36.2 C
Pozarevac,RS
09.08.2025.
STRANA 978

“Istetovirao” Vučića na glavi

” Šta sve ljudi od mene neće tražiti da friziram :-)”, napisao je taj frizer uz fotografiju svog rada.

Ovaj frizer je već radio i likove Isusa Hrista, Novaka Đokovića…

 

NAJUSPEŠNIJI SAJAM TURIZMA U ISTORIJI


Obeležen novim rekordima, događaj je opravdao lidersku poziciju u regionu i uspešno nastavio trend rasta u svim parametrima: broja učesnika – izlagača i zemalja koje su nastupile, organizacionog, sadržajnog i biznis aspekta, poslovnih susreta i ugovorenih poslova tokom sajma, ali i broja posetilaca.Mereno brojem posetilaca, ovogodišnji Sajam turizma najuspešniji je u svojoj istoriji – obišlo ga je 74.762 ljudi, što je novi rekord u poseti.

 Na dan otvaranja manifestaciju je posetilo 31 odsto više posetilaca u odnosu na prošlu godinu, a u brojkama to je skoro tri hiljade posetilaca više u odnosu na prošlogodišnji prvi dan najveće turističke smotre u regionu.Kao nosilac razvoja turizma na našim prostorima, manifestacija je na sveobuhvatan način predstavila i sagledala sve aspekte turističke privrede organizujući tradicionalno u isto vreme i Sajam hotelsko – ugostiteljske opreme HORECA OPREMA, Sajam vina BEOWINE, ove godine na većem izlagačkom prostoru i sa većim brojem učesnika i izlagača, kao i Sajam suvenira.

Image36ppp

Sajam je etablirao novi trend u svetu turizma – da se turističke destinacije objedinjuju u jednu zajedničku turističku ponudu u cilju što efektnijeg osvajanja novih tržišta i povećanja turističkog prometa i broja turista.Rekordni broj izlagača i posetilaca iz svih delova sveta potvrđuje regionalni i međunarodni karakter ovog centralnog turističkog događaja.

 

U šest hala Beogradskog sajma više od 1100 izlagača iz 56 zemalja sveta predstavilo je turističku ponudu, kulturu i običaje, vina i specijalitete kojim očaravaju turiste i goste.Potvrda značaja Sajma turizma za ekonomiju i srpsku privredu data je i prepoznata od strane države. Sajam je i ove godine otvorio premijer Srbije Aleksandar Vučić, a podršku manifestaciji pružio je Rasim Ljajić,

Image29pppp

potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije.Premijer Vučić je u dva ekspozea dao značaj turizmu kao važne privredne grane sa multiplikativnim efektom na ekonomiju čitave zemlje.Predstavio je strategiju koja po prvi put definiše 18 destinacija u Srbiji i jasno naznačava da ti potencijali treba da budu iskorišćeni u punom kapacitetu.

vucic top

 

Prvi put na Sajmu turizma udruženo su nastupili regioni Ruske Federacije i Kineska Nacionalna turistička agencija sa sedištem u Budimpešti i primarni cilj Srbije u budućnosti biće turistički osvojiti Rusiju i Kinu. Premijer je naglasio da je Srbija  prošle godine imala 13 % turista više, te se turizmu kao privrednoj grani sada daje poseban značaj.Tokom Sajma turizma potpisano je nekoliko sporazuma o saradnji i sklopljen značajan broj poslovnih dogovora i aranžmana.Zapažen nastup na sajmu ostvarila je Crna Gora, zemlja partner ovogodišnjeg sajma, a  tokom sajma najavljeni su novi projekti koji dodatno učvršćuju inače dobre međudržavne odnose i kvalitetnu ekonomskau saradnju sa Srbijom.U organizaciji Privredne komore Srbije i Privredne komore Crne Gore, tokom sajma održan je Forum o unapređenju regionalne saradnje u oblasti turizma. Na skupu je ukazano da su zajednički turistički proizvodi zemalja regiona najbolji način za povećanje broja stranih turista i prepoznatljivosti regiona, a najavljen je i prvi u nizu projekata – formiranje jedinstvene turističke ponude Srbije i Crne Gore sa konkretnim aranžmanima. Zajednički turistički proizvod – sedam različitih programa, obuhvataće programe utemeljene na specifičnoj prirodnoj i kulturnoj baštini dve zemlje.

Image2ppp

Sajam turizma pozicionirao je Srbiju kao značajnu turističku destinaciju i jedinstveni kutak Evrope sa velikim prirodnim potencijalima, kulturnim bogatstvom i dragocenim etnološkim nasleđem.  Na sveobuhvatan i kvalitetan način predstavljeni su turistički kapaciteti Srbije i veliki potencijal za razvijanje u budućnosti, privlačenje sve većeg broja inostranih turista, ali i zadržavanje domaćih turista u svojoj zemlji.Srbija je predstavljena kroz brojne programe i prezentacije kao zemlja pogodna za investicije, poslovne susrete, kongrese i seminare, ali i za obilazak, odmor, rekreaciju i oporavak, sport i adrenalinske avanture, šoping i zabavu.Turistička organizacija Srbija u hali 4 Beogradskog sajma na najlepši način je posetiocima i inostranim gostima prezentovala ono najbolje i najukusnije sa ovih prostora kroz film „52 vikenda u Srbiji“,

Image1ppp

mobilnu aplikaciju „Audio vodič kroz Srbiju“, brošuru „52 ukusa Srbije“, redizajniranu Turističku kartu Srbije, kao i Katalog seoskih turističkih domaćinstava.Turistička organizacija Beograda predstavila je kreativni duh prestonice, city break ponude, festivalska i kongresna dešavanja kao i nove načine razgledanja Beograda – razgledanja iz vazduha – helikopterom.Atraktivna manifestacija posetiocima je pružila jedinstvenu mogućnost da ostvare ekskluzivne sajamske pogodnosti i na vreme bukiraju letnje aranžmane.Beograd je bio turistički centar sveta i grad kosmopolitskog duha tokom četiri sajamska dana, što je uz brojne prateće događaje, promocije, prezentacije i konferencije… rezultiralo velikom pažnjom javnosti i predstavnika medija za Sajam turizma.

Image4ppp

Akreditovano je oko 1000 novinara, među njima i veliki broj iz inostranstva: Ruske Federacije, NR Kine, Irana, Kanade, Australije, Italije, Holandije, Nemačke, Crne Gore, Hrvatske,  Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Mađarske, Bugarske, Slovačke, Rumunije, Republike Srpske…

 

Bezbednosni program za mlade

Cilj projekta je podizanje svesti mladih o bezbednosnim izazovima, rizicima i pretnjama kao i stvaranje zdrave bezbednosne kulture kod mladih kroz uvođenje kontinuiranih usluga i preventivnih programa, sprovođenje socijalne rehabilitacije i reintegracije mladih koji su počinioci krivičnih dela i prekršaja na teritoriji Braničevskog okruga.

Glavna aktivnost ovog program predviđao je realizaciju serije radionica zasnovanih na osnovnim principima interaktivnog učenja sa sledećim temama: Teorijski koncept- bezbedonosni izazovi, rizici, pretnje i bezbedonosna kultura, Bolesti zavisnosti, Bezbedonosni rizici u saobraćaju, Polno i rizično seksualno ponašanje, Nasilje i nasilničko ponašanje, Internet i rizici, Trgovina ljudima i eksploatacija, Sekte, Stereotipi, predrasude, diskriminacija, Vanredne i krizne situacije, Ekologija i ekološka kultura, Građanska i politička odgovornost. Radionice su organizovane od strane stručnih lica Sociorehabilitacionog kluba za mlade i ostalih organizatora iz lokalne zajednice. Mladi koji su u riziku i u sukobu sa zakonom( ukupno 15), korisnici Projekta, aktivnim učešćem ojačali su svoje kapacitete za izlazak iz rizičnih situacija. Kvalitet programa jesu i obučeni i osposobljeni omladinski lideri (ukupno 14) koji će dalje u zajednici promovisati humane vrednosti i time podizati bezbedonosnu kulturu kod mladih. Tokom sprovođenja projekta realizovane su 14 radionica vršnjačke edukacije po srednjim školama na teritoriji Grada Požarevca, na kome je ukupno učestvovalo preko 350 učenika, mladih od 15 do 19 godina.

Projekat u okviru svoje implementacije, kao jednu od ključnih aktivnosti takođe je prepoznao istraživae percepcije mladih o bezbedonosnim izazovima, rizicima i pretnjama, koje je uključivalo i realizaciju fokus grupe sa mladima sa temom potrebe i stanja bezbednosne kulture mladih u lokalnoj zajednici.

Udruženje građana „Šansa“ će kroz proces aktivnih konsultacija sa relevantnim stejkholderima i na taj način uspostavljena održiva mreža podrške, kontinuirane usluge i preventivne programe koji se tiču podizanja bezbednosne kulture mladih na teritoriji Braničevskog okruga.

U decembru mesecu realizovan je i Trening „Uspostavljanje servisa usluge u lokalnoj zajednici sa fokusom na bezbednosni program za mlade“ na kome su učešće uzeli predstavnici relevantnih stejkholdera sa lokala.

Na samom kraju, značajan produkt realizacije Projekta jeste i izrada Vodiča za implementaciju programa bezbednosne kulture koji će biti dostupan svim zainteresovanim stranama na primenu i korišćenje, sve zarad kreiranje što bezbednijeg okruženja za mlade u našoj lokalnoj sredini, kao i sveukupnog povećanja stepena bezbednosti svih građana.

Vanzemaljci na Rtnju i kafić na dubini od 400 metara

U Piše: Zoran Milenović

Antičko vreme naseljavala su je tračka plemena, nasledili su ih Rimljani. U srednjem veku oblast Timočke Krajine kontrolišu Vizantija, Bugarska, Ugarska, Turska… Neki istorijski zapisi kazuju da su začetnici turizma u donjem toku Dunava bili Rimljani koji su na potezu današnjeg Donjeg Milanovca, a tadašnjeg rimskog kastruma Taliata, odmarali svoje legije pripremajući ih za borbe u pohodu na Dakiju. Stari Rimljani, prema arheološkim nalazima, koristili su i blagotvornost voda Brestovačke banje kod Bora, a nisu bili imuni ni na vino iz ovog kraja. Ono što su današnji stanovnici baštinili od predaka pravi je izazov za savremenog turistu spremnog na avanturu, i u zimskoj i u letnjoj varijanti, u selu i gradu, nedirnutoj prirodi, ispod zemlje, na planinskim vrhovima, čistim rekama i jezerima.

Na Staroj planini se ove zime traži mesto više, a osim skijaša Staru planinu otkrivaju planinari, biciklisti, paraglajderi, porodice s decom, ljudi željni mirnog odmora i relaksacije. Šetnje mnogobrojnim pešačkim stazama, branje pečuraka i lekovitog bilja, učestvovanje u seoskim poslovima kao što su vrcanje meda, kosidba, sakupljanje sena na tradicionalan način, deo su ponude knjaževačkog seoskog turizma. A kada se zdravo umorni vratite iz šetnje čekaju vas lokalni specijaliteti – belmuž, sir, topla pogača i druga tradicionalna jela domaće kuhinje.

