20.1 C
Pozarevac,RS
08.07.2026.
STRANA 468

Uskoro potpuna rekonstrukcija “Đure”

Foto: B.P.

Danas se završava rok za podnošenje ponuda za izradu urbanističkog projekta bloka “Đura Jakšić” u Požarevcu. Procenjena ukupna vrednost ovog tendera iznosi nešto više od tri miliona donara bez PDV-a.

Podsećamo da je tokom 2019. godine završeno popločavanje i uređenje dela ovog naselja u Požarevcu.

Foto: Urban City // B.P.

Novim urbanističkim projektom predviđene su nove zelene površine, prilazi iz Vardarske i Trga Radomira Vujovića, novi dečiji mobilijar, sportski tereni koji će biti adekvatno ograđeni. Rekonstrukcijom biće uvedena i B zona parkiranja u ovom naselju.

Foto: Urban City, B.P.  // arhiva

Projektom blokovskog parkiranja rešiće se dugogodišnji problem građana koji žive u ovom delu grada i takođe urediće se površine unutar blokova koje su u lošem stanju obzirom da nisu sređivane više od 30 godina od kada su zgrade i izgrađene.

Pored ovih radova biće uređeni i pešački tokovi, postavljena nova rasveta, a kontejneri će biti ograđeni.

Foto: Urban City // B.P.

Kompletan prostor biće prilagođen licima sa slabijom pokretljivošću i invalididetom.

Procenjuje se da će cena kvadrata u ovom delu grada biti još skuplja posle rekonstrukcije.

Poskupeo Post Express, ukinuta usluga “danas za sutra do 12 časova”

FOTO: URBAN CITY / B.P.

Od 1. januara ove godine počeo je da se primenjuje novi cenovnik usluge Post Express-a.

Ne postoji više usluga “danas za sutra do 12 časova”, već samo “danas za sutra do 19 časova”.

Za paket težine do 0,5 kg, usluga danas za sutra do 19 časova od 1. januara košta 250 dinara. Za pakete od 0,5 kg do 2 kg, cena je 300 dinara. Opširnije cneovnik pogledajte na slici ispod.

Foto: postexpress.rs

Stižu praznici – da li vas hvata euforija ili praznična depresija?

Foto: Urban City / B.P.

Šta je to zapravo što očekujemo od praznika i sa kakvim mislima ulazimo u ovo doba godine?

Počev od novogodišnje rasvete, pa preko sniženja u supermarketima, atmosfera nas neminovno uvodi u posebno raspoloženje i zahteva od nas jednu vrstu ponašanja. Pa čak i oni koji ne podležu prazničnoj depresiji ili euforiji, oni koji su uslovno rečeno ravnodušni prema završetku kalendarske godine, ne mogu da budu izuzeti iz opšte atmosfere koja vlada u ovo vreme.

Ukoliko i sami razmišljate o ovome i želeli biste da konsultujete stručnjake – psiholozi, psihoterapeuti i lekari različitih specijalnosti svakodnevno su dostupni na platformi za besplatne zdravstvene konsultacije DokTok. Posetite www.doktok.rs, napravite svoj profil i zakažite konsultaciiju kod željenog stručnjaka.

Vreme praznika i Nova godina su, mnogi će reći, vreme sreće i zadovoljstva, euforije. Prilika da druge i sebe obradujemo poklonima i da provedemo slobodno vreme u opuštanju, veselju i druženju. Ujedno to je i period stresa, sumiranja proteklog perioda, svođenje računa, pogotovo finansijsko, ali neretko i emocionalno.

Intenziviranje osećanja je izuzetno prisutno u ovom periodu praznika. Sva osećanja za vreme praznika kao da dobiju na volumenu. Ako je neko usamljen – biće usamljeniji, ako je neko srećan – srećniji, ako je neko zadovoljan – zadovoljniji, ako je zaljubljen – zaljubljeniji. Dešava se da ljude koji zaista uživaju u prazničnim čarolijama, dolazak praznika prene iz zimske depresije.

Šta je ono što neke ljude u periodu praznika čini srećnim, euforičnim, a druge usamljenim, tužnim, depresivnim? I šta je to euforija, a šta praznična depresija?

Ljudi najčešće sreću brkaju s euforijom. Ova nejasnoća je mnogo veća od, na primer, razlikovanja između tuge i depresivnosti, jer se niko ne žali kada oseća euforiju. Međutim, kao što je tuga zdravi pandan depresivnosti, koja je nezdrava emocija, tako je i sreća zdravi pandan euforiji – koja predstavlja nezdravo i stoga štetno osećanje.

Budući da je euforija intenzivna emocija, ona nas lako preplavi i samim tim sposobnost racionalnog mišljenja biva značajno umanjena, često propuštamo da osmislimo situaciju u kojoj se nalazimo i prepuštamo se varljivom i najčešće kratkotrajnom uzbuđenju.

Praznična depresija je jedno reaktivno stanje u kome je praznik okidač za pojavu neraspoloženja. Kod ljudi koji su u depresivnom stanju, tada je izražen osećaj usamljenosti, ponekad i odbačenosti, sećaju se praznika u prošlosti, kako je to bilo pre, kako je bilo kada su bili deca ili zamišljaju kako bi voleli da bude, gde se javlja osećaj frustriranosti.

Osećanja koja prate praznike su primetna i svi svedočimo njima. Delom ih diktiraju drugi, odnosno nekako je uslovljeno. Gledajući primer Deda mraza upakuje se atmosfera za decu. Nekako je očekivano da budemo veseli i raspoloženi. Televizija ima veliki uticaj na formiranje generacija, pa samim tim i deo kulture i vrednosti to diktira. Osećanja su izraženija i vezuje se za prelazak nade ka nečemu boljem, a ono što je glavno je da su euforija i depresija dva polariteta.

Svako uverenje koje dovodi do toga da nešto što je nestvarno i prividno plaćamo nezdravim, negativnim osećanjima i onim što je stvarno, nije korisno za naš psihički aparat i treba da predstavlja okidač za promenu. Budimo ono što jesmo za novogodišnje praznike i dopustimo da budemo u sopstvenoj ličnosti, identitetu i sopstvenom putu. Nikome ne bi bilo bolje u našoj koži, sem nama samima.

Dakle, analizirajmo svoje razmišljanje iz više perspektiva, intervjuišimo ljude oko sebe i pitajmo ih kako se zaista osećaju i da li je sva ta euforija koju primećujemo zaista baš euforija ili nam se samo tako čini iz daleka. Razmislimo kako možemo da budemo promena koju želimo da vidimo, umesto da očajavamo nad onim što nismo mogli, želeli ili hteli da uradimo. Praznike činimo mi sa našim najbližima gde god da se nalazimo. Onako svoji i prirodni, autentični.

