smo zemlja kojoj fudbal mnogo znači, prvi smo i hoćemo tu da ostanemo. Svi sanjamo nastup na Svestkom prvenstvu“, naveo je vezista Mančester Junajteda.

Selektor Slavoljub Muslin veruje u pozitivan rezultat sa Ostrva.

„Nalazimo se u dobrom momentu, poslednja utakmica protiv Moldavije je pokazala da smo u formi. Znamo da će biti vrlo teško jer su Irci su pred moranjem i pred poslednjom šansom, dok mi možemo da rešimo plasman u Rusiju. Ne kažem da remi ne bi bio dobar, iako idemo na pobedu“, rekao je Muslin.

Utakmica između Republike Irske i Srbije igra se večeras od 20.45 na stadionu Aviva.

Grundig, Telefunken, Nordmende – Gde su nestali?

Istorija moderne zabavne tehnike tesno je vezana za Nemačku. Inženjeri Telefunkena u šezdesetim su bili presudni za razvoj TV-prijemnika u boji. No upravo je proboj televizora u boji označio početak pada tradicionalne nemačke kompanije osnovane još 1903, i to po nalogu cara Vilhelma II.

Na kraju je Telefunkenu presudila konkurencija iz Azije. Ni spajanje sa elektronskim divom AEG nije pomoglo laganoj, ali sigurnoj propasti marke koja jednostavno nije pronalazila odgovore na ideje i impulse japanskih koncerna poput Sonija. Na kraju u osamdesetim od Telefunkena nije ostalo ništa više od imena. Telefunken danas egzistira na tržištu samo kao ime iza kojeg deluju mnogi proizvođači, što baš i ne uliva  poverenje potrošača.

Telefunken nalepnica, sadržaj iz Turske

Na ovogodišnjem sajmu zabavne elektronike u Berlinu IFA, koji traje do 6. septembra, Telefunken se pojavio sa jednim TV-prijemnikom koji proizvodi zapadnom tržištu potpuno nepoznati turski koncern Vestel. Turski koncern tržište sabdeva i aparatima za domaćinstvo koji nose amblem tradicionalne nemačke marke.

Telefuneknov TV prijemnik iz šezdesetih

No, na tržištu se pojavljuju i proizvodi sa nalepnicom Telefunkena koji ne dolaze iz pogona turskog koncerna Vestel. Trgovački lanac Real prodaje zvučnike sa oznakom Telefunkena. Jedna fabrika iz Brilona prodaje Telefunken rasvetu, a da zbunjenost potrošača bude još veća, južnonemačka firma Kerher, koju korisnici poznaju po uređajima za čišćenje, na tržište je upravo izbacila električni bicikl marke Telefunken.

Grundigu je samo ime ostalo nemačko

Lista tradicionalnih nemačkih marki koje su tesno povezane sa razvojem zabavne elektronike, a koje sada egzistiraju isključivo kao ime, podugačka je. Metz, kojeg mnogi stariji Nemci povezuju s pojmom TV-prijemnika, sada je u vlasništvu kineskog koncerna Skyworth i na IFA-i ponosno pokazuje svoj najnoviji LCD televizor sa HDR tehnologijom. Metz još jedan mali deo svojih uređaja zaista proizvodi u Nemačkoj. Isto kao i tradicionalna marka Loewe, osnovana 1923.

Grundig

No dok su ove dve tradicionalne marke još i zadržale manji deo proizvodnje u Nemačkoj, nekadašnji elektronski div Grundig se potpuno povukao iz svoje „domovine”. Nakon brojnih peripetija, Grundig, koji je osnovan „tek” 1946., ali se zato povezuje sa pojmom nemačkog privrednog čuda, od 2007. se nalazi u rukama turskog Holdinga Koç. Turski investor je u Nemačkoj zadržao samo nekoliko radnih mesta u logistici. Mnogo vrednije je samo ime koje je, zahvaljujući i mnogim „gastarbajterima”, postalo sinonimom za blještavo potrošačko društvo Zapada. I dan danas vas nakon izlaska iz voza u Minhenu dočeka ogromna Grundigova reklama – prizor koji je za mnoge došljake prvo što ugledaju kada stignu u Nemačku. No Grundig sa Nemačkom, osim istorije, nema više mnogo veze.

Povratak Nordmendea

Na ovogodišnjem sajmu IFA jedna druga kultna nemačka elektronska marka slavi skromni povratak na tržište. Nordmende, osnovan 1923. u Drezdenu, posle Drugog svetskog rata je postao jedan od najvažnijih proizvođača radio i TV-prijemnika u Nemačkoj. Nakon posrnuća u šezdesetim i osamdesetim Nordmende je prodan francuskom Thomsonu, da bi na kraju samo kao ime završio u rukama nemačkog proizvođača satelitske opreme TechniSat. Budućnost Nordmendea novi vlasnik vidi u razvoju digitalnog radija. I Nordmende se posle skoro sto godina vratio u Drezden.