O ljubaznosti domaćina dovoljno govori zapis Nade i Ratka koji su bili u vili “Babin zub”- “Za domaćine samo reči hvale, od njih čovek svašta može da nauči. Vredni ljudi, pošteni, bistri. Tetka Nadu bismo poveli sa nama, ali onda ne bi imao ko da usrećuje ostale goste. Hranu i gostoprimstvo samo možemo da pohvalimo, ali već je sve rečeno – boljeg nema”. Naravno, kada ste već u Knjaževcu ne propustite da prošetate ovom varoši koju su zbog brojnih mostova zvali i “malom Venecijom”, saznate nešto više o jedinstvenim dvopređnim čarapama i isprobate vino iz neke od vinarija pripremajući se za nastavak avanture. Putujući u pravcu severa naići ćete na Rtanj, planinu kao piramidu, sa čijeg se vrha na 1.560 metara, za vedrog dana pogledom može dobaciti do ušća Save u Dunav.

Rtanj je poznatiji u svetu nego kod nas, naročito među UFOlozima, budući da su na svom Svetskom kongresu 2012. u Budimpešti zaključili da je “srpska planina Rtanj centar vanzemaljskog života i onostranih pojava u celom svetu”. Oni koji se bave istraživanjem energetskih polja kažu da piramida Rtanj na neki način apsorbuje negativnu energiju, transformišući je u energiju koja na ljudski organizam blagotvorno deluje. Zanimljivo je da je najduži krak ove prirodne piramide koji se pruža prema severu dug 3 km, onaj koji ide u pravcu jugozapada je upola manji, a treći ima dužinu 750 metara. Interesantna je i činjenica da je nagib strana na Rtnju istovetan onom na piramidi u Meksiku posvećenoj Mesecu, a uglovi se poklapaju sa onim na Keopsovoj piramidi.

Zanemarimo li vanzemaljce i istraživače energetskih polja, značaj Rtnja se ne umanjuje jer samo na ovoj planini raste desetak vrsta biljaka, a najčuveniji je rtanjski čaj delotvoran za lečenje bronhitisa, astme, kašlja. Nastavljajući dalje prema Zaječaru obavezno obiđite Feliks Romulianu, Galerijevu carsku palatu koja je pod zaštitom UNESCO. Zahvaljujući savremenim tehnologijama, kroz sistem hologramskih projekcija, interaktivnih panela i kompjuterskih animacija upoznaćete istoriju Galerijeve palate, a putem 3D multimedijalne projekcije, virtuelno obiđete ovaj raskošni carski kompleks.

Da li je baš Galerije oprobao blagodeti Brestovačke banje kod Bora nije poznato, ali arheološki nalazi potvrđuju da su blagotvornost banjskih voda koristili još Rimljani. Ova “kraljevska” banja svoj procvat doživela je u vreme knjaza Miloša, a nisu joj odoleli ni Karađorđevići. I jedni i drugi podigoše svoja zdanja, pa se u Brestovačkoj banji kao nigde u Srbiji, jedno preko puta drugog nalaze konak Miloša Obrenovića i dvorac kneza Aleksandra Karađorđevića.

Lekovite blagosumporovite i oligomineralne vode ne moraju biti jedini razlog za dolazak u jednu od najstarijih banja u Srbiji, to mogu biti i dobra hrana u ovdašnjim restoranima, kulturne znamenitosti, manifestacije ili jednostavno vreme za punjenje baterija organizma u oazi mira i tišine. Puni energije možete u nastavak avanture, ovog puta pod zemlju. Na kafu ili sok, alkoholna pića se ne služe u jedinstvenom kafiću na 400 metara ispod zemlje. U borskom rudniku, preciznije u Jami, na površini od 65 kvadratnih metara, smešten je kafić. Na zidovima su bakrorezi koji prikazuju rudare, stari rudarski telefoni koji rade, lampe, oprema za spasavanje, table sa natpisima o istoriji i objašnjenjima tehnološkog procesa u borskoj jami. Unutra konstantna temperatura oko 18 stepeni, a do kafića vas, za samo par minuta, vodi jamski lift. Na hiljade ljudi je do sada “u središtu Zemlje” ispijalo kafu, a u knjizi utisaka glumac Ateljea 212 Branimir Brstina zapisao: “Svašta sam u životu video, ali me je ovo zaista impresioniralo.”

Nije ovo jedini unikum istočne Srbije koja ima sela u kojima ne stanuju ljudi, već vino. Pivnice ili pimnice Negotinske krajine su tradicionalne kamene kuće koje služe za proizvodnju i čuvanje vina. Ovakvih vinskih podruma ima u selima Rajac, Rogljevo, Tamnič, Smedovac ili Štubik, ali su najpoznatije Rajačke građene od sredine 18. do tridesetih godina prošlog veka.

Više o istočnoj Srbiji možete pročitati na Danas.rs.

Paušalcima dupli porez – rok samo 15 dana

Izdato ih je oko 75.000, ali koliko duguju budžetu još ne znaju lekari, stomatolozi, apotekari, veterinari, profesori, prevodioci, tumači, inženjeri, arhitekte, fizioterapeuti, zubni tehničari, advokati i druge slične profesionalne delatnosti.

Tako kažu poreznici, a knjigovođe da neoporezovanih ima i u drugim branšama. Na gubitku su preduzetnici, ali i državna kasa, pišu Večernje novosti.

Neuobičajno kašnjenje u tretmanu paušalaca poreznici su pravdali čekanjem najavljene nove Uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje, čije donošenje je u nadležnosti Ministarstva finansija. U ovom ministarstvu, međutim, precizan odgovor nismo dobili.S obzirom na to da je istekla gotovo i druga godina bez rešenja, poreznici su odlučili da obaveze obračunavaju po prethodnom propisu. Oni koji su već imali registrovane radnje mogli su u međuvremenu da plaćaju po starim rešenjima, a kada stigne novo da uplate razliku.

Početnici u poslovanju, međutim, nisu imali na osnovu čega da izmiruju obaveze i sada mogu da očekuju – pozamašne iznose. A moraju da ih podmire – u roku od 15 dana.

“Poreska uprava otpočela je utvrđivanje visine paušalnog prihoda od samostalne delatnosti i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2017. godinu, u skladu sa postojećom uredbom. Planirano je da se sa postupcima utvrđivanja visine paušalnog prihoda i donošenje rešenja paušalno oporezovanim obveznicima, otpočne u toku prvog kvartala 2017. godine, osim za petu grupu obveznika”, kažu u ovoj instituciji.

Besni zbog ovakve prakse poreznika, privrednici upozoravaju da je nečuveno da za ovu instituciju nikakvi rokovi ne važe.

Zbog kašnjenja poreznika nijedna novootvorena preduzetnička radnja koja se opredelila za paušalno oporezivanje nije dobila rešenje niti je tokom 2015. i 2016. plaćala bilo kakvu obavezu. Posebnu štetu su pretrpele preduzetnice koje su u ovom periodu zatrudnele. One koje su otvorile radnje tokom poslednje dve godine, trudničko ili porodiljsko bolovanje su provele sa naknadom u iznosu minimalne zarade.

“Za celu ovu zbrku nikom u Poreskoj upravi neće faliti ni dlaka sa glave, ali zato ceh plaćaju poreski obveznici i delimično budžet Republike Srbije. Pitanje je šta je radila unutrašnja kontrola i zašto nije reagovala posle pola godine”, uveren je Jovan Beara.

Na pitanje kako će preduzetnici izmiriti velike obaveze u roku od samo 15 dana, iz Poreske uprave poručuju da mogu, na pismeni i obrazloženi zahtev poreskog obveznika, u celosti ili delimično, odložiti plaćanje dugovanog poreza. ”Može pod uslovom da plaćanje dugovanog poreza za poreskog obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje ili mu nanosi bitnu ekonomsku štetu”, kažu u ovoj instituciji.

Krivolov u Velikom Gradištu: Kažnjen lovac, funkcioneri izbegli odgovornost

Oni su ujedno i nezadovoljni što tom odlukom nisu obuhvaćeni i lokalni funkcioneri koji su učestvovali u pomenutom krivilovu.

Osnovno javno tužilaštvo iz Velikog Gradišta naložilo je Miši Đorđeviću iz sela Zatonje da zbog krivolova uplati 100.000 dinara u humanitarne svrhe.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica navelo je da je 23. januara ove godine policija privela Mišu Đorđevića, potpredsednika opštine Veliko Gradište koji je ujedno i predsednik Lovačkog udruženja „Golub“ Sladjana Markovića i šefom odborničke grupe SNS-a u Velikom Gradištu Vladimira Štrpca, zbog sumnji da su u krivolovu ubili dve jedinke strogo zaštićenih divljih gusaka.

„S obzirom na to da je Javno tužilaštvo potvrdilo naše tvrdnje, izražavamo čuđenje da je u čitavom slučaju jedino Miši Đorđeviću, politički neaktivanom lokalnom lovcu, naloženo da uplati novac u humanitarne svrhe dok su dva visoka opštinska funkcionera vladajućeg SNS-a ostala de fakto nekažnjena“, navodi se u saopštenju.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica upitalo je da li je bilo političkog pritiska na rad Osnovnog javnog tužilaštva i zatražilo od Miše Đorđevića da javno saopšti ko je platio 100.000 dinara u humanitarne svrhe.

PTIČJI GRIP: Proglašena zaraza pored Srebrnog jezera

Da bi se suzbila zarazna bolesti (avijarna influence) kod divljih gusaka naredjeno je da se domaća živina drži zatvorena i da se pooštre biosigurnosne mere i onemogući njen kontakt sa divljim pticama.

Zabranjen je promet živine, jaja i ptica 15 dana od dana proglašenja zaraze, kao i prometa živinskog mesa, mesa pernate divljači i proizvoda od živinskog mesa iz zaraženog područja.

Zabranjeno ;je održavanje sajmova, okupljanje, priredjivanje izložbi, takmičenja ptica, naseljavanje lovišta pernatom divljači i promet pernate divljači, navodi se u saopštenju.

Neophodno je svaku promenu zdravstvenog stanja i povećan procenat uginuća živine kao i eventualna uginuća divljih ptica a posebno ptica selica odmah prijaviti veterinarskoj službi, veterinarskoj inspekciji i lokalnom kriznom štabu.

Kod Bora kopaju najveće nalazište zlata na planeti

Ovaj rudnik se smatra potencijalno najbogatijim nalazištem tih metala na planeti – saznaju “Večernje novosti“.

“Očekujemo da uskoro okončamo studiju izvodljivosti, nakon čega, u poslednjem kvartalu 2017. godine, krećemo u pripreme za otvaranje rudnika, koji bi se eksploatisao podzemnim putem”, kazao je Klif Dejvis, predsednik “Nevsuna”.

“Naš je plan da brzo razvijemo taj rudokop, koji bi u potpunosti trebalo da postane operativan 2021. godine”, dodaje on.Inače, po preliminarnoj ekonomskoj studiji, rađenoj po metodi poznatoj pod imenom “zrno graška”, vrednost ležišta kod Bora procenjuje se na – sedam milijardi dolara. U preliminarnoj ekonomskoj studiji se navodi i da se troškovi otvaranja rudnika na potezu Čukaru peki, koje je od Bora udaljeno sedam kilometara, trebalo da iznose do – 500 miliona dolara! Takođe, nedvosmisleno se navodi da je to ležište, u ovom trenutku, najbogatiji svetski resurs bakra i zlata.