Rudarski sektor ogranka „TE-KO Kostolac“ u 2021. godini: Rad daje rezultate

Za rudare Površinskog kopa „Drmno“ 2021. godina bila je naporna i puna izazova, ali su ostvareni dobri rezultati, ocenjuju u rudarskom sektoru Ogranka „TE-KO Kostolac“.

Uporedo se radilo u nekoliko pravaca: na ispunjavanju proizvodnih zadataka, stvaranju neophodnih uslova za rad osnovne rudarske mehanizacije  i realizaciji investicionih planova.

− Tokom godine imali smo kontinuiranu proizvodnju uglja i otkrivke koja je uglavnom bila iznad mesečnih bilansa. Verujem da ćemo do kraja godine ne samo ostvariti već i premašiti predviđene planove − rekao je Veselin Bulatović, direktor za proizvodnju uglja u ogranku „TE-KO Kostolac“.

Veselin Bulatović, Foto: Energija Kostolac

Proizvodnja uglja biće na nivou bilansa od 9,35 miliona tona ili za koji procenat veća. Plan otkrivke za ovu godinu je 46,5 miliona kubika, ali verujem da će se otkopati oko 48 miliona kubnih metara jalovine. Ako se to ostvari, biće to ujedno i najveća proizvodnja otkrivke u istoriji kopa. To je i logično ako se ima u vidu činjenica da je novi šesti jalovinski sistem ušao u drugu godinu rada.

Bulatović kaže da je na frontu iskopavanja uglja, na oko 500 do 600 metara do zapadne granice ležišta, došlo do prirodnog zaleganja ugljenog sloja, pa se u ovoj zoni pojavila još jedna etaža na otkrivci.

− To je rešeno tako što smo bager SRs 470 premestili na otkrivanje uglja, jer je ugljeni bager vedričar na opravci. Kada počne da radi ugljeni bager vedričar, na proizvodnji uglja biće ponovo tri bagera – rekao je Bulatović.

On je naglasio da je u upravi EPS-a za proizvodnju uglja u toku izrada inovirane studije Površinskog kopa „Drmno“, koja će tretirati i pojavu zaleganja uglja, kao i način da prvi jalovinski sistem dobije novu rudarsku opremu.

− Tokom godine redovno smo obezbeđivali i ugalj za rad termoenergetskih kapaciteta u Svilajncu i Obrenovcu. Sve ugovorene obaveze biće ispunjene u isporuci komadnog uglja. Neophodno je da se godišnja količina komadnog uglja isporučuje kontinuirano svakog meseca na način kako je tehnički moguće. Verujem da će se uskoro početi s takvom isporukom – objasnio je Bulatović.

Bušenje bunara, Foto: Energija Kostolac

Što se tiče realizacije investicionih projekata, Bulatović kaže da je najveća investicija u ovoj godini izgradnja linije odvodnjavanja LC-18, na kojoj se radovi na bušenju bunara privode kraju. Urađene su i istražne bušotine po trasama budućih linija bunara LC-19 i LC-20 u cilju izrade projektne dokumentacije.

− Nadam se da će do početka aprila 2022. godine biti završena kompletna izgradnja LC-18 linije bunara sa odvodnim cevovodom. Za 2022. godinu planirana su sredstva za izgradnju nove LC-19 linije bunara – kaže Bulatović.

On objašnjava da je druga važna investicija izgradnja kontejnerskog naselja na krajnjoj zapadnoj granici kopa u neposrednoj blizini trafostanice „Rudnik 4“.

− Postupak javne nabavke i ugovaranje posla treba uskoro da se završe, a plan je da se na proleće zaposleni usele u novo naselje. Kop je dosta napredovao i sada se radnici do radnog mesta prevoze iz kontejnerskog naselja u Drmnu. Do rudarskih sistema treba im oko pet-šest kilometara na početku i kraju smene. Zato smo želeli da stvorimo uslove da se skrati putovanje – dodaje on.

Jalovina iznad plana, Foto: Energija Kostolac

U novo kontejnersko naselje biće smešteni zaposleni koji rade na šestom, trećem, četvrtom i prvom BTO sistemu. Ugovorena je i izgradnja puta u dužini od 1.170 metara, širine šest metara, koji će iz Arheološkog parka „Viminacijum“ voditi do novog kontejnerskog naselja. Planirana je izgradnja i velikog parking prostora kako za privatna vozila tako i za vozila i mašine pomoćne mehanizacije. Prema Bulatovićevim rečima, krajem novembra završeni su radovi na asfaltiranju stacionarnog puta duž zapadne granice kopa. Rade se i etažni putevi na kopu tako da se u ovoj oblasti situacija popravlja.

− Sve je to u funkciji podizanja efektivnog radnog vremena rudarskih sistema. Uz nabavku kvalitetnih rezervnih delova za osnovnu rudarsku mehanizaciju, imaćemo nesmetano snabdevanje blokova i mirniji rad bez tenzija. Sklopljen je ugovor za nabavku guseničnih članaka za bagere SRs 2000 i reduktore za sisteme 1400 i 1800, a isporučeno je i osam bubnjeva za kompletiranje naručenih reduktora. Ove godine pokrenuta je nabavka dve pogonske stanice B-2000 – rekao je Bulatović.

Stabilna proizvodnja uglja, Foto: Energija Kostolac

Opravdana strategija

Bulatović podseća da je poslovna politika EPS-a odnosno kopa da se nabavi oprema B-2000 jer se i dalje računa na ležište „Kostolac Zapad“. Ta oprema sa većim snagama i širinama traka biće potrebna u budućnosti.

− Priča o energetskoj krizi je pokazala da je takva strategija opravdana s obzirom na postojeće kapacitete kopa „Drmno“. Ne treba zaboraviti da su termoenergetski kapaciteti instalisani u Drmnu savremeni, sa urađenim svim ekološkim projektima, i nema dileme da oni treba da rade dokle god na ovom području ima uglja − zaključio je Bulatović.

Veći deo Kostolca bez vode u sredu u trajanju od sedam sati

Foto: Urban City // B.P.

Zbog pucanja vodovodne cevi vodu neće imati sledeće ulice u Kostolcu:

Bože Dimitrijevića,

Nikole Graonića,

Rudarska sa bočnim ulicama,

Prvomajska,

Jadranska ,

Stevana Nemanje,

 7. juli do Crkve,

 Krug Pijace ,

 Vojvode Mišića,

Osnovna i tehnička škola,

Hala sportova,

 Stadion Rudara Kostolac,

 Vrtić Kostolac

u periodu od 08:00 časova do 15:00 časova.