Mališan se javio na oglas u fabrici Lego tvrdeći da ima najviše iskustva

Stenli Boland iz Voterlovila u Hempširu ima šest godina i prijavio se na konkursu za izradu modela u kompaniji Lego i u prijavi je naglasio kako ima puno iskustva.

Stenli je sam napisao prijavu i naglasio da je on, zbog iskustva koje poseduje, prava osoba za taj posao, prenosi „Bi-Bi-Si“.

Kompanija ga nije zaposlila, ali su mu omogućili da provede ceo dan sa majstorima koji se bave dizajniranjem Lego tematskih parkova.

Foto: Facebook

– Stenli deluje obećavajuće i nadamo se da će ga ovo inspirisati. Biće savršen za posao – rekla je Pola Loton, jedna od zaposlenih.

U oglasu koji je kompanija objavila tražili su se dizajneri koji bi pomogli u izradi animiranih figura za tematski parks u Vindzoru.

U oglasu je pisalo da se traži osoba koja ima iskustva u dizajniranju proizvoda, ali koja poznaje informacione tehnologije i poseduje znanje kao i zanimanje za njihove proizvode.

Za uzvrat Lego je ponudio dobru platu, dvadeset radnih dana odmora kao i popust od 40% na sve njihove proizvode.

Stenli je video oglas i pomislio da je on savršena osoba za taj posao.

Foto: Facebook

– Poštovani, ja imam šest godina, mnogo volim Lego i posedujem jednu kutiju. Krijem svoj Lego kako ga moj brat ne bi pronašao. Ja sam prava osoba za pravljenje modela jer imam dosta iskustva u tome. Iskreno, Stenli – napisao je dečak u prijavi za posao.

Kompanija Lego mu je odgovorila da je ljubav prema njihovin proizvodima prvi korak u tome da se postane majstor u izradi modela i da im se čini da on jeste prava osoba za taj posao, ali da prvo mora da završi školu.

– U međuvremenu, pošto kažeš da si savršen za taj posao voleli bismo da ti ponudimo da provedeš jedan dan sa našim majstorima – pisalo je u odgovoru kompanije Lego.

Stenli je ceo dan proveo kao senka gospođici Loton posmatrajući majstore kako prave nove ili popravljaju stare Lego modele.

– Bilo je divno provesti ceo dan u Lego carstvu upoznajući se sa majstorima koji to prave i učeći šta je to što oni stalno rade. Mnogo mi se svidelo i jednžva čekam da ispričam sve o tome prijateljima u školi – rekao je Stenli na kraju dana.

Bože Dimitrijevića bez vode do 13 časova

Zbog sanacije kvara, bez vode će biti potrošači na potezu od ulice Bože Bimitrijevića (od pruge) do Novog groblja, sa bočnim
ulicama u periodu od 09:00 do 13:00 časova.

EUROBASKET 2017: Orlovi utišali Turke!

Muk u Istanbulu! 

Odlična timska igra izabranika Aleksandra Đorevića, nisu padali ni kada su Turci imali velike nalete i pogađali trojke, već su zajednički došli do veoma važnog trijumfa protiv domaćina grupe D.

Najefikasniji u srpskom timu bio je Bogdan Bogdanović sa 17 poena i devet skokova, pratio ga je Stefan Jović sa 15 poena i devet asistencija. Na drugoj strani je Mahmutoglu dao 19 (9-5 za tri), dok je Osman dodao 15.

Srbija je sada došla na drugu poziciju u grupi D i sutra ih čeka duel sa Velikom Britanijom.

Izgradnja pristaništa u Kostolcu: Intenzivno i planiranim tempom

Radove izvodi Konzorcijum koga čine beogradske firme Akvamont servis i Hidrotehnika hidroenergetika, zatim Južna Bačka iz Novoga Sada i Tomi trejd iz Smedereva.

Akvamont je zadužen za obalne strukture, za obalne rekonstrukcije, podvodni iskop i radove koji su vezani za kejske konstrukcije. Hidrotehnika radi na kopnu – zgrade, puteve i za saobraćajnice. Južna Bačka zadužena je za elektro radove, dok je Tomi trejd podrška za mehanizaciju, bravarske radove i čeličarske radove. Na pristaništu Kostolac sada se rade obaloutvrde, kej 1, kao i kej 2 koji se nalazi na drugoj strani obale, blizu Termoelektrane Kostolac A. Prema planu aktivnosti najpre će se graditi objekti na vodi, a nakon toga će se zidati i objekti na obali. Pristaništa je višenamenskog karaktera. Koristiće se za prevoz rastresitog i praškastog materijala kao i za istovar krupnijih gabaritnih tereta.