Kao olakšavajuća činjenica, u preliminarnoj ekonomskoj studiji se navodi da bi blizina pogona za preradu rude u Rudarsko-topioničarskom basenu “Bor”, kao i nova, najsavremenija topionica izgrađena u krugu tog preduzeća, dodatno uticali na niže cene vađenja i prerade rude iz ležišta Čukaru peki. Navodi se i da bi od eksploatacije rudnika država Srbija ubirala pet odsto neto prihoda takse za korišćenje mineralnih sirovina, kao i dodatnih 15 odsto na ime poreza.

Ipak, po ocenama stručnjaka, malo je firmi koje mogu da progutaju tako krupan zalogaj kao što je otvaranje rudnika na potezu Čukaru peki. Međutim, jedna od korporacija koja bi to, svakako, mogla da uradi je, bez sumnje, “Rio Tinto”, jedna od najmoćnijih rudarskih korporacija na svetu.

Stoga, ne bi bilo iznenađenje ni da “Nevsun” upravo tu kompaniju, sa kojom zajedno istražuje još nekoliko lokaliteta u ovom kraju, uvede i u posao otvaranja rudnika na potezu Čukaru peki. Tu su ustanovljeni početni resursi od 1,7 miliona tona bakra i 98 tona zlata, a tu je pronađena i najbogatija bušotina na planeti u kojoj je detektovano prisustvo zlata od čak 50,3 grama po toni!

VODOVOD- Kvar na mreži

Zbog kvara, u periodu od 08:30 do 12:00 časova, bez vode će biti potrošači u ulici Cane Babović – drugi i treći deo i u bočnim ulicama.

Ko predstavlja Srbiju na Evrosongu 2017.

Tijana Bogićević trenutno živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama. Već je učestvovala na Pesmi Evrovizije 2011. godine kao prateći vokal, kada je Srbiju predstavljala Nina Radojičić sa pesmom “Čaroban”. Evrovizijsko iskustvo smatra neprocenjivim i uvek je priželjkivala da se ponovo pojavi na toj pozornici.

Autori ovogodišnje srpske pesme su muzički producenti, kompozitori i osnivači “Symphonix International”: Borislav Milanov, Bo Persson, Johan Alkenas i Lisa Ann-Mari Linder.

Kao autori radili su na mnogim projektima, a na Pesmi Evrovizije su ostvarili značajne uspehe i bili deo tima koji je 2014. godine pobedio na takmičenju sa Končitom Vurst i pesmom “Rise Like a Phoenix”. Autorski su tim numere „If Love Was A Crime”, sa kojom je Bugarska prošle godine osvojila četvrto mesto!

Tokom godina radili su zajedno ili odvojeno na mnogim albumima i sarađivali sa umetnicima kao što su Kelly Clarkson, John Legend, Kylie Minogue, Lady Gaga, Jonas Brothers, Tokio Hotel, Mary J. Blige, Armin Van Buren, Conchita Wurst, Jamiroquai…

Takmičenje za 62. Pesmu Evrovizije biće održano u Kijevu, Ukrajina. Polufinala su zakazana za 9. i 11. maj, dok je veliko finale 13. maja. Sve tri večeri RTS će emitovati u direktnom prenosu.

Vlado Georgiev poručio: “Doći ću, ali vas molim da to bude miran protest”

Mada su iz Sportske hale Smederevo u početku govorili da su „problem osigurači“, potom i da je „došlo do odlaganja“, sada je gotovo izvesno da Barba neće u subotu biti na bini.

Ivan Vučić, direktor Hale, nije se javno oglasio da obrazloži otkazivanje koncerta. Naprotiv, ovih dana je, s manje ili više uspeha, izbegavao i novinare i ljubopitne građane Smedereva. A novinarima, vazda vickastim, njegovo prezime je odlično poslužilo, pa se tako pojavio i naslov – „Vučić zabranio koncert Vlade Georgieva“.

Smederevce je ovakva odluka rukovodstva Sportske hale, sumnja se – naložena „s višeg mesta“, prilično iznervirala, toliko da su rešili da koncert ipak bude održan.

Naredne subote, u 20 i 30, u terminu kada je trebalo da bude koncert, zakazano je okupljanje na centralnom gradskom trgu.

Pozvan je i Vlado Georgiev, da prisustvuje ili učestvuje, što je on odmah i prihvatio.

Na „ Luks Naksi budilniku“ je poručio „ Vidimo se 4.marta u Smederevu“. Otkazivanje nastupa shvatio je kao „ autokratsku odluku, ničim opravdanu, kojom je njemu i članovima koncertnog tima uskraćeno Ustavom garantovano pravo na rad“.

„Niko nikada nije otkazao koncert nekom pevaču. To nije radio ni Tito, a kamoli danas u 2017.godini“ , kazao je Georgiev i pozvao Smederevce da skup prođe bez ikakvih obeležja i stranačkih nastupa.

Smederevci su spontano formirali i Fejsbuk grupu koja je za tri dana okupila više od 11 000 članova. Ova porodica ljudi širom Srbije, dijaspore i javnih ličnosti,koji se protive zabrani koncerta, rapidno raste iz sata u sat.

“Pozvani su svi. Nema politike. Nema obeležja pripadnosti. Samo slobodna građanska svest i bunt. Ustanite, krenite i dođite. Mi smo Georgiev. Hoćete li i nas zabraniti?”, navodi se na ovoj fejsbuk stranici.

Među javnim ličnostima koji su podržali Smederevce, najglasnija je bila kantautorka Kristina Kovač koja je na Tviteru pozvala Vlada da se pridruži protestu, ali i kolege muzičare da daju podršku Vladi jer mu je uskraćeno pravo na rad nakon što je javno izneo svoje mišljenje kom predsedničkom kandidatu daje podršku.

 

 

Ivana Kuzmanović u NB „Đura Jakšić“

Veče je otvorila direktorka Jadranka Grbinović, pozitivnu atmosferu upotpunili su zvuci gitare Marka Milivojevića i Aleksandra Ilića. Razgovor sa spisateljicom vodila je Jelena Janaćković, bibliotekar. Književnica je publici promovisala svoje knjige na jedan drugačiji način, kroz životne primere, jasne i tople poruke. Ivana je govorila o svojim uspesima i neuspesima, odgovarala na pitanja publike, davala savete…vodila prisutne kroz proces ličnih promena.

Ivana Kuzmanović je dosad objavila četiri romana i tri knjige popularne psihologije.

Sa manje uglјa proizveli više struje

Godina za nama u ogranku “TE-KO Kostolac” biće upamćena po ostvarenoj rekordnoj proizvodnji električne energije od 6,752 milijarde kilovat-časova i proizvodnji uglјa od 9,11 miliona tona. To je drugi po redu proizvodni rezultat rudara od početka eksploatacije lignita u ovom rudarskom basenu.

Upoređivanjem proizvodnih rezultata 2016. i 2011. godine pokazuje se da je prošle godine sa manje uglјa proizvedeno za oko 500 miliona kilovat-časova električne energije više u odnosu na 2011, kada je zabeležena rekordna proizvodnja uglјa. U godini za nama ostvarena je rekordna proizvodnja električne energije uz smanjenje potrošnje uglјa, a to govori pre svega o tehničkoj pouzdanosti i efikasnosti termokapaciteta u Kostolcu, ali i o kvalitetu proizvodnje i isporučenog lignita.

U rudarskom sektoru ogranka “TE-KO Kostolacˮ ocenjuju da su u prošloj godini ostvareni dobri proizvodni rezultati u dosta složenim tehničko-tehnološkim uslovima. Podsetimo da je najveća proizvodnja uglјa na kopu “Drmno” ostvarena 2011. godine, kada je iskopano 9,23 miliona tona lignita. Kada je reč o učinku rudarskih sistema angažovanih na otkrivanju uglјa, podaci govore da je ostvarena ukupna proizvodnja od 40.010.946 kubika jalovine.

– Rudari su ostvarili i premašili projektovani kapacitet proizvodnje uglјa od devet miliona tona uglјa godišnje i uspeli da u složenim tehničko-tehnološkim uslovima proizvedu više od 40 miliona kubnih metara čvrste mase, ocenio je Ivan Tašić, direktor za proizvodnju uglјa u ogranku “TE-KO Kostolacˮ.

Važno je što se sve to postiglo iako se proizvodnja uglјa u prošloj godini skoro pet meseci odvijala bez klјučnog bagera 800, zbog problema sa ležajem okreta gornje gradnje i da je rad jalovinskih rudarskih sistema bio opterećen brojnim problemima. Kop “Drmno”, uprkos svemu, radio je pouzdano i sigurno i u potpunosti smo ostvarili svoju misiju, a to je kontinuirano i kvalitetno snabdevanje termoenergetskih postrojenja za proizvodnju električne energije.

U 2017. godini rudari kopa “Drmno” imaće pune ruke posla. Pored ostvarivanja proizvodnih cilјeva, pred njima je i realizacija investicionih projekata koji su u funkciji obezbeđivanja neophodnih uslova za rad i napredovanje rudarskih radova, ali i dalјeg razvoja.

– U ovoj godini treba proizvesti 9,33 miliona tona uglјa, od čega 9,18 miliona za potrebe termoelektrana i 150.000 tona lignita za široku i industrijsku proizvodnju. Rudarskim sistemima koji rade na otkrivanju uglјa planirano je da se otkopa 40.500.000 kubika čvrste mase. Da bi se planovi realizovali, veoma je važno da se u ovoj godini na vreme sprovedu sve javne nabavke i da se planirane remontne aktivnosti obave kvalitetno i na vreme. Očekuju nas ozbilјni mašinski zahvati na rudarskoj mehanizaciji koja radi u sklopu tri velika jalovinska sistema, najavlјuje Tašić.

Na bagerima SRs 2000, koji su angažovani u sklopu drugog i petog jalovinskog sistema, biće zamenjeni reduktori kopanja. Na rudarskoj mašini istog tipa, koja radi u okviru trećeg jalovinskog sistema, biće zamenjen kugliban i kran zupčanik na okretu gornje gradnje.

– Važno je da zadržimo ostvareni kapacitet rudarske mehanizacije, ali u prvom redu moramo da povećamo vremensko iskorišćenje do nivoa od 5.000 sati rada u toku godine. Da bi se došlo do želјenog cilјa, mora se sve detalјno i na vreme odraditi i važno je izgraditi neophodne objekte kao što su: LC 15 linija bunara za predodvodnjavanje, putevi, izmeštanje korita kličevačkog Dunavca. Znamo šta je potrebno i očekujemo operativnu podršku u cilјu stabilnog snabdevanja postojećih termoenergetskih kapaciteta u Kostolcu, kaže Tašić.

Montažni plac

-Početkom januara obavili smo primopredaju montažnog placa na kopu “Drmno” sa kineskom kompanijom CMEK. Na taj način formalno smo stavili tačku na sve naše aktivnosti koje su se odnosile na stvaranje uslova za početak montaže nove rudarske opreme. Biće ovo za nas još jedna radna, teška i, očekujem, uspešna godina, objasnio je Tašić.

U ovoj godini otvoriće se i novo poglavlјe u razvoju Površinskog kopa “Drmno”. Već u prvim mesecima 2017. počinje montaža novog rudarskog sistema koji se sastoji od bagera, osam pogonskih stanica, 12 kilometara transportne trase odlagača i trafostanice. U novu rudarsku mehanizaciju, koja je u funkciji ostvarivanja vizije proširenja proizvodnih kapaciteta kopa “Drmno” sa devet na 12 miliona tona uglјa godišnje, i drugu prateću opremu biće uloženo oko 122 miliona dolara.