Lončar: Zdravstveni sistem može da izdrži još jedan talas kovida

ZLATIBOR LONČAR, Foto: B.P.

Zdravstveni sistem Srbije je tokom pandemije koronavirusa pokazao snagu i iz nje će izaći još jači, rekao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Istakao je da će zemlja, kad je reč o zdravstvenom kadru, biti zbrinuta za narednih deset godina. Ministar zdravlja kaže i da zdravstvo može da izdrži još jedan talas kovida.

Lončar kaže da su mnogi mislili da naš sistem neće izdržati ovakav udar, i da će da pukne.

“Drago mi je da se to nije desilo i da izlazimo iz ovoga jači, sa novim bolnicama, novom opremom. To pokazuje da naš zdravstveni sistem ima budućnost i da ova zemlja ne treba da brine, jer ima ko da je leči”, rekao je Zlatibor Lončar u intervjuu za Tanjug, sumirajući prethodnu godinu u srpskom zdravstvu.

Što se tiče medicinskog kadra, Srbija će biti zbrinuta za narednih deset godina, poručio je ministar.

“Nama niko nije ostavio takav sistem, ali mi ćemo nekima drugima ostaviti sistem za ponos i sa kadrom, jer nije dovoljno samo da izgradite bolnice, nabavite opremu, morate neko i da radi”, kaže Lončar.

Dodaje da postoje primeri da je uložen novac u infrastrukturu, u zidove, u opremu, ali da nije imao ko da radi, ali se to u Srbiji, kaže, neće desiti.

“Ostavljamo sistem u dobrom stanju, sa svim što je neophodno da funkcioniše u narednom periodu”, objasnio je Lončar.

Na pitanje da li srpsko zdravstvo može da izdrži još jedan talas, Lončar uverava da je odgovor potvrdan.

“Niko nas ne pita da li može, mora. Ako smo izdržali sve do sada, ne bi bilo u redu da sada bude drugačije, moramo da izdržimo. Da li je lako naravno da nije, da li je teško svima koji rade u zdravstvenom sistemu, da li su se svi umorili, da li ovo predugo traje, sve to jeste, ali nemamo izbora, moramo da nastavimo dalje i da se nadamo da će građani shvatiti da postoji deo lične odgovornosti i da mnogo toga zavisi od njih”, objasnio je on.

Vakcinacija, maska i distanca – kontrolisani uslovi

Kada je reč o merama, naglašava da su jedine za koje se zna da mogu da pomognu – vakcinacija, maska i distanca.

“Ono što se pokazalo, to je da bi trebalo da svi koji se nisu vakcinisali da se vakcinišu, oni koji su se vakcinisali, a prošlo je šest meseci da prime buster dozu i da se pridržsvaju svih mera za koje znamo da daju rezultat, a to su maske u zatvorenom i izbegavanje skupova gde su ljudi koji nisu vakcinisani ili nisu testirani”, rekao je Lončar.

Dodaje da niko ne uživa u tome da nekome ograničava kretanje, ili šta će i kako da radi.

“Mi nismo za to da nekome nešto ograničimo, ali da to budu kontrolisani uslovi, skupljajte se, veselite se, ali neka budu prisutni ili vakcinisani ili testirani i nemamo nikakav problem”, naveo je Lončar.

Kada je reč o vakcinama, Lončar kaže da najveće zasluge u njihovoj nabavci ima predsednik Aleksandar Vučić, jer je, kaže, imao kontakte i na istoku i na zapadu, na svim mestima gde su se nalazili ljudi koji mogu da pomognu Srbiji.

Zahvaljujući tome, dodaje, imali smo opremu, vakcine i lekove, sve što je potrebno da sistem funkcioniše, uz preusmeravanje sredstava za izgradnju novih kapaciteta.

Naglašava da pandemija još nije prošla, a na pitanje kako vidi prethodne dve pandemijske godine, ministar kaže da će mu biti potrebno neko vreme da sve izanalizira.

Dodaje i da problem ne može da se reši samo u Srbiji, već na nivou Evrope i sveta, te da je potrebno da svi imaju dovoljno vakcina.

“Da se vakciniše svetska populacija u dovoljnom broju. Do tada, on će da mutira, pojavljivaće se novi sojevi, novi talasi, a kakvi će oni biti zavisi od nas”, zaključio je Lončar.

Počelo štampanje glasačkih listića za referendum

Predsednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević pokrenuo je u štampariji Javnog preduzeća “Službeni glasnik” štampanje glasačkih listića za izjašnjavanje građana na Republičkom referendumu radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije.

Vladimir Dimitrijević je naveo da će biti štampana 6.510.233 glasačka listića, kao što je ranije objavila Republička izborna komisija.

Podsetio je da će se glasanje održati na teritoriji cele Srbije, na svih 8.000 biračkih mesta i na 29 mesta u zavodima, kao i na 10 mesta u inostranstvu.

“Pitanje na referendumu glasi: da li ste za utvrđivanje akta o promeni Ustava Republike Srbije, na koje će građani nedvosmisleno odgovarati sa da ili ne”, rekao je Dimitrijević i naveo da će glasački listić biti bele boje i da su 0,5 odsto ukupnog broja rezervni listići.

On je kazao da će štampanje listića trajati koliko bude bilo potrebno da se birački materijal pripremi, odnosno u skladu sa Zakonom o propisanim rokovima.

“Distribuiraće se 10. i 11. januara u inostranstvu, odnosno širom Srbije u jedinicama lokalne samouprave, u ovom slučaju potkomisijama koja će kasnije taj materijal deliti biračkim odborima u rokovima do dana održavanja izbora”, zaključio je Dimitrijević.

U Požarevcu pretežno sunčano i toplo

Foto: Urban City // B.P.

Ujutru po kotlinama jugozapadne i južne Srbije mestimično magla, koja se ponegde može zadržati i duže tokom prepodneva, a tokom dana malo do umereno oblačno, suvo i toplo.

Vetar slab i umeren, na planinama i jak, južni i jugozapadni.

Jutarnja temperatura od -2 do 7, najviša dnevna od 11 do 18 stepeni.

I u Požarevcu pretežno sunčano i toplo, sredinom dana umereno oblačno. Vetar slab, južni i jugoistočni.

Jutarnja temperatura 2, najviša dnevna oko 13 stepeni.

Prognoza za narednih sedam dana

Prema izgledima vremena do 11. januara, u sredu malo i umereno oblačno i toplo sa periodima sunčanog vremena.

Naoblačenje s kišom, koje će uveče zahvatiti severne i zapadne, u četvrtak će se uz osetno zahlađenje proširiti i na ostale krajeve, uslovljavajući mestimično kišu, a u brdsko-planinskim predelima sneg.