Prilikom projektovanja pristaništa vodilo se računa o ekološkim standardima. Studija o zaštiti životne sredine, koja je urađena, obuhvatila je potpunu zaštitu prirodnog mrestilišta Šugavica, zaštitu ptica koje žive na području ovog mrestilišta, kao i ptica koje preleću preko naših krajeva pri selidbi. Samo pristanište nije direktno u funkciji ekologije. Međutim, na keju 2 nalaziće se postrojenje za utovar pepela iz TE Kostolac A, kao i Postrojenje za utovar gipsa, koji će biti dopreman iz Termoelektrane Kostolac B. Suvi pepeo, koji se preuzima iz dva silosa u TE Kostolac A, pneumatski će se transportovati od lokacije do pristaništa, pretovarivati u pristaništu i otprema plovilima preko reke. Na godišnjem nivou se planira otpremanje 157 hiljada tona suvog pepela. Gips koji nastaje kao nusproizvod Sistema za odsumporavanje u TE Kostolac B, a predviđa se količina od 105 hiljada tona godišnje, transportovaće se od lokacije TE Kostolac B do pristaništa vozilima drumskog transporta, pretovarivati i otpremati plovilima preko reke. Na taj način smanjićemo količine pepela i gipsa na našim deponijama, što će dodatno poboljšati uslove u životnoj sredini Kostolca i okoline. Na pristaništu će biti pretovarivarivano i 50 hiljada tona opreme godišnje za TE Kostolac, kao i komadni – generalni teret, koji se doprema rekom, a dalje će se otpremati drumskim transportnim sredstvima do predviđene lokacije.

Trenutno se radi na pobijanju talpi i šipova, na betoniranju šipova i podvodnom iskopu. Takođe se vrše pripreme za dalje betoniranje grede, za nasipanje materijala, kao i radovi koji se ne vide na gradilištu, a odnose se na pripremu i proizvodnju mašinske opreme. U narednom periodu sledi utezanje prenapregnutih kablova i ploče platoa, a radiće se na izgradnji saobraćajnica i izvoditi drugi radovi na kopnu.

Vrednost radova na izgradnji Pristaništa Kostolac je 15.860.000 dolara i oni su sastavni deo realizacije jednog od pet projekata prve faze kineskog kreditnog aranžmana. Planirani rok za završetak ovog projekta je početak proleća 2018. godine.

Požarevljanin “uhvaćen” sa 2.08 promila alkohola, zadržan na trežnjenju sa još dvojicom

Na teritoriji Policijske uprave u Požarevcu, evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda. Dva lica su zadobila teške telesne povrede, dok su osam lica lakše povređena. U šest saobraćajnih nezgoda pričinjena je samo manja materijalna šteta.

Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola zadržana su tri vozača, jedan sa 2,08 promila alkohola u krvi.

Policija je podnela 59 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i izdat je 251 prekršajni nalog, uglavnom zbog neprilagođene brzine.

Likovna kolonija ,,Poezija Mileninih boja” u okviru 54. Ljubičevskih igara u Požarevcu

U okviru manifestacije 54. LjKI, dana 02. septembra 2017. godine, u dvorištu Galerije, održana je likovna kolonija u kojoj su učestvovali:
 likovni stvaraoci ULIS-a Milene Pavlović Barili Požarevac,
 deca vrtićkog uzrasta – PU Ljubica Vrebalov, Požarevac – u pratnji vaspitačice Marije Čerkez
 deca iz Požarevačkih osnovnih škola,
 deca iz Požarevačkih srednjih škola.

Kolonija je nosila naziv “Poezija Mileninih boja” što je ujedno bila i zadata tema učesnicima. Fondacija i ULIS su obezbedili sav potreban materijal za rad, što uključuje platna, papire i boje, kao i zahvalnice svim učesnicima. Svrha ove likovne kolonije je upoznavanje najmlađih sugrađana sa delima naše velike umetnice Milene Pavlović Barili.

Žiri sastavljen iz redova istoričara umetnosti i prof.likovne kulture nagradio je tri rada iz predškolske kategorije učesnika i to:
Saru Nikolov iz vrtića Leptirić za osvojeno 1 mesto;
Nikoliju Stanojević iz vrtića Leptirić za osvojeno 2 mesto;
Ninu Petrović iz vrtića Leptirić za osvojeno 3 mesto.
Nagrađenim učesnicima su uručene prigodne nagrade koje se sastoje od literature iz oblasti likovne kulture u vidu enciklopedija i priručnika za dalje obrazovanje u ovoj oblasti.

Žiriranje i nagrađivanje osnovaca i srednjoškolaca će se obaviti 11. septembra.

ULIS Milene Pavlović Barili Požarevac je u sklopu ove kolonije realizovala deo humanitarnog projekta ,, Požarevac u srcu,, Izložba radova će se održati u Centru za kulturu u Galeriji obojene svetlosti 19.09.2017. godine u 11,55 časova.

Nakon toga će uslediti aukcija dela dana 28.09.2017. godine u istom prostoru. Sredstva od aukcije slika su namenjena deci sa posebnim potrebama Centra za dnevni boravak dece i omladine ometene u razvoju Požarevac.

Učešće u sponzorstvu ove kolonije su uzeli Pekara ,,Pomoravlje,, i Vladimir Čerkez – fotograf.

VREMENSKA PROGNOZA

Pozarevac,RS
few clouds
22.5 ° C
22.5 °
22.5 °
63%
1.8kmh
21%
Wed
36 °
Thu
37 °
Fri
38 °
Sat
40 °
Sun
27 °