Tri decenije od početka eksploatacije

Za rudare kopa “Drmno” 2017. je i godina jubileja. Naime, u aprilu ove godine navršavaju se tri decenije od početka eksploatacije uglјa iz ležišta kopa “Drmno”. Podsetimo da su 1984. godine počeli prvi radovi na otkrivanju uglјenog ležišta.

 

Na pumpi je iz mrtvačkog sanduka iskočio čovek

Sa Radišom Mihajlovićem, grobarom iz Požarevca, koji je poznatiji kao Drnda, upoznali smo vas u tekstu u kojem je opisao kako je izgledao dan kada je vozio mrtvog Slobodana Miloševića.

Ovo je njegova životna priča i priča o poslu u kojoj nam je otkrio neverovatne stvari koje mu se događaju i podsetio nas na mentalitet naših ljudi.

Najpoznatiji grobar u celoj bivšoj Jugoslaviji, ali i Evropi poneo se kao pravi domaćin. Doneo nam je vlašku rakiju i slatko, a nakon što je naručio kafu, počeo je svoju neverovatnu životnu priču za naš portal.

–  Pogrebnim sam počeo da se bavim u Nemačkoj 1992. godine. Preminuo je moj najbolji prijatelj, a ja sam bio jedan od organizatora njegove sahrane. Primetio sam da sahrane u Srbiji nisu na nivou kao što su u Nemačkoj i sinula mi je ideja time da se bavim. Pre toga sam bio u poslu sa kolima, što mi je bila velika olakšica – kaže Drnda.

U poslu je više od dve decenije, a za to vreme se nagledao svega i svačega i doživeo filmske priče.

Zanimalo nas je kako je izgledao njegov prvi susret sa pokojnikom. Sigurno mu nije bilo svejedno.

– Pa, nije… Nije mi bilo svejedno. Fizički i psihički sam se pripremio da ne može ništa da me iznenadi, kao ono – međutim! Prolazim ti ja kroz Minhen… Samo pokojnik i ja. Tada sam vozio u sanitetskom vozilu koje sam sredio kao pogrebni auto.

– U tom vozilu imaš prekidače za svetla. E, sad, uhvati me mrak i ja primetim da ta svetla gore, u “gepeku”, gde je pokojnik. A ne sećam se da sam ih upalio. Okej, uđem ja unutra i onako, jedva, preko kovčega ih ugasim, sav u strahu. Idem dalje, prelazim Mađarsku i meni se prispava. Pogledam ja u retrovizor i vidim četiri oka! Uplašim se! Sada mi je to sve smešno – seća se Radiša.

Prepričava i situaciju u kojoj se jedan čovek na pumpi onesvestio kada je video “živog mrtvaka”.

– Auto koji sam na početku vozio, to sanitetsko vozilo, imalo je zatamnjene štrafte sa strane. Tu je bio prostor za kovčeg, prozor i jedno sedište sa strane koje se spolja nije videlo. Na tom sedištu je sedeo moj rođak. Imao je brkove.

– Stali smo na pumpu i prišao nam je čovek koji radi. U tom trenutku se moj rođak pojavio na prozoru i pitao “Ima li nafte?”. Izgledalo je kao da ustao iz kovčega. Radnik na pumpi je u tom trenutku pao na mestu – kaže Drnda i smeje se.

Potom, Radiša nam je otkrio jednu filmsku scenu u kojoj je učestvovao. Baš kao scena iz kultnogKusturičinog filma “Underground”.

– Bila su dva velika prijatelja, kao braća. Jedan je pravio sinu svadbu, a desilo se da tom drugom u tom trenutku premine deda. Dva dana pred svadbu. On dođe kod nas i kuka. Kaže, “Jaoooj, šta ću da radim, ako mu kažem da je deda umro ima da otkaže svadbu”. Ja mu kažem, ima da ćutimo, da krijemo dedu, pa kada prođe svadba – eto dede. I tako je i bilo – priča Drnda.

Kaže da se susreće i sa slučajevima da neko kupi sebi sanduk, pa kada umre, familija dođe i traži jefitniji.

– Desilo mi se da žena dođe i naruči sebi sanduk od 700 evra. Nakon što je umrla, njena ćerka je došla i tražila deo para, a da mi pokojnicu stavimo u jeftiniji. To ne radimo. Ne dolazi u obzir. Pa, to je bila želja pokojnice i to mora da se poštuje. 

Seća se jedne žene koja je, kako kaže, bila neverovatan “folirant”.

– Išla je sa mnom iz Beča, putovala je kao saputnica, a vozio sam njenog pokjnog supruga. Negde na pola puta do Mađarske osula je paljbu po svom njemu. Te da je bio švaler, baraba, pijanica, da je tukao. Kudila ga je sve dok nismo došli do njene kuće. Kada smo došli, a ona se sva usplahirala, pa poče da kuka kako joj je žao. Sve pred ljudima – otkriva Radiša.drnda-620x350

Kada smo kod ljudi, odnosno kod toga “šta će drugi da misli”, vraćamo se na priču o prestižu.

– Zato sam nabavio čitav vozni park. Sve najnoviji Mercedesi. Imam jedan kojeg niko, ama bukvalno niko, nema u Srbiji. Samo ga ja imam i svi se utrkuju da voze svog pokojnika u njemu. Prestiž!  Ma, nije samo do kola. Tu se utrkuju i za što skuplji sanduk.

– Kovčezi imaju imena, recimo, Senator, DC 10, Ameriken, Tajna večera, a najskuplji je Dijamant. On košta 392.000 dinara. Gornji deo mu je od kože, a ima i veliku imitaciju dijamanta. Najviše se prodaje Ameriken. On košta 1.500 evra. Imamo klimatizovane kovčege, sa prozorima… – tvrdi Drnda kojeg, osim u Srbiji, eks Ju, najviše ljudi zove iz Nemačke, Švajcarske, Holandije, Rumunije, Turske.

Ističe da je prestiž i oko veličine kuća koje se dižu na samim grobovima.

– To su mini vile. Kao vikendice. Diže se na samom grobu i unutra se oprema nameštajem, televizorom. Ljudi tu dođu i sede, jedu. To je pokojnikova kuća. I tu se gleda da bude metar viša od komšijine.

Pitali smo Drndu šta je ono šta ga najviše pogodi u ovom poslu. Dotuče. “Deca. Smrt dece me uvek pogodi. Mislim da je sve jasno” – reče Radiša i oči mu zasuziše.

Na pitanje da li su mu se stvarno događale neke bizarne stvari koje neki ljudi prepričavaju, tipa – da je pokojnik otvorio oči, ustao, progovorio… Drnda kaže da su to sve izmišljotine.

– Ma ne (smeh), ma tako nešto ne postoji. U poslu sam više od dve decenije i nešto posle, tamo gore, mislim da ne postoji. Pa, do sada bi mi se nešto dogodilo da postoji, video bih nešto, javio bi mi se neki pokojnik do sada valjda… To ljudi pričaju, jer im je lakše da tako prihvate smrt – priča.

Od samog početka ovog biznisa bilo mu je jasno na koju “grupu ljudi” da cilja, na koji mentalitet. I bio je u pravu…

– U našim krajevima ljudi vole prestiž. Opterećeni su autom marke – mercedes. Kupio sam nekoliko komada, došao u Srbiju 1994. godine i otvorio prvi lokal u Kučevu, pa sam posle otišao u Požarevac. Krenuo sam da razvijam biznis i sada imam najmoderniji vozni park u čitavom regionu, a i šire – navodi Radiša.

Kada je otvarao svoje preduzeće, odmah je znao da će se zvati – Drnda.

– Moja čukun-baba zvala se Dinda. Mi, kao deca, smo je zezali da je Drnda. I tako sam i dao ime firmi.

Vrlo brzo je Drnda postao poznat, a čak je dobio i tu čast da je u njegovim krajevima najgora kletva vezana za njegovo ime – “Dabogda te Drnda vozio”.

– Drago mi je zbog te kletve. To je nastalo kada je jedna žena uhvatila muža sa ljubavnicom i onda je tako proklela. To se pročulo i tako je i ostalo – smeje se Radiša.

Radiša Mihajlović je inače bio organizator Grobarijade u Požarevcu koja je okupljala najpoznatije grobare iz regiona i Evrope. Gost je bio i  grobar iz Hrvatske koji je vozio mrtvog Franju Tuđmana.

– Ih, tu se igralo grobarsko kolo, svira plehana muzika, a mi igramo uz posmrtni marš!

– Pravi se torta kao sanduk, krst… a tema Grobarijade su Topalovići. Znate kako, mi na to sve gledamo drugačije od “normalnih” ljudi. Mi pričamo crne viceve, nama je to sasvim normalno da se tako šalimo. Pa, ja sam jednom namerno pustio ruku pokojnika na jednog mog, tada novog, radnika, a on se sav prepao i ukočio! – smeje se Drnda.

Radiša Mihajlović je ubedljivo najbolji u svom poslu.

Sve kolege su ljubomorne na mene, ali su svi dobri sa mnom. Čovek mora da bude istrajan i uporan u svom životu. Eto, ja sam bio mašin-bravar prvo. Izgleda da smo mi bravari posebni. I Tito je bio mašin-bravar! Meni je jedan Nemac predvideo sudbinu i rekao da ću da uspem, a počeo sam sa 18 godina i tada sam radio za 50 maraka mesečno. 

Njegov posao vode i deca.

– Imam firmu i u Nemačkoj. Ćerke su mi tamo i rade. Inače, imam dve ćerke, jednog sina, i 6 unučića, a sedmo na putu.

 

11 saobraćajki u POŽAREVCU, Kostolčaninu izmereno 2.61 promil alkohola

Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog neprilagođene brzine stanju puta i uslovima saobraćaja, nedržanja potrenog odstojanja između vozila i upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Ove nedelje iz saobraćaja su isključena 5 vozača zbog upravljanja pod dejstvom alkohola. Požarevačka policija je ovim vozačima putničkih motornih vozila odredila zadržavanje zbog teške alkoholisanosti.

Najviše promila alkohola u krvi imao je Z.P. iz Kostolca, kome je izmereno 2,61 mg/mol.

Novčane kazne izrečene su za 654 vozača uglavnom zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa tokom vožnje i neprilagođene brzine.

Tokom predhodne nedelje saobraćajna policija podnela je i 114 prekršajne prijave. Najviše prijava podneto je zbog neprilagođene brzine, 12 automobila odneo je “pauk” i doneta su 29 Rešenja o uklanjanju vozila.

Požarevljanin gledao najlepši izlazak sunca na svetu

U ovu avanturu i obaranje ličnog rekorda u planinarenju, Aleksandar je krenuo 10. februara odmah nakon ponoći. Pripremljeni po svim običajima koji podrazumevaju jedan ovakav podvig, krenuli su ka samom krateru Kilimandžara, odnosno „Gillmans Point” sedlu, koje se nalazi na 5.700 metara nadmorske visine i do koga se dolazi uz čeone lampe, strmim liticama i kroz vulkanski pepeo.

Dočekala ih je izuzetno niska temperature, tog jutra bilo je – 20 stepeni celzijusa i pratila ih je sve do izlaska sunca na „Stella Point” koja se nalazi na svega 30 minuta trekinga od „Gillmans Point” i predstavlja mesto sa koga se može videti najlepši izlazak sunca na svetu, što su Aleksandar i Mladen uspeli da dočekaju i ovekoveče.