Zatim hladno, u petak na severu kratkotrajno razvedravanje, u ostalim krajevima pretežno oblačno, na jugozapadu i jugu još ponegde sa slabim padavinama.

Od subote pretežno oblačno, u nižim predelima povremeno kiša i susnežica, u brdsko-planinskim sneg.

Detektovana afrička kuga svinja u delu Braničevskog okruga

Foto: Pixabay // Ilustracija

U opštini Veliko Gradište, na području naselja Majilovac i Sirakovo proglašena je zaraza afričke kuge svinja, dok se na područjima susednih naselja Đurakovo-Popovac, Kurjače, Biskuplje, Kisiljevo, Topolovnik, Desine, Kamijevo, Pečanica, Ljubinje proglašena ugroženim od ove zarazne boelsti.

Od nje su ugrožena i naselja u opštini Malo Crniće,  Smoljinac, Šapine, Malo Gradište, kao i naselja na području grada Požarevca: Kasidol, Trnjane, Nabrđe, Bratinac, Bubušinac, Maljurevac i Bradarac.

Na navedenim područjima sprovodiće se sve propisane mere za suzbijanje afričke kuge, uz zabranu održavanja stočnih pijaca.

RIK: Ukupan broj glasača na predstojećem referendumu 6.510.233

Foto: Pixabay // ilustracija

Republička izborna komisija objavila je da je ukupan broj glasača u Srbiji na predstojećem referendumu o ustavnim promenama 6.510.233.

RIK je na današnjoj sednici doneo Odluku o objavljivanju ukupnog broja glasača na dan 31. decembra 2021. godine, koja će biti objavljena u Službenom glasniku Republike Srbije.

Štampanje glasačkih listića za referendum počeće sutra.

Predsednik RIK-a Vladimir Dimitrijević rekao je da je, u skladu sa Zakonom o jedinstvenom biračkom spisku, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, rešenjem zaključilo birački spisak 15 dana pre dana izbora, odnosno 31. decembra u ponoć.

Time je, kako je dodao, Ministarstvo postupilo u zakonom propisanom roku.

Na sednici su određene tri članice RIK-a koje će činiti Komisiju za kontrolisanje štampanja glasačkih listića.

Naveo je da glasačke listiće priprema nadležna komisija i da se oni štampaju na jednom mestu.

Na pitanje da li ima neka informacija od Kancelarije za KiM o održavanju glasanja na KiM, Dimitrijević je rekao da još uvek nema nikakve zvanične informacije, kao i da će, čim ih bude imao, obavestiti javnost u propisanim rokovima.

Referendum o promeni Ustava u oblasti pravosuđa zakazan je za nedelju, 16. januar.

Ustav se menja da bi se srpsko zakonodavstvo uskladilo sa evropskim, u procesu pristupanja Srbije EU.

Promene se odnose na način izbora sudija i tužilaca kako bi se smanjio uticaj politike u tom procesu.

Referendum, na kojem će se građani izjašnjavati o promenama koje su predviđene Aktom o promeni Ustava Republike Srbije, biće održan u nedelju, 16. januara, od 7 do 20 časova.

Neoporezivi iznos zarade povećan na 19.300 dinara mesečno

Foto: Urban City // B.P.

Počev od 1. januara 2022. godine povećan je neoporezivi iznos zarade sa 18.300 dinara na 19.300 dinara mesečno, objavio je ministar finansija Siniša Mali.

Kako je naveo u objavi na svom Instagram profilu, istovremeno je smanjena stopa doprinosa za PIO na teret poslodavca za 0,5 odsto.

“Tom merom smanjuje se poresko opterećenje prosečne neto zarade za oko jedan procentni poen. Već četiri godine smanjujemo fiskalno opterećenje zarada, koje je pre četiri godine iznosilo 63%. Najpre je smanjivano po jedan procenat godišnje, prošle godine je smanjeno za 0,6 PP, a sada ponovo za jedan procentni poen. Politika Ministarstva finansija je da pomognemo privredi i da je rasteretimo i od toga nećemo odustati“, naveo je Mali.

Nadoknada časova u školama u drugom polugodištu

Očekujem da će se u školama što duže primenjivati neposredna nastava, kao i da će više visokoškolskih ustanova preći na takav model.

Ovako je prvo polugodište u školama i na univerzitetima sumirao ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić. On je, govoreći o planovima Ministarstva za ovu godinu, rekao da će dva glavna zadatka biti – dalja digitalizacija obrazovnog sistema i investicije.

Kada je reč o digitalizaciji, nastaviće se sa opremanjem digitalnih učionica, a nastavnicima će biti podeljeno 18.500 računara.

Prvo polugodište privedeno je kraju bez velikih turbulencija. Jedino “iskakanje” iz uobičajenog nastavnog procesa u prvom polugodištu bio je neplanirani jesenji raspust u novembru za vreme državnog praznika Dana primirja koji je umesto dva trajao pet dana.

Časove koji su tada izgubljeni đaci će nadoknaditi u drugom polugodištu. Prema uputstvu Ministarstva prosvete, svaka škola ima autonomiju u kreiranju plana nadoknade, a propušteni časovi mogu da budu nadoknađeni na dva načina – radnim subotama u kombinaciji sa dodatnim časovima tokom radnih dana ili produženjem časova za 15 minuta.

Danas pretežno sunčano u Požarevcu, do 14°C

Foto: Urban City // B.P.

U jutarnjim satima u kotlinama i visoravnima jugozapadne i južne Srbije kratkotrajna magla, a tokom dana sunčano i toplo, sa temperaturom i do 18 stepeni.

Pre podne sunčano, posle podne umereno oblačno, a u Banatu ponegde sa slabom, kratkotrajnom kišom.
Jutarnja temperatura od 1 do 7, a najviša dnevna od 12 do 18 stepeni.
I u Požarevcu pretežno sunčano. Vetar slab promenljiv, posle podne slab i umeren zapadni.

U Kostolcu ubrzana gradnja bloka B3

Foto: Urban City / B.P. / arhiva

U termoelektrani “Kostolac B” gradi se novi blok B3 instalisane snage 350 megavata, koji će biti prvi novi proizvodni kapacitet EPS-a posle 30 godina, a postrojenja bi trebalo da budu potpuno izgrađena do kraja 2022. i novi blok na mreži tokom 2023.

Prošle godine stepen gotovosti izgradnje bloka B3 podignut je za čak 26 procenata, kažu u EPS-u uz očekivanje da će do kraja 2022. godine stepen fizičke gotovosti nove termoelektrane biti 99 procenata.

Po sistemu “ključ u ruke” gradi ga kineska kompanija CMEC, a rukovodilac portfolija ključnih investicionih projekata EPS-a Željko Lazović u izjavi za Tanjug ističe da je reč o složenom i kompleksnom, multidisciplinarnom projektu.

“Stigli smo na gotovo 68 procenata kumulativnog stepena gotovosti projekta”, ističe on.

Za ovu unikatnu investiciju u Srbiji istovremeno se rade projektovanje, izgradnja objekata na lokaciji i proizvodnja opreme u kompanijama po svetu, najviše u Kini.

“Projektovanje je kompleksno posebno zato što je rađeno sa Kinezima koji to rade drugačije nego što se radi u Srbiji. Stepan gotovosti projektne dokumentacije je 95 odsto, dobili smo 12 od 14 građevinskih dozvola”, kaže Lazović.

Jasnoće radi dodaje da se radi o 950 sveski projektne dokumentacije od kojih je trenutno urađeno 860-870 sveski, što je prostorno pun dvoiposoban stan dokumentacije.

Tokom do sada izvednih radova ugrađeno je 80.000 kubnih metara betona, iskopano 250.000 kubika zemlje, položeno 3.000 šipova.

“Ogroman posao je urađen do sada, i postavljene su dobre osnove da u 2022. godini završimo realizaciju izgradnje bloka”, kaže on.

Proizvodna oprema budućeg postrojenja obuhvata 5-6 hiljada krupnih komponenti koji se proizvode u 130-140 fabrika u svetu, a najveći deo u Kini.

“Složeno je to ispratiti i iskoordinirati, ali na dobrom smo putu. Stepen gotovosti svih uređaja je na nivou 85 odsto, od čega je 47 odsto ili u putu ka nama ili je već isporučeno na lokaciju”, rekao je on.

Sumirajući aktivnosti u 2021. godini, Lazović ih opisuje kao period stabilizacije, u koju se ušlo sa završenim radovima ispod kote 0, pa su realizovani radovi iznad nivoa zemlje.

“Početkom 2021. stepen gotovosti imali smo 42 odsto, a sada smo stigli na gotovo 68 odsto. Za 26 odsto povećan je stepen gotovosti ove investicije”, rekao je on.

Izdvaja da je za godinu dana urađeno 6.000 tona čelične konstrukcije, na lokaciju je stigao veliki broj opreme, montiran je stator generatora u turbogeneratorsko postrojenje.

“Od 14 sistema bloka pet sistema je dovedeno do stepena gotovosti između 80 i 90 odsto. Stabilizovali smo i napravili izuzetno dobru osnovu za 2022. godinu da privedemo kraju izgradnju, što se tiče izvođenja radova na lokaciji”, kaže on.

Lazović kao prelomnu ističe 2022. godinu u kojoj očekuje da na lokaciji u aprilu bude više od 95 odsto opreme, i da se posle završetka izgradnje čelične konstrukcije u martu krene sa montažom kotlovskog postrojenja.

“Očekujemo da u 2022. godini građevinski i sa instalacijom opreme budemo u stepenu gotovosti preko 99 odsto, i da pripremimo sve osnove da krenemo sa prijemom i komišningom da bi pustili blok u rokovima koji je definisan od strane Kineza”, kaže Lazović.

Blok B3 je od izuzetnog značaja za elektroenergetski sistem Srbije i planirano je da kao najmoderniji radi u baznom režimu.

“Radiće do god naša postrojenja iz termosektora budu radila. On će biti u pogonu, nadamo se, do 2050. godine. Proizvodiće gotovo 2,5 teravat časova električne energije godišnje, i tako pokrivati između pet, šest odsto naše potrošnje u Srbiji”, rekao je on.

Probleme koji su usporili izgradnju bloka Lazović deli na one oko pristupa projektovanju i kovid situaciju.

Kaže da su razlike u načinu projektovanja dovele do kašnjenja što je pomerilo proizvodnju opreme i izvođenje radova, dok je zatim kovid uticao na kašenjenje u samoj realizaciji.

“Puno toga je urađeno da se nivo kašnjenja smanji. Kinezi su postavili novi prodžekt menadžment tim 2018, pa je sa 1,6 procenata realizaciju novi tim podigao na ovih 68 odsto. Ogroman posao je urađen, ali izgubljeno je neko vreme”, kaže on.

Dodaje da je EPS uradio sve da se kašnjenje umanji, te da je angažujući ljude iz te kompanije, konsultante i službe učinjeno sve da se olakša kineskoj strani da lakše i brže krene sa realizacijom.

“Očekujemo da se u narednih godinu i po dana završi realizacija projekta”, poručio je on.

Uz izgradnju bloka stvoreni su uslovi i za povećanju proizvodnju i adekvatan transport uglja sa kopova do postrojenja.

Lazović kaže da je završena izgradnja sistema bager-transporter-odlagač koji će omogućiti da se sa devet miliona tona uglja godišnje proizvodnja uglja podigne na planiranih 12 miliona tona.

Pri projektovanju i izgradnji bloka prioritet EPS-a je bila i zaštita životne sredine, a Lazović ističe da je Studija o proceni uticaja prošla javnu raspravu i da je saglasnost dobijena.

Kostolac je nedaleko od Evropske unije, odnosno Rumunije, pa je dobijena i saglasnost rumunske strane na studiju o proceni uticaja.

“Ispunili smo sve što je traženo po našem zakonu i propisima, a i po propisima EU, sa stanovišta zaštite životne sredine”, kaže Lazović.

Objašnjava da će već u pogonu biti vršena redukciju zagađujući čestica.

“Azotni oksidi se u kotlovskom postrojenju smanjuju sa nivoa 800 miligrama po m3, na 200 miligrama. Sumpordioksid sa postrojenjem smanjujemo sa 8-9.000 miligrama po kubiku na 150 miligrama. A na kraju čestice letećeg pepela smanjujemo sa jednog gram na 10 miligrama po kubiku vazduha”, objasnio je on.

Vrednost izgradnje Bloka je 618 miliona dolara i realizuje se u saradnji sa partnerima iz Kine, a realizuje se na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine.

U EPS-u navode da je cena investicije ostala u planiranim granicama, jer je ugovor zaključen po sistemu ključ u ruke.

Objašnjavaju da je obaveza kineske kompanije CMEC da u okviru ugovorene cene izgradi celokupno postrojenje, a u skladu sa propisima i zakonima Srbije.

Petog januara prve obaveze stižu na naplatu

Foto: Urban City // B.P.

Poreska uprava objavila je  mesečni kalendar za januar, a već sledeću sredu 5. januara ističe rok za dostavljanje obavetštenja o zaključnim ugovorima po osnovu estradnih programa u prethodnom mesecu.

Takođe sledeće srede je i rok za dostavljanje izveštaja o izvršenju obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom za prethodni mesec i uplata sredstava.