– Ubrzo nakon izlaska sunca, koje menja drastično temperaturu u svega -5℃ za 45 minuta, nastavili smo put dalje ka našem krajnjem odredištu, krećući se fascinantnim obodom kratera Kibo, odnosno nama poznatijem kao Kilimandžaro. „Stella Point” se nalazi na visini od 5.756 metara nadmorske visine i nakon par trenutaka i uskih vulkanskih procepa, imali smo priliku da vidimo fantastičan i veličanstven Uhuru Peak najviši vrh Afričkog kontinenta i jedan od sedam svetskih vrhova (7 Summits), koji se nalazi na visini od 5.895 metara. Tamo je slaba koncentracija kiseonika, svega 48,35 odsto, piše Aleksandar u svom dnevniku.

Potom su nastavili put ka Uhuru Peak i u petak 10. februara, u 8 sati i pet minuta, ovaj dvočlani tim izlazi uspešno na najviši vrh Afričkog kontinenta i najveću samostojeću planinu na svetu, kao i jedan od tri najveća svetska vulkana.

Tri ekipe na Uhuru vrhu

– Osećaj postaje neopisiv, zajedno sa timom REI iz SAD , zatim Muhamet timom iz više zemalja zapadne Azije i ekipom Ortega iz Wellsa, proslavljamo i shvatamo da smo postigli svoj cilj, ostvarili san, oborili rekorde i postavili sebi nove ciljeve za sledeću godinu, oduševljeno navodi Aleksandar.

Uskoro sela na teritoriji grada Požarevca neće plaćati javnu rasvetu

Ovom Javnom nabavkom pored postojećih gradskih, obuhvaćena su i brojila na teritoriji svih seoskih mesnih zajednica.
Nakon sprovedene javne nabavke i potpisivanja ugovora sa izabranim distributerom, meštani sela na teritoriji grada Požarevca više neće plaćati utrošenu električnu energiju za Javnu rasvetu kao što je bio slučaj prethodnih godina.

Počeo Vaskršnji post, vreme kada treba opraštati i tražiti oproštaj

Veliki post naziva se i Časnim postom koji je ime dobio po časnom krstu na kome je Isus stradao.

 Jelovnik je jasno propisan, nema mesa, sira, jaja, mleka i ostalih namirnica životinjskog porekla, takođe se ne konzumira alkohol.

Najstrože su prva i poslednja nedelja kada se jela spremaju isključivo na vodi (nakon prve nedelje, ostali dani su na vodi osim subote i nedelje kada se sprema na ulju, sve do poslednje nedelje).

Post nije puko izgladnjivanje i uzdržavanje od masne hrane, post služi da umiri dušu, očisti misli i privoli čoveka na mir, strpljenje i plemenitost. Sveštenici objašnjavaju da ne treba telo mučiti postom ukoliko ćemo biti besni, svadljivi i želeti zlo bližnjem svom. Vreme posta je vreme molitvi, dobrih dela, dobrih misli i tišine, vernici se ispovedaju kako bi u miru dočekali najveći hrišćanski praznik i pristupili svetom pričešću.

Protojerej Miodrag Pavlović pojašnjava da na početku ovog posta treba oprostiti, ali i zamoliti za oproštaj ukoliko smo nekoga uvredili.

Foto: A. Paunković / RAS Srbija

Prva nedelja posta zove se Čista, a sve do Uskrsa, uz posebna pravila, smenjuju se sedmice Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strašna ili Stradalna nedelja.

Iako kod Hrišćana sreda i petak trebaju biti posni tokom cele godine, većina vernika ipak to ne poštuje. Osim Vaskršnjeg posta, postoje još tri – Božićni, Apostolski i Bogorodičin.

– Božićni post počinje (od 28.novembra i do Božića 7.januara), strogo se posti samo sredom i petkom, ostali dani su na ulju, a subotom i nedeljom može se jesti  riba.

– Apostolski post ( Petrovski post) traje od Nedelje Svih Svetih do Petrovdana (kraj juna- početak jula). Tokom ovog posta u sredu i petak jedu se jela kuvana na vodi, bez ulja.

– Bogorodičin post  (Uspenski ili Gospojinski) – (avgust)  i traje 15 dana. Tokom cele sedmice sprema se hrana na vodi, u subotu i nedelju dozvoljena je hrana na ulju, kao I čaša vina.

Kako post utiče na zdravlje

Foto: Ana Paunković / RAS Srbija

Kada se pomene reč post, prva asocijacija mnogima je izgladnjivanje i klonulost, međutim to nije tačno. Oni koji su se podvrgli postu tvrde da su upravo u tom periodu imali više energije, bili su mirniji i vidno raspoloženiji. Uzdržavanjem od masne, teške hrane, kao i redukovanim obrocima mogu se ublažiti problemi sa dijabetesom, gojaznošću, aknama, padom energije…

Međutim, zbog određenih bolesti nekima je post zabranjen. Oni poste koliko mogu da izdrže, a kasnije se pričešćuju. Trudnice se takođe mogu pričestiti bez obzira da li poste ili ne.

Primer posnog jelovnika:

Tokom posta može se jesti kuvano povrće grašak, pasulj, boranija, pečeni/kuvani krompir, pirinač na vodi, salate, med, džem, semenke, suncokret, voće… Nikako ne treba zaboraviti na pravilan unos tečnosti (najmanje tri litara vode u razmacima)

Napomena: Proizvodi na kojima piše “posno” (majonez,  posni kačkavalj…) mogu sadržati surutku, mleko, jaja..

Naučni kamp „Viminacijum“ 2017

Naučni centar „Viminacijum“ se nalazi u blizini Kostolca, na 95 km od Beograda. Poznat je po izuzetnoj kulturno-istorijskoj vrednosti, kao lokalitet od međunarodnog značaja pod zaštitom UNESKO-a. U njegovom sklopu su naučno-istraživački centar, arheološki lokalitet rimskog grada i legijskog logora iz prvog veka naše ere i paleontološki park. U njemu se nalaze autentični objekti antičkih bazilika i nekropola, rimski amfiteatar, akvadukt u dužini od blizu 10 km i brojne druge građevine iz antičkog perioda. Naučni centar „Viminacijum“ je međunarodno poznat i po nedavno pronađenim izuzetno retkim ostacima mamuta iz praistorijskog perioda. Prostor na kome se kamp odvija predstavlja otvorenu knjigu geologije, arheologije, kulture, umetnosti i istorije ovih prostora.

viminacium-2016-13ppp-min

Naučni kamp „Viminacijum“ se organizuje za decu uzrasta od 7 do 12 godina, u šest trodnevnih termina (petak-nedelja) u toku letnjeg raspusta. Ove godine uvodimo i novi termin tokom Uskršnjeg raspusta (četvrtak-subota). U svakom od termina u kampu će boraviti po dvadeset petoro dece. Polazak prvog dana smene u 8.00 časova, a povratak trećeg dana u ranim večernjim satima.

viminacium-2016-11ppp-min

Termini kampa su:

13. – 15. april 2017. (Uskršnji raspust)
23. – 25. jun 2017.
30. jun – 2. jul 2017.
07. – 09. jul 2017.
14. – 16. jul 2017.
18. – 20. avgust 2017.
25. – 27. avgust 2017.

Program Naučnog kampa približiće deci različite naučne oblasti (arheologiju, hemiju, biologiju, paleontologiju, fiziku, astronomiju, robotiku, matematiku, forenziku itd.), sa ciljem da podstakne njihovu radoznalost, kreativnost i kritičko mišljenje. U pogledu sadržaja, interaktivnog načina rada i kadrova, kamp je organizovan po pravilima letnjih škola na evropskom nivou.
Svi predavači imaju više od 10 godina iskustva u radu sa decom. Kroz raznovrsne sadržaje i metode (interaktivne naučne radionice i eksperimente, iskopavanje na arheološkim lokalitetima, orijentaciju u prirodi, posetu površinskom rudarskom kopu „Drmno“, susret sa našim renomiranim istraživačima među kojima su i dobitnici najvećih evropskih naučnih projekata), deca će imati priliku da:

viminacium-2016-04ppp-min

učestvuju zajedno sa našim poznatim arheolozima u arheološkim iskopavanjima,
sretnu se sa mamuticom Vikom i njenim paleolitskim društvom,
upoznaju se sa kupalištima, zabavama i hranom iz rimskog doba,
upravljaju robotima, uz proslavljene robotičare sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu,
vide fiziku u službi mađioničara („neverovatna“ ravnoteža, Leonardov most, jajogledi, izvadi čep iz boce, „kartezijanski gnjurac“…),

viminacium-2016-40ppp-min
naprave tornado u boci, hemijski koktel, „ljigavca za poneti“, hemijsku erupciju…
posmatraju svet pod mikroskopom i nauče kako da naprave svoj mikroskop,
budu gosti u prirodi (samonikle biljke na jelovniku, herbar za poneti, insekti saveznici…),
puste mašti da ih vodi (pravljenje mozaika, travnato ručno tkanje, bojenje prirodnim bojama, figurine od gline…),
kombinuju matematiku i umetnost,
peku kolače u sopstvenoj solarnoj rerni,
upoznaju se sa abecedom forenzike,
zavire u slovensku mitologiju,
i još mnogo toga…

Smeštaj

Smeštaj dece i gostiju kampa je u novoizgrađenom kompleksu Domvs Scientarivm Viminacivm, u okviru samog kompleksa Naučnog centra.

viminacium-2016-28ppp-min

Troškovi učešća

Troškovi učešća u Naučnom kampu „Viminacijum“ po detetu iznose 15.000 dinara i uključuju troškove puta (Beograd – Viminacijum – Beograd), ishrane, smeštaja, naučnih radionica i pratećih aktivnosti, ulaznica za sve lokalitete i materijala za naučne eksperimente.

Prijava

Za prijavu dece za Naučni kamp „Viminacijum“, molimo da popunite online formular:

Formular za prijavu za Naučni kamp 2017

Nakon prijema popunjenog formulara roditelji odnosno staratelji dobiće potvrdu prijave od strane organizatora, kao i tekst ugovora za boravak deteta u kampu i detalje o uplati.

viminacium-2016-08ppp-min

 

Sokobanja ove godine slavi 180 godina turizma

Sokobanja je opština sa najdužom tradicijom organizovanog turizma u Srbiji i na prostorima bivše Jugoslavije, a 21. juna 2017. proslaviće 180 godina turističke delatnosti.

 Predsednik Turističke organzacije Sokobanja Isidor Krstić rekao je da je 21. juna 1837. ispisan prvi srpski vaučer, sa kojim je po nalogu kneza Miloša Obrenovića zastavnik Lazarević upućen u Sokobanju na lečenje lekovitom vodom.

“Sokobanja je jedina opština u Srbiji koja ima kompletnu turističku ponudu u kontinentalnom turizmu, okružuju je četiri prelepe planine, imamo dva jezera, reku, lekovite vode, termalne izvore, ubedljivo najčistiji vazduh u Srbiji i Sokobanja je prva ekološka opština u Srbiji”, rekao je Krstić.

Prema njegovim rečima u poslednjim decenijama izmenila struktura gostiju i sve je više mladih, od stranaca prošle godine najviše je bilo turista iz Bugarske, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, i kako je dodao, u 2016. godini ostvaren je rekordan broj turista, dok je broj noćenja povećan za 15,6 odsto.