Navedeno je da su svi poslodavci koji imaju obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom dužni su da dostave odgovarajući izveštaj nadležnoj jedinici Poreske uprave prema svom sedištu na obrascu IOSI. Poslodavci nemaju obavezu dostavljanja drugih dokaza uz sam obrazac izveštaja.

Zatim, 10. januara sledi podnošenje poreske prijave i plaćanje poreza na premije neživotnih osiguranja za prethodni mesec. Isti datum pada i podnošenje poreske prijave i plaćanje PDV za prethodni mesec od strane poreskog dužnika iz člana 10. Zakona o PDV.

Najviše obaveza dospeva 17. januara

Nedelju dana kasnije, tj. 17. januara, na naplatu dolaze akontacije poreza i doprinosa na prihode od samostalne deltanosti za prethodni mesec. Taj dan treba i da se plate doprinosi za sveštenike i verske službenike, za domaće državljane zaposlene u inostranstvu i za inostrane penzionere za prethodni mesec.

Takođe do tog datuma treba da se podnesu poreske prijave i plate doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva za prethodni mesec.

Do 17. je potrebno i podneti poreske prijave i platiti PDV za prethodni mesec, kao i za četvrto tromesečje 2021. godine

Takođe tada dospevaju i obaveze podnošenja obrasca PID PDV 1 za četvrti kvartal, ako je obveznik u četvrtom kvartalu ispunio jedan od kriterijuma za sticanje statusa obveznika PDV koji pretežno vrši promet dobara u inostranstvo, plaćanja poreza na prihod od pružanja ugostiteljskih usluga za IV kvartal 2021. godine, podnošenja zahteva za promenu poreskog perioda za koji se predaje poreska prijava i plaća PDV iz kalendarskog tromesečja u kalendarski mesec.

Do ponedeljka, 17. januara, potrebno je i platiti akontacije poreza na dobit pravnih lica za prethodni mesec, plaćanje obračunate akcize za preiod od 16. do kraja prethodnog meseca, podnošenje proizvodnog normativa od strane proizvođača akciznih proizvoda koji se primenjuju za umanjenje obračunate akcize u 2022. godini.

Obavezno je i podneti poresku prijavu za obračun akcize za prethodni mesec, ali i podneti prijavu o obračunu akcize na električnu energiju za krajnju potrošnju za prethodni mesecc i plaćanje akcize.

Do samog kraja meseca, 31. januara potrebno je da se plate obračunate akcize na period od 01. do 15. dana u mesecu.

Do tada je potrebno dostaviti popisne liste akciznih proizvoda nadležnoj filijali za period od 01.01. do 31. 12. 2021. godine, kao i podneti izjavu o zainteresovanosti za finansijsku podršku za fiskalizaciju.

Za sam kraj meseca ostalo je i da se podnesu prijave za preduzetnike paušalce kod kojih je došlo do izmene u obimu poslovanja odnosno prometa u prošloj godini, ali i plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za neisplaćene zarade za decembar 2021. godine.

Prvog dana 2022. rođene tri bebe u Požarevcu

Foto: Urban City / B.P. /

Prvog januara do podneva u porodilištu Opšte bolnice Požarevac rođene su tri bebe.

Kako smo saznali, u pitanju je jedan dečak i dve devojčice. Sve bebe kao i njihove majke su zdrave.

Pooštreni uslovi za ulazak u Crnu Goru

GP Dobrakovo, Foto: urban City // ilustracija

Od danas, 2. januara 2022. godine, pooštreni su uslovi za ulazak u Crnu Goru.

Ministarstvo zdravlja je saopštila uslove pod kojima se epidemiološke mere moraju poštovati – da je osoba potpuno vakcinisana propisanim brojem doza vakcina protiv koronavirusa i da od druge doze vakcine nije prošlo više od šest meseci.

Neophodan je dokaz da je osoba prebolela Kovid-19 (prošlo ne manje od 10 dana i ne više od 180 dana od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa).

“U oba slučaja, lice mora da poseduje ili negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata ili brzi antigenski koji nije stariji od 48 sati. To znači da više nije moguć ulazak u Crnu Goru samo sa negativnim testom”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Državljani Crne Gore i stranci sa privremenim boravkom mogu da uđu u zemlju bez ovih dokaza, ali uz određivanje samoizolacije u trajanju od 10 dana koju je moguće prekinuti najranije nakon tri dana nakon negativnog PCR testa.

Vozio auto-putem 234,7 km/h

Foto: GM screenshot // ilustracija

Policija je presretačem zaustavila državljanina Holandije koji je na auto-putu Beograd-Šid kod Sremske Mitrovice, na delu puta gde je ograničenje 130, vozio 234,7 kilometara na čas, saopštio je MUP.

Pripadnici Uprave saobraćajne policije, jutros oko 9.12 časova presretačem su zaustavili tridesetosmogodišnjeg vozača, holandskog državljanina, koji je u Sremskoj Mitrovici, na auto-putu Beograd-Šid, upravljao automobilom “BMV” brzinom od 234,7 kilometara na čas, na delu gde je ograničenje 130, saopštio je MUP.

Dodaje se da je vozač zadržan u službenim prostorijama policije i protiv njega će biti podneta odgovarajuća prekršajna prijava.

Nekoliko stotina Požarevljana dočekalo NG na Trgu Oslobođenja

Foto: Urban City // B.P.

Sinoć je u Požarevcu nastupila grupa Neverne bebe uz podršku još dva lokalna pop/rock benda.

Nekoliko stotina Požarevljana, od onih najmlađih, pa sve do onih “iskusnijih”, uz kuvano vino i rakiju, dočekali su Novu 2022. godinu u centru Požarevca.

Okolni kafići bili su prazni, iako su se ugostitelji nadali dobrom pazaru, u Požarevcu je posle 20 časova većina ugostiteljskih objekata u centru zbog aktuelnih mera ipak stavilo katanac.

 

Vučić: U nove pobede uz bavarsko pivo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na svom Instagram profilu objavio je fotografiju sa premijerkom Anom Brnabić.

On je uz fotografiju svim građanima još jednom čestitao Novu godinu.

“Predivan dan u Beogradu na vodi, a jedanput godišnje, valjda je dozvoljeno umesto limunade, ili čaja, u nove pobede krenuti uz bavarsko pivo?! Srećnu Novu godinu svim građanima Srbije, zdravlje, radost i uspeh želimo Ana i ja”.

Novi uslovi za penzionisanje od ove godine

Foto: Pixabay // ilustracija

Pomeranja starosnih granica i potrebnog staža za penzionisanje ušla su u mirniju fazu i kako zakon predviđa trajaće sve do 2032. godine. Od ovog januara žene će raditi dva meseca duže.

Već deceniju i po svaka Nova godina donosi nove uslove penzionisanja. Od ogromnih gužvi stiglo se dotle, da su šalteri 31. decembra gotovo prazni. Umesto za pola godine, kao ranije, starosna granica za žene pomera se za samo dva meseca. U prevremenu penziju, zbog kaznenih poena, nikome se ne žuri.

“Za prevremeno penzionisanje žena biće potrebno 39 godina i osam meseci staža osiguranja, a tu penziju neće moći da ostvare bez navršenih 59 godina”, kaže direktor Beogradske filijale Fonda PIO Ivan Todorović.

Muškarci u prevremenu penziju mogu sa 40 godina staža i 59 i po godina života. U starosnu odlaze kao i pre, dok će žene to moći sa 63 godine i četiri meseca. I pored smanjenja stope doprinosa za pola procenta očekuju se da će naplata porasti za 7,7 odsto.

“Imamo stalni trend povećanja izvornih prihoda Fonda doprinosa iz PIO i smanjivanja dotacije iz budžeta Republike Srbije. Budžet penzijskog fonda u 2022. je gotovo 790 milijardi dinara, planirana dotacija iz budžeta je samo 15,8 odsto”, ističe direktorka Republičkog PIO fonda Dragana Kalinović.

U Ministarstvu finansija procenjuju da će i zbog privrednog rasta udeo penzija u BDP-u i dalje padati. Za januarsku povišicu i jednokratnu pomoć obezbeđeno je 68 milijardi dinara.

Državni sekretar Ministarstva finansija Saša Stevanović naglašava da se od toga 5,5 odsto odnosi na povećanje penzija po švajcarskoj formuli, dok se drugi deo od 33,4 milijarde dinara odnosi na davanja penzionerima od 20.000 dinara koje će biti isplaćeno u februaru.

Na to će imati pravo svaki od 1.662.000 penzionera. Uz januarsku povišicu prosečna penzija je 31.000 dinara.

Srećna Nova 2022. godina!

Foto: URBAN CITY

Nova godina je stigla. Dežurna posada URBAN CITY svima želi srećnu, uspešnu i bolju 2022. godinu.

URBAN CITY će nastaviti da vas izveštava o svim događajima značajnim za Srbiju, kao i vesti za naše lokalno područje i regionalno područje bez obzira na izostanak podrške lokalne samouprave.

Godinu 2021, URBAN CITY završio je ubedljivo kao najčitaniji portal i android aplikacija u prethodnoj godini u odnosu na sve informativne portale iz Požarevca i okoline.

Hvala na poverenju!

Pojačana kontrola saobraćaja tokom praznika

Foto: Urban City / B.P. // ilustracija

Novogodišnji i božićni praznici su period kada više ljudi nastrada na putevima i zbog toga će biti pojačana policijska kontrola, rekao je Vladimir Vida iz Uprave saobraćajne policije.

Vladimir Vida je u Jutarnjem programu RTS-a izjavio je da će od danas do 10. januara policija pojačano kontrolisati saobraćaj.

“Novogodišnji i božićni praznici su period kada više lica nastrada na putevima i baš zbog toga biće pojačana kontrola upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, ali ono što je u fokusu jeste prekoračenje brznine kretanja”, istakao je Vida.

Potvrdio je da će se kontrolisati ivezivanje sigurnosnih pojaseva, kako na prednjim, tako i na zadnjim sedištima.

Rekao je da je pojas najvažniji element pasivne bezbednosti u saobraćaju.

Najviše patrola biće tokom noći, najavio je Vida.

Neradni dani u 2022. godini

Kada se saberu svi državni i verski praznici koje proslavljamo sledeće godine, dolazimo do zaključka da ćemo u 2022. godini odsustvovati sa posla svega osam dana.

Pošto 1. januar pada u subotu, u novogodišnjim praznicima uživaćemo „svega” tri dana, tako da se na posao vraćamo u utorak 3. januara. Međutim, nova prilika za praznovanje i druženje s najmilijima dolazi već u petak, kada vernici pravoslavne veroispovesti slave Božić. U nekim preduzećima cela prva nedelja januara proglašena je neradnom sedmicom zbog spajanja prazničnih dana, ali to su već interne odluke i dogovori. Ipak, one koji vole da spajaju praznike sigurno će obradovati i informacija da je Sretenje u utorak 15. februara, zbog čega je i sreda postala neradni dan – što znači da zaposleni kojima je preostao odmor od prethodne godine mogu da iskoriste treću nedelju februara za mali zimski odmor.

Vernici katoličke veroispovesti uskršnje praznike proslavljaju od petka 15. aprila, a na posao se vraćaju u utorak 19. aprila, dok pravoslavni vernici Uskrs slave u nedelju 24. aprila, a neradni dani počinju od Velikog petka 22. aprila i završavaju se Vaskršnjim ponedeljkom 25. aprila. Iako će Praznik rada biti u nedelju 1. maja, proslavlja se i u ponedeljak jer je Zakonom o državnim praznicima predviđeno da, u slučaju da praznik padne u nedelju, neradni dan bude ponedeljak. Pored ovih praznika, pravoslavci imaju pravo na slobodan dan na prvi dan krsne slave, a pripadnici islamske zajednice slave prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurban-bajrama, dok pripadnici jevrejske zajednice ne rade prvi dan Jom kipura. Poslednji državni praznik proslavlja se u petak 11. novembra, kada se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Vernici katoličke veroispovesti Božić proslavljaju u nedelju 25. decembra.

Ukoliko pandemija virusa korona ne pokvari planove prosvetara, zimski raspust u Srbiji počinje 31. decembra 2021. godine, a završava se 24. januara naredne godine. Đaci u Vojvodini na zimski odmor kreću 24. decembra. Učenici osnovnih škola u klupe se vraćaju 17. januara, a srednjoškolci 10. januara 2022. godine.

Zahvaljujući izmenama Zakona o državnim praznicima, kojima su pre nekoliko godina uvedena dva nova praznika – Sretenje i Dan primirja u Prvom svetskom ratu – u Srbiji se praznuje deset dana godišnje. Po slovu istog zakona u našoj zemlji se praznuju i radno obeležavaju Sveti Sava – 27. januara, Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu – 22. aprila, Dan pobede – 9. maja, Vidovdan – 28. juna i Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu – 21. oktobra. Osim Nove godine, koja se proslavlja 1. i 2. januara, žitelji Srbije slave i Dan državnosti 15. i 16. februara, Praznik rada 1. i 2. maja i Dan primirja u Prvom svetskom ratu – 11. novembar. Zakonom je takođe propisano da „ako jedan od datuma kada se praznuju navedeni državni praznici padne u nedelju, ne radi se prvog narednog radnog dana”. Verski praznici koji se obeležavaju neradno jesu prvi dan Božića – 7. januar, i vaskršnji praznici – počevši od Velikog petka, zaključno sa drugim danom Vaskrsa.