“U privatnom smeštaju imamo oko 12.000 ležaja koji su kategorisani i sa tri pa i četiri zvezdice, a hotelski turizam, iako je veoma dobar mogao bi još da se unapredi. Ipak, naši najbolji hoteli nude takve sadržaje da turisti nemaju potrebe da izlaze iz njih, jer imaju velnes i spa sadžaje, teretane, sportske terene za košarku, odbojku, teniske terene, trim staze”, rekao je Krstić.

On je rekao da turisti ipak većinu vremena provode u prijatnim i dugim šetnjama, udišući u predivnoj prirodi najčistiji vazduh u Srbiji i vraćaju se bitno osveženi, u skladu sa parolom “Sokobanja dođeš star odeš mlad”.

Predsednik opštine Sokobanja Ljubinko Milenković rekao je da opština značajna sredstva ulaže u infrastrukturu, gde radi sa Vladom Srbije koja je obećala da će putni pravac prema Sokobanji biti jedan od njenih prioriteta.

Prema njegovim rečima Sokobanja će od ovog leta imati novu letnju pozornicu “Vrelo” za koju se priprema bogat kulturni program.

Milenković je rekao da je zbog prirodnih bogatstva Sokobanje veoma zanimljiv i planinarski turizam, a za bicikliste je najavio nove staze a najznačajnija će voditi od Sokobanje do Bovanskog jezera.

Održan tradicionalni lov na Moravskog šakala po osmi put

Ovo udruženje je jedno od najboljih u Srbiji po broju ustreljenih štetočina, gde se svake godine odstreli preko 10 šakala i nekoliko lisica. Ove godine, iako je broj učesnika bio najveći sa oko 300 lovaca, ulov je bio nešto manji od uobičajnog. Ustreljeno je tri šakala i četri lisice, što je identičan broj ulovljenih štetočina kao prošle godine, stim što je prošle godine ulovljeno pet šakala i dve lisice.Razlog slabijeg ulova je, kako kažu lovci, što je smanjen prostor na terenu gde se lovilo, kao i loši vremenski uslovi, jer je duvao snažan vetar(košava).

O kolikoj se štetočini radi govori nam bivši predsednik LU”Resava” a sada član Orgazicionog odbora šakalijade Slaviša Pavlović Paja.

-Šakal je životinja predator koja nam je ratnih devedesetih godina došla sa rumunskih Karpata. Od tada se namnožila u svim krajevima Srbije, a posebno u Pomoravlju. Šakal uništava zečeve, mladu srneću divljač, gnezda sa pilićima fazana, jarebice i drugih ptica, kao i njihovih jaja…Pošto on nema prirodnih neprijatelja, sem čoveka, na nama lovcima je da taj broj šakala organizovanim hajkama, dovedemo na razumnu meru, kako bi zaštitili lovni fond divljači-objašnjava Slaviša Pavlović.

Zborno mesto okupljanja lovaca bio je restoran Izvor, gde su lovci nakon doručka i „čašice2 okrepljenja, krenuli u lov na šakala. Pre samog polaska organizatori šakalijade na čelu sa predsednikom LU”Resava”, Novicom Radivojevićem lovcima su dali poslednja upustva, nakon čega su se grupno gotografisali i traktorima krenuli u predviđeno lovište.
Predsednik Orgazicionog odbora šakalijade Novica Radivojević kaže da je bezbednost učesnika najvažnije i da se sbog toga lovci moraju strogo pridržavati pravila.

-Ove godine hajku na šakala organizovali smo u lovištima koji se nalaze u priobavlju reke Velike Morave u atarima Mesnih zajednica Lučica, Prugovo i Poljana. Svi lovci detaljno su upoznati sa pravilima lova, kako ne bi došlo do neželjenih situacija, jer je bezbednost učesnika najbitnija-poručio je prvi čovek osme “šakalijade”.

Tačno nakon tri sata lova lovci su se vratili na zborno mesto. Lovački plen bio je u vidu ustreljenih tri šakala i četri lisice. Posle uspešno završene hajke na šakala učesnici su nastavili druženje u restoranu Izvor.

Pre nego što se obratio prisutnima predsednik Lovačkog saveza Srbije, Dragan Šormaz predsedniku LU“Resava“ Poljana Novici Radivojeviću uručio je Lovačku plaketu za izuzetni doprinos ovog udruženja u razvoju lova u Srbiji. Šormaz je tom prilikom poručio prisutnima da je Lovački savez Srbije najveća i najbrojnija nevladina organizacija u Srbiji ali da su mnogo malo zastupljeni u medijima za razliku od neki, mnogo manjih organizacija, kao na primer „Žene u crnom, koji se ne skidaju sa tv ekrana i stranica štampanih medija.

-Lovački savez Srbija ima 260 udruženja i preko 80. 000 članova, što nas čini u najveće i najbrojnije organizacije u Srbiji. Ta činjenica ne utiče da budemo više zastupljeni u Srpskim medijima, već o nama izveštavaju kada se desi nešto negativno, kao nedavno o navodnom krivolovu u Velikom Gradištu gde je osumnjičen i predsednik tog lovačkog društva. To nije istina, već je istina da je to udruženje, zajedno sa svim udruženjima na dunavskom potezu od Zemuna do Kladova distribuiralo preko 400 tona hrane za životinje i tako im pomogle da prežive sibirsku zimu koja je zahvatila Srbiju u januaru-poručio je Šormaz. Nakon govora predsednik Lovačkog saveza dodelio je najuspešnijim pojedincima za svoje zasluge četri bronzana i tri srebrna lovačka ordena. Među dobitnicima srebrnog ordena našao se i potpredsednik LU“Resava“ Vladan Pajkić-Ćosa.

I ovog puta proglašeni su pobednici u lovu na šakala, najhumaniji lovci, kao svaki put proglašen je i naj promašaj. Ujedno dodeljene su zahvalnice svim onim koji su doprenili uspešnoj organizaciji ove zanimljive manifestacije. Najbolji lovac bio je Srđan Peladić iz LU“Obrenovac“. Drugo mesto osvojio je Radovan Tauz iz LU“Stragari“, dok je treći bio Bojan Jeremić iz LU“Dunav“ Grocka. Ove godine pehar za najrpromašaj dobio je Boris Živković iz LU“Mali Izvor“, kome je pošlo za rukom da sa pet metara promaši i šakala i lisicu. Specijalne zahvalnice dobilo je trojica rumunskih lovaca čije je prisustvo, pored lovaca sa teritorije čitave Srbije, omogućilo da manifestacija dobije međunarodni karakter.

Zanimljivo je da su glavni gosti pored predsednika LS“Srbije“, Dragana Šormaza, inače poslanika u Skupštini Srbije, bili i gradonačelnik Požarevca Bane Spasović, predsednik požarevačke Skupštine, Bojan Ilić, pomoćnik gradonačelnika Nenad Petrović i nekoliko članova Gradskog veća, što se ranije nije dešavalo. Čelnici opštine Žabari tradicionalno su u punom sastavu prisustvovali manifestaciji na čelu sa predsednikom Jovanom Lukićem i predsednikom Skupštine, Dejanom Adamovićem.

Nakon oficijalnog dela lovci učesnici i njihovi gosti lagano su se uz “iće i piće” opuštali. Raspoloženje im je podizao orkestar “Striževac”. Slavlje je potrajalo do duboko u noć.

Bogat meni

Meni na lovačkoj zabavi bio je izvrstan. Prvo su poslužena dva predjela. Jedno klasično, a drugo zimsko sa projom, čvarcima, turšijom i pihtijama. Zatim na red je stigao lovački gulaš sa mesom divljači i pireom, koji se gostima od svih jela najviše dopao. Bilo je jagnjećeg i prasećeg pečenje i neizbežnog roštiljskog mešanog mesa, kao i kupus salate sa ljutim papričicama. Na kraju služen je dezert u vidu baklava.

Lutrija

I ove godine organizovana je bogata lovačka lutrija. Glavna nagrada bila je poluautomatska lovačka puška. Interesantne su bile i ostale nagrade. Lovački dvogled, lovačke kape, remenik za pušku, lovačka britva, razni lovački rančevi, lovački patroni…kao i nelovačke nagrade u vidu besplatnog šišanja, tehničkog pregleda vozila, kotlić sa stalkom…

Pokloni

Svaki učesnik zabave od organizatora, njih preko 300, dobio je prikladnu kesu sa markentingškim i propagandnim materijalom, u kojoj je bila po jedna knjiga iz edicije „Braničeva“
dar požarevačkog Centra za kulturu i najnoviji katalozi Turističke organizacije Požarevac, tek pristigli sa Sajma turizma u Beogradu.

Lovačka stranka

Jedan lovac koji se predstavio kao najstariji učesnik „Šakalijade“ jer, kako je rekao ima 72 godine i preko 50 godina lovačkog straža nakon govora predsednika Šormaza obratio se prisutnima govoreći o nedaćama koje snalaze sve lovce u Srbiji.

-Zahvalio bi se našem predsedniku koji vodi veliku borbu da poboljša status srpskih lovaca, ali to je nedovoljno. Svaki dan nas sve više šikaniraju. Oduzimaju nam oružje imuniciju, neosnovano i bez razloga pišu nam razno razne prijave. Optužuju nas za krivolov i druga krivična dela…Zbog toga predlažem, pošto smo mnogobrojni, da osnujemo Lovačku stranku i kao stranka ostvarimo svoja ugrožena prava-poručio je on, a prisutni su ga za govor nagradili gromkim aplauzom.

Neprijatna situacija na dodeli Oskara! Greškom proglašen La-La-lend! Najbolji film je Mesečina!

06.03 – Fej Danavej i Voren Biti su poslednji najavljivači za večeras, jer je na redu Oskar za najbolji film. A to je, očekivano, „La-la-lend“! Ne, ipak nije, došlo je do zabune koju je napravio Voren Biti, najbolji film je Mesečina. Pomalo neprijatna situacija na bini prerasla je u radost sasvim druge ekipe. Svi su prilično zbunjeni.

05.54 –  Upravo će Leonardo Dikaprio, kojeg je „sreća pogledala“ tek iz 6. puta, uručiti nagradu za najbolju glavnu glumicu… Emi Stoun iz La-la-lenda.

05.47 – Bri Larson, prošlogodišnja osvajačica, izlazi na binu da objavi ko je najbolji glumac u glavnoj ulozi. To je Kejsi Aflek, za rolu u Mančesteru na moru. To je njegov prvi Oskar, a druga nominacija. „Puno mi znači, hvala vam. Jedna od prvih osoba koja me je naučila kako se glumi je Denzel Vošington, a ve.čeras sam ga tek upoznao“, rekao je Aflek tokom govora zahvalnosti.

05.41 – Novi uspeh za La-la-lend, Demijan Šazel sa 32 godine postaje najmlađi dobitnik Oskara za režiju.

05.36 – Sa plafona teatra „Dolbi“ ponovo doleće nešto slatko – sada su to kolačići i krofne! Domaćin Kimel viče da puste i kafu i pravi uvod za najvažnije nagrade.

05.29 – Ben Aflek i Met Dejmon ponovo na zajedno sceni kao pre 20 godina, kada su ih prozvali kao dobitnike za Dobrog Vila Hantinga. Ovoga puta uručuju nagradu za najbolji originalni scenario. Pročitano je ime Kenija Lonergana, za film Mančester na moru. Dvojac Beri Dženkins i Tarel Alvin Mekrejni osvojio je Oskara za najbolji adaptirani scenario.