Iako smo 15. septembra ove godine prvi put obeležavali Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ovaj praznik još uvek se ne nalazi u Zakonu o državnim praznicima, koji je poslednji put izmenjen 2011. godine. S obzirom na to da se državni praznici u Srbiji mogu ustanoviti samo zakonom, neophodno je da se uobliči predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnim praznicima i da se o tome izjasni Skupština Srbije kao najviše zakonodavno telo. Datum obeležavanja Dana zastave izabran je zato što je 15. septembra 1918. godine probijen Solunski front.

Besplatan parking u Požarevcu

Za vreme praznika parking se neće naplaćivati 1,2, 3. i 7. januara.

Šalteri u upravnoj zgradi “Parking servisa” radiće skraćeno 6. januara do 14h.

Svojim dragim korisnicima želimo srećne novogodišnje i božićne praznike.

Radno vreme pošte u Požarevcu za praznike

FOTO: URBAN CITY / B.P.

Tokom državnog praznika – Nova godina, 1–3. januara, kao i na verski praznik Božić, 7. januara, radiće samo dežurne pošte u Srbiji.

U petak 31. decembra i u četvrtak 6. januara, pošta u Požarevcu radiće skraćeno – od 8 do 18 časova.

U subotu i nedelju, 1. i 2. januara pošta u Požarevcu neće raditi. U ponedeljak, 3. januara pošta u Požarevcu dežuraće od 8 do 15 časova. Neradan dan biće i petak, 7. januar.

Brzinski displeji za bezbedniju godinu najmlađima

Foto: Urban City / B.P. / arhiva

U petak su, u prvoj zoni škole – ispred Osnovne škole “Ivo Lola Ribar“ i PU “Majski cvet“ u ulici Boška Vrebalova u Velikom Gradištu, postavljeni digitalni brzinski displeji za bezbednost u saobraćaju.

Ovo je još jedan novogodišnji poklon opštine mališanima koji će vozače upozoravati da ne pređu dozvoljenu brzinu i ugroze decu na putu do škole i vrtića.

Kako je rekao zamenik predsednika opštine i predsednik Lokalnog saveta za bezbednost u saobraćaju Slađan Marković, čestitajući na ovaj način najmlađima praznike, dogodine je planirano da i sela Kumane i Sirakovo, kroz koja takođe prolazi magistralni put, dobiju ovakve merače brzine radi smanjenja rizika u saobraćaju.

Displeji mere i prikazuju brzinu nailazećeg vozila, a opremljeni su solarnim panelima pa će imati sopstveno, nezavisno napajanje električnom energijom.

Radno vreme prodavnica u Požarevcu za praznike

Foto: Urban City // B.P.

Tokom praznika biće izmenjeno radno vreme prodavnica u Požarevcu.

Što se tiče trgovinskih lanaca, svi će raditi skraćeno u petak, 31. decembra. Maxi, Tempo, Roda, IDEA, LiDL, METRO radiće do 18 časova. 1. i 7. januara biće neradni dani za sve, dok će za Badnji dan svi takođe raditi skraćeno.

Prodavnice u STOP SHOP-u u Požarevcu u petak, 31. decembra i u četvrtak, 6. januara radiće skraćeno do 18 časova, dok 1. i 7. januara neće raditi.

Za vreme praznika dežuraće Centralna apoteka Požarevac.

Urban City najčitaniji portal u Požarevcu sa više od 6,28 miliona pregleda

Foto: Urban City // ilustracija

Urban City web portal je u 2021. godini najčitaniji informativni portal u Požarevcu i okolini.

Ostvarili smo rast u odnosu na 2020. godinu za čak 106,78%, po zvaničnoj statistici preuzetoj sa Google Analytics. Na najvećem svetskom sajtu za statistiku web sajtova AlexaRank, Urban City je takođe najbolje plasirani web portal u Požarevcu i okolini, ali i šire.

Broj poseta do 31.12.2021. do podneva bio je tačno 6.278.004 u odnosu na 3.241.870 pregleda u 2020. godini. Najviše poseta, preko 90% stiže iz Srbije, sledeće zemlje na listi su Austrija, SAD, Bosna i Hercegovina, Nemačka, Crna Gora.

50,4% pregleda čini muški deo populacije. Najbrojnija publika je od 35 do 44 godine starosti i od 25 do 34.

Najviše poseta stiglo je sa MTS mreže, zatim SBB-a i Telenora. 

Najviše poseta ostvareno je sa Apple iPhone uređajima, zatim Huawei P30 Lite, Samsung Galaxy A20s, A51.

Sledeći najčitaniji portal (po izvorima Google Analytics) u gradu zabeležio je oko 3,5 miliona poseta.

Sve statistike su u 2021. godini na našoj strani, pa tako i sa brojem pratilaca na Facebook-u, gde je Urban City daleko ispred ostlaih sa preko 124.000 pratilaca ili preko 88.000 “lajkova”.

Što se tiče android aplikacije, Urban City je i u toj statistici na prvom mestu sa preko 2500 aktivnih telefona sa instaliranom aplikacijom koja će u toku 2022. godine biti redizajnirana.

Urban City je jedan od medija u 2021. godini u Požarevcu sa najmanje sredstava iz budžeta.

Ipak, i pored teške finansijske situacije u kojoj završavamo 2021. godinu, na našem portalu mogli ste da čitate sve najbitnije lokalne, regionalne, nacionalne i servisne vesti.

Tako ćemo nastaviti i u 2022. godini.

Crveni krst Požarevac podelio 400 paketića deci korisnicika Narodne kuhinje

Ove godine je realizovana akcija solidarnosti “Jedan slatkiš za svog druga”.

Zajedno sa zaposlenima i učenicima požarevačkih osnovnih i srednjih škola, uz podršku Grada Požarevca, Crveni krst Požarevac pripremio je 400 novogodišnjih paketića, koji su zaposleni i volonteri Crvenog krsta Požarevac podelili deci korisnika Narodne kuhinje u Požarevcu i Kostolcu i na taj način im ulepšali novogodišnje praznike.

Crveni krst Požarevac, svim sugrađanima želi sve najlepše za novogodišnje i božićne praznike!

VREMENSKA PROGNOZA

Pozarevac,RS
overcast clouds
20.1 ° C
20.1 °
20.1 °
71%
4.2kmh
100%
Thu
26 °
Fri
29 °
Sat
34 °
Sun
30 °
Mon
30 °