05.14 – Semjuel L. Džekson je uručio Oskara Džastinu Hervicu za najbolju originalnu muziku. Možete je čuti u filmu La-la lend! A Skarlet Johanson je ta koja će uručiti nagradu autoru najbolje originalne pesme… Ponovo Džastinu Hervicu za City of Stars iz La-la-lenda.

04.59 – Prva zlatna statueta za Linusa Sandgrena za najbolju fotografiju, a druga za La-la lend. Dve nominovane numere iz ovog filma će Džon Ledžend sada izvesti na sceni – City of Stars i Audition (The Fools Who Dream).

04.43 – Salmi Hajek je pripala čast da proglasi Najbolji kratki dokumentarni film. To je ostvarenje Beli šlemovi. Najboljim kratkim igranim filmom proglašen je Pevaj. Kimel se upravo začudio kako to da dodela traje već dva časa, a da Donald Tramp nije ništa tvitovao?

04.30 – Najbolje vizuelne efekte kreirala je ekipa Knjige o džungli. Montaža Džona Gilberta, koji je montirao i Družinu prstena, donela je Grebenu spasa još jednog Oskara.

04.14 – Prva nagrada Akademije za mjuzikl La-la lend. Počelo je, dakle, od najbolje scenografije.

04.08 – Oskar za Najbolji kratki animirani film ide Šljuki. Po običaju, ubrzo će biti dodeljena i nagrada za dugometražni animirani film… To je Zutopija.

3.58 – Trgovački putnik je Najbolji strani film. Režirao ga je poznati iranski filmski stvaralac Ašgar Farhadi, kojem je to drugi Oskar. Sledi muzički predah uz Stinga i baladu The Empty Chair, nominovanoj u kategoriji Najbolja originalna pesma.

03.42 – Vreme je za proglašenje najbolje glumice u sporednoj ulozi. Nominovane su Vajola Dejvis, Nikol Kidman, Naomi Haris, Oktavija Spenser i Mišel Vilijams. Pobednica u ovoj kategoriji je Vajola Dejvis, iz filma Ograde.

03.25 – Sa plafona teatra „Dolbi“ je pala „kiša“ bombona, da se prisutni zaslade. Duhovito je najavljena od strane domaćina Kimela. Koji minut kasnije, sledeću nagradu Akademije je osvojila ekipa koja je radila montažu zvuka filma Dolazak. S druge strane, Najbolji miks zvuka je urađen za ostvarenje Greben spasa – prvi Oskar večeras za film Mela Gibsona.

03.09 – Najbolji dugometražni dokumentarni film je O-Džej: Stvoreno u Americi. Autori Ezra Edelman i Kerolajn Voterlou su se upravo zahvalili svima na nagradi. Sa trajanjem od sedam sati i 47 minuta, ovo je najduži dugometražni film koji je bio nominovan.

02.57 – Zlatnu statuetu za Najbolju šminku i frizure dobila je ekipa Odreda otpisanih. U kategoriji Najbolji kostim Oskara je dobila Kolin Etvud, kojoj je to četvrti. Ovoga puta za film Fantastične zveri i gde ih naći.

02.44 – Prvi Oskar će biti uručen Najboljem glumcu u sporednoj ulozi. To je po mišljenju članova Akademije Maheršala Ali, za ulogu u filmu Mesečina.

02.30 – Počelo najglamuroznije filmsko veče u godini – uz Džastina Timberlejka i numeru Can’t Stop The Feeling. Nakon efektnog ulaska u teatar „Dolbi“, Džastin uspeo sve u sali da natera da plešu! Na scenu izlazi i domaćin Džimi Kimel, koji ističe da je prvi put na dodeli Oskara. Prvo je pokušao da se pomiri sa Metom Dejmonom. Čini se da nije uspeo.

01.25 – A onda je stigla Hali Beri…

01.00 – Zasenili i dame: Stajling koji je za sada privukao najviše pažnje na crvenom tepihu imaju glumac Terens Hauard i, kao i obično, ekstravagantni muzičar Farel Vilijams.

00.25 – Vigo Mortensen, koji zlatnu statuetu očekuje za glavnu ulogu u filmu Kapetan Fantastični, na crvenom tepihu se pojavio sa sinom Henrijem, takođe glumcem.

23.55 – Glumci pristižu na crveni tepih: Lukas Hedžis, nominovan za najbolju sporednu mušku ulogu, prvi se pojavio ispred teatra „Dolbi“, a za njim i Rut Nega, koja je u konkurenciji za Oskara za glavnu žensku ulogu.

Mjuzikl koji se kao grom iz vedra neba probio u centar pažnje, što gledalaca, što kritičara, zauzeo je pol poziciju u večerašnjoj trci sa čak 14 nominacija. Osim za najbolji film, ostvarenje Dejmijana Šazela boriće se i za druga najvažnija priznanja – za najboljeg režisera, glumca, glumicu i druge.

Već se dosta pisalo o tome da je La-la lend izjednačio rekord nominacija sa filmovima Sve o Evi i Titanik, ali trka ni izbliza nije gotova. Velike šanse da Šazelu i ekipi pomrse račune imaju Mesečina, Dolazak, Mančester na moru, Nevidljivi faktori.

U borbi za najbolji film šanse imaju Greben spasa Mela Gibsona, Ograde, Lav i Po cenu života (Hell or High Water).

Uprkos tome što je Natali Portman za ulogu u Džeki favorit kritičara, Ema Stoun bi takođe mogla da odnese kući pozlaćenu statuetu.

Denzel protiv Kejsija. Tako bi mogla da se sumira trka za Oskara u kategoriji najbolje glavne muške uloge.

Legenda Holivuda i dvostruki oskarovac nominovan je za ulogu u drami Ograde. Sa druge strane, Kejsi Aflek svoj povratak na veliko platno izveo je u velikom stilu, fantastičnom glumom u Mančesteru na moru. Osim njih dvojice, za prestižnu nagradu dobre šanse ima i Rajan Gosling za La-la lend.

Nezahvalni posao domaćina ovog puta je dobio voditelj i komičar Džimi Kimel, za kojeg se nadaju da će više ići koracima Krisa Roka i Elen Dedženeris nego li Nila Patrika Harisa.

S obzirom na to kome je poveren posao domaćina, može se sa priličnom dozom sigurnosti reći da će dodela večeras biti u ležernijem tonu. Osim toga, može se računati na to da će jedan od motiva biti njegova „svađa“ sa Metom Dejmonom.

U tom duhu, Kimel je već Dejmonu poželeo da ne osvoji Oskara, za kojeg je nominovan kao producent Mančestera na moru.

Osim Kimela, za kratke predahe između brojnih nominacija i kandidata pobrinuće se kandidati za najbolju pesmu (Sting, Džastin Timberlejk, Džon Ledžend i Lin-Manuel Miranda).

DODELA OSKARA noćas po 89. put

VIŠE od sto miliona gledalaca širom planete pratiće noćas u direktnom televizijskom prenosu iz “Dolbi teatra” u Los Anđelesu 89. dodelu Oskara, nagrade koja uz sve polemike i kritike koje je prate i dalje ostaje najglamurozniji i najpopularniji događaj (prošle godine tokom četvoročasovnog spektakla objavljeno je 19,1 milion “oskarovskih” poruka na “Tviteru”).

 Trka za ovogodišnju pozlaćenu statuetu viteza Oskara koji drži krstaški mač stojeći na rolni filma, kao i prethodnih godina, donela je dosta iznenađenja. Najveće je svakako film “La La Lend” Dejmijena Čazela, koji je sa 14 nominacija u najvažnijim kategorijama postao rekorder, i u istoriju ove nagrade stao uz epohalna ostvarenja “Sve o Evi” i “Titanik”. I mada su mnogi ugledni kritičari dali ocenu da je Čazelov mjuzikl precenjen sa toliko nominacija, on svakako ima najveće šanse da noćas bude apsolutni pobednik. Naša publika imala je priliku da “La La Lend” premijerno vidi nedavno, kao “uvod” i najavu za 45. jubilarni Fest.

Za najbolji film nominovana je i izvanredna drama “Mančester na moru” Keneta Lonergana, koju upravo gledamo na Festu (bilo bi sasvim opravdano iznenađenje ako bi ona noćas briljirala), a u trci su i “Mesečina” Berija Dženkinsa, “Dolazak” Deniza Vilanueva, “Greben spasa” Mela Gibsona, “Po cenu života” Dejvida Makenzija, “Nevidljivi faktori” Teofora Melfija, Fences Denzela Vošingtona, drama “Lav” Garta Dejvisa. Najbolji reditelj u 2016. biraće se između Dejmijena Čazela, Keneta Lonergana, Berija Dženkinsa, Mela Gibsona i Deniza Vilanueva.

Ulogom bogatašice u filmu Florens Foster Jenkins, koja želi da postane operska diva iako nema talenta, Meril Strip je osvojila rekordnu, 20. nominaciju za Oskara i ušla u istoriju ove nagrade. Na listi za najbolju glavnu glumicu su i Izabel Iper (“Ona”), Ema Stoun (“La La Lend”), Rut Nega (Loving), Natali Portman (“Džeki”). U kategoriji za najboljeg glavnog glumca kritičari smatraju da je Kejsiju Afleku za ulogu Lija Čendlera u “Mančesteru na moru” gotovo “obezbeđen” Oskar, iako su u trci i Endrju Garfild (Hacksaw Ridge), Vigo Mortensen (Captain Fantastic), i Denzel Vošington (Fences).

Da se ovogodišnji Oskar neće naći na meti rasističkih komentara, za razliku od prošle godine kada su bili zastupljeni samo glumci bele rase, svedoče nominacije za sporedne uloge: Viola Dejvis (Fences), Naomi Haris (“Mesečina”), Oktavija Spenser (Hacksaw Ridge), Mišel Vilijams (“Mančester na moru”) i Nikol Kidman (“Lav”). Nominacije za najboljeg sporednog glumca imaju Maharšala Ali (“Mesečina”), Džef Bridžis (“Po cenu života”), Lukas Hedžes (“Mančester na moru”) i Majkl Šenon (“Noćne zveri”). U kategoriji za najbolji originalni scenario šansu da dobiju Oskara imaju filmovi “Mančester na moru”, “La La Lend”, Hell or High Water, The Lobster i 20th Century Women, a za najbolji adaptirani scenario “Dolazak”, “Mesečina”, Fences, Hacksaw Ridge i “Lav”.

Među najvažnijim kategorijama u kojima se dodeljuje pozlaćena statueta viteza Oskara je i najbolje ostvarenje van engleskog govornog područja, a pobednik će se tražiti među filmovima “Toni Erdman” (Nemačka), Land of Mine (Danska), A Man Called Ove (Švedska), Tanna (Australija). Na ovoj listi je i film The Salesman velikog iranskog reditelja, oskarovca Ašgara Farhadija, koji je za svetske medije najavio da odustaje od dolaska u Los Anđeles na 89. dodelu Oskara, u znak protesta što je novi američki predsednik Donald Tramp zabranio ulazak u SAD državljanima nekih islamskih zemalja, među kojima je i Iran.

Nastavak textra pročitajte OVDE.

 

Vratila se NOKIA 3310, ima ekran u boji i košta 49 €

Kompanija „Ejč-Di-Em global“, koja poseduje „Nokiju“, na Svetskom kongresu mobilnih tehnologija u Barseloni predstavila je nove modele, među kojima je i nova verzija legendarne „nokije 3310“.

Telefon nije smartfon i pruža opcije kao i originalni model – telefoniranje, slanje poruka i snažnu bateriju koja će trajati danima.

Osim modela „3310“, „Ejč-Di-Em global“ je predstavio model „nokija 5“, dok je najavio i dolazak modela „nokija 6“ na evropsko tržište.

Održano 6. Međunarodno savetovanje pčelara Braničevskog okruga

Ovaj skup je podržao Grad Požarevac u saradnji sa Udruženjem pčelara Požarevca. Na skupu se obratio predsednik Udruženja pčelara Grada Požarevca Dejan Milošević koji se zahvalio lokalnoj samoupravi na pomoći koja je izdvojila 6 miliona dinara za pomoć razvoju pčelarstva na teritoriji Grada Požarevca.

On je još istakao da je pčelarstvo poljoprivredna grana u razvoju i da je u njoj budućnost. Najavio je da će na prostoru LJubičeva biti izgrađen poslovno turistički kompleks u cilju razvoja pčelarstva i proširenja turističke ponude. Prisutne je pozdravio i predsednik Gradske opštine Kostolac Ivan Savić a savetovanje je otvorio gradonačelnik Grada Požarevca Bane Spasović sledećim rečima:

“Poštovani prijatelji,

Neizmerna mi je čast što sam danas sa vama. Takođe, osećam i veliko zadovoljstvo što je požarevačko Udruženje pčelara uspelo i ove godine da okupi eminentne predavače i stručnjake iz ove oblasti.

Budžetski fond za razvoj poljoprivrede grada Požarevca pružio je snažnu podršku ovom projektu edukacije sadašnjih i budućih pčelara, i koliko čujem, rezultat nije izostao. Požarevačko udruženje je prošle godine i zvanično bilo najmasovnije u Srbiji sa preko 300 proizvođača i 14.000 košnica, što je podatak za veliki respekt.

Uvidom u aktivnosti koje ste sprovodili i koje sprovodite, više je nego jasno da rezultat nije došao stihijski, ni sam od sebe. Siguran sam da ste upravo boraveći među pčelama vi zapravo usvojili njihov model rada koji podrazumeva dobru organizaciju i marljiv rad. Upoznat sam i sa nekim od vaših skorašnjih projekata koje ste pažljivo isplanirali, tačno i precizno realizovali i to ne samo kao partneri sa gradskim ili republičkim institucijama, već i sa onima van granica naše Srbije gde je administracijski dodatno teško ispuniti standard, a vi ste to uspeli.

Novim članovima Udruženja kao i onima koji su danas samo došli na Savetovanje poručujem da su na pravom mestu i predlažem da pažljivo saslušate današnje govornike. Obavešten sam da su među njima i stručnjaci iz Slovenije i Hrvatske, koji su nam sa sobom doneli veliko znanje ali i iskustvo. Posao koji obavljam naučio me je da su znanje i iskustvo kategorije kojima ne smemo prestati da težimo čitavog života i zato je prisustvo gospode Idžojtića, Čuljka i Noča svima nama dragoceno.

Iz razgovora sa svojim prijateljima koji se bave pčelarstvom saznao sam da je ono davno prestalo da bude samo proizvodnja meda i briga o pčelama. Danas se ova industrija dobrano naslanja i na niz srodnih proizvoda, ali i očuvanje i poboljšanje zdravlja pa i turizam. Iz istog razgovora saznao sam da su Hrvatska i Slovenija u tim oblastima napravila velike korake, te tako željno iščekujem rezime današnjeg Savetovanja kako bi Grad Požarevac u saradnji za Udruženjem pčelara Požarevac u budućnosti nešto od toga implementirao i kod nas.

Dragi pčelari, hvala na pažnji i želim vam srećan rad.“savetovanje pcelara 1

Skupu su prisustvovali i predsednik Skupštine Grada Požarevca Bojan Ilić, zamenik gradonačelnika Saša Pavlović i drugi čelni ljudi Požarevca i Kostolca.

 

 

 

Požarevljani uspešni na polumaratonu u Splitu

Slobodan Jotić je uz veoma neugodnu povredu primicača i uz velike bolove smogao snage da prođe kroz cilj za 2h 45min, što je za svaku pohvalu.

Čestitke Vitaminki na njenom prvom istrčanom polumaratonu u vremenu 2h 29 min.martonci pozarevac 2

Tanja Ilić je istrčala za 2h 26 min.

Ivan Milovanović je bio naš najbrži član na ovoj trci, 1h 37min.

Mihajlo Gajić je istrčao za 1h 55min.martonci pozarevac 3

Još jedna prednost cele ove priče su i putovanja na prelepe destinacije, u ovom slučaju Split je u pitanju, trčanje kroz neverovatne predele, uz pristupačne cene i trud organizatora, u ovom slučaju Zdravko Mišovića, koji se potrudio i ovog puta da sve protekne u najboljem mogućem redu.

 

Požarevljanki u Srbiji govorili da je ružna, u Aziji je među najuspešnijim modelima

Katarinu Brkić (21) u svetu modelinga znaju kao Ketty. Rođena je u Požarevcu i kada je počinjala da se bavi manekenstvom, konstatno je nailazila na zidove.

– U Srbiji sam pokušala u više agencija da radim, ali nažalost nisu imali sluha za moj izgled, za moju lepotu, a nisu bili ni profesionalni. Nisu uspeli da mi naruše samopouzdanje, čvrsto sam verovala u sebe i eto, danas sam jedan od najupešnijih srpskih modela u Aziji – priča Ketty.

Katarina Brkić Foto: Crystal model agency
Katarina Brkić Foto: Crystal model agency

– Kod nas još uvek važe pravila da je lepa devojka sa

mo ako ima dugu kosu. Ja imam kratku plavu kosu i ova frizura je totalni hit u Aziji – kaže Katarina Brkić.

Ona tvrdi da u Kini vole kada žene izgledaju drugačije i da su u svetu odavno razbijeni stereotipi o lepoti.

– Za naše pojmove očigledno nisam bila dovoljno lepa sve dok nisam otišla u Peking. U Kini ljudi vole moj izgled jer sam drugačija, a drugačije se svuda u svetu ceni. Nažalost, kod nas ne. Pojam “ružnih manekenki” postoji samo kod nas. Svako je lep na svoj način i svako ima nešto posebno, samo mora to da istakne. U svakom slučaju prolazi polako vreme silikonskih lepotica – zaključuje Katarina.

Požarevljanke bolje od Beograđanki

Početak meča ipak je pripao gošćama jer su odlično odigrale prvi set, čitavim tokom vodile i zasluženo ga osvojile. Kada je već bilo jasno da će Beograđanke osvojiti prvi set, domaće igračice su se skoncetrisale i sve svoje misli usmerile ka drugom delu igre. To se isplatilo, jer su u njemu sasvim drugačije izgledale, odlično se kretale i dobile bez velikih problema. Ista slika viđena je i u trećem setu u kome su, u odnosu na drugi, domaće dale gošćama samo poen više, te je on završen rezultatom 25:21.

Međutim, drama je ipak viđena u četvrtom setu, ispostavilo se i poslednjem na utakmici. Do polovine seta bio je egal, da bi u drugom delu Beograđanke dodale gas i povele sa pet poena razlike. Tada, kao u transu, nošene malobrojnom ali bučnom publikom, Požarevljanke osvajaju poen za poenom, stižu ekipu “Lucky star” i prve dolaze do 25. poena.

Narednu utakmicu ekipa ŽOK “Mladi radnik” Požarevac igra u Aranđelovcu protiv ekipe “Šumadija”.

 

Požarevljani nemilosrdni prema gostima! Pobeda sa +42!

Spustili su gas tek u poslednjoj četvrtini a domaća publika je mogla da uživa u mnoštvu atraktivnih poteza koje su im pružili njihovi košarkaši.

Požarevac – Goč (Vrnjačka Banja)  93:51

(25:15, 31:8, 23:14, 14:14)

Požarevac: Sandić 8(1), Antić 5(1), Kukolj 6, Papić I. 5(1), Stojanović 11(1), Đorđević 15(2), Ognjanović 15(3), Šakotić 4, Stanković 20(1), Nešković 2, Papić J. 2

Goč: Bukonja, Petrović 6, Kasalović 3, Milošević, Vlajković 10, Opačić 5(1), Kovačević 7, Krstić, Batinić 9(2), Garović 11.

Igrač utakmice: Kosta Ognjanović (Požarevac).

 

Adamović ličnim rekordom DO ZLATA

Blistao je danas u Beogradu Petar Adamović na trećem, poslednjem kolu kvalifikacija Kupa Streljačkog saveza Srbije u B programu. Uoči evropskog šampionata u Mariboru za dva kruga popravio je svoj lični rekord vazdušnim pištoljem i sa 565 krugova osvojio je zlatnu medalju u kategoriji mlađih juniora. Srebro je pripalo njegovom reprezentativnom kolegi Stefanu Todoroviću iz Streljačkog kluba „Kolubara“ iz Lazarevca sa 549 krugova. Istim rezultatom, ali sa slabijom poslednjom serijom, bronzu je osvojio Todorovićev klupski drug Vukašin Lazić. U ovom kolu nastupilo je 25 mlađih juniora pištoljem.
Za krug je medalja izmakla Ani Todorović u kategoriji mlađih juniorki pištoljem. 357 krugova bilo je dovoljno za četvrto mesto u konkurenciji 19 takmičarki.
Najbolji mladi sportista Smedereva za 2016. godinu, Veljko Ilić je sa 586 krugova osvojio treću medalju u tri kola, srebrnu, nakon dve bronze. U konkurenciji 30 mlađih juniora vazdušnom puškom zlato je osvojio Marko Ivanović iz kragujevačkog Streljačkog kluba „Čika Mate“ sa 590 krugova, a bronzu Đorđe Savić iz Streljačkog kluba „Oko sokolovo“ iz Kosjerića sa 584 kruga. Vazdušnom puškom, u kategoriji kadeta, odličan rezultat napravio je mlađi brat Petra Adamovića, Nemanja i sa 577 krugova zauzeo je peto mesto u toj kategoriji, a deveto u kategoriji mlađih juniora.
Peta je bila i kadetkinja Natalija Tasić, najbolja mlada sportistkinja Smedereva. Rezultat od 391 kruga doneo joj je sedmo mesto u kategoriji mlađih juniorki. U ovoj disciplini nastupale su još i Dunja Rajković 370 (23 kadetkinja/32 ml. juniorka), Iva Jovanović 368 (25/34), Jovana Lazić 367 (24/35). Nastupilo je 38 kadetkinja i 49 mlađih juniorki.
U finale ovog pretiženog domaćeg takmičenja za mlade strelce od naših strelaca plasirali su puškom u svojim kategorijama Veljko Ilić i Nemanja Adamović, i Natalija Tasić u obe kategorije, i pištoljem Petar Adamović i Ana Todorović.
U nedelju 5. marta na strelištu u Sportskoj hali Smerevo održaće se Prvenstvo centralne Srbije vazdušnim oružjem u A programu (juniori i seniori), a već u ponedeljak 6. marta ispratićemo Petra Adamovića, koji odlazi na svoje drugo Prvenstvo Evrope. Put Maribora istim povodom koji dan kasnije odlazi i seniorka Jasmina Milovanović. Našim strelcima želimo srećan put i postizanje najboljih rezultata!

VREMENSKA PROGNOZA

Pozarevac,RS
clear sky
36.2 ° C
36.2 °
36.2 °
16%
1.9kmh
0%
Sun
38 °
Mon
36 °
Tue
34 °
Wed
36 °
Thu
36 °