18.9 C
Pozarevac,RS
04.08.2025.
STRANA 993

Jason će imati teleport u Friday the 13th

Igra Friday the 13th je trebalo da izađe na jesen prošle godine, ali je odložena kako bi se dodalo još stvari. Multiplejer deo igre će se pojaviti već na proloće, ali će igrati imati i singlplejer kampanju, za koju ćemo morati da sačekamo jesen.

F13_Feb25 Multiplejer će biti asimetričnog tipa, po ugledu na igre Evolve, Dying Light i Left4Dead. Jedan od igrača će biti u ulozu Džejsona, dok će ostatak čini tim njegovih žrtava koji će pokušati da izvuče živu glavu. Friday the 13th je jedan od najiščekivanijih naslova ove godine, i publika se nada da neće razočarati.

Pogledaje kako se Jason teleportuje u najnovijem trejleru:

https://youtu.be/pQ-_7bL2f78

friday-the-13th-preview-min

Pet najvećih nerešenih misterija fizike

Tamna energija

Ne možemo da je vidimo i osetimo, ali možemo da je testiramo i niko ne zna šta je ona zapravo. Naučnici, ipak, smatraju da tamna energija čini oko 70 procenata svemira. Zamišljeno je da objasni zašto se galaksije samo ne udalje, već ubrzano odmiču jedna od druge. Možete da mislite o njoj kao o odbijajućoj gravitaciji koja razdvaja stvari. Međutim, kako funkcioniše je i dalje misterija.

tamna mat 02-min

Tamna materija

Još jedna tamna supstanca u univerzumu, koja poput tamne energije ne može da se oseti ni vidi. Ova neuhvatljiva supstanca se nešto razlikuje od tamne energije. Naime, jedini način da smo uspeli da je posmatramo je indirektno. Znamo da u svemiru mora da postoji više materija nego što ih vidimo zbog toga što možemo meriti njene gravitacione efekte, ali niko zapravo ne zna od čega se sastoji ova misteriozna materija.

Materija i antimaterija

Postoji jasna nedoslednost između odnosa ove dve supstance. Pretpostavlja se da je u ranom svemiru trebalo da bude jednaka količina materije i antimaterije, ali sada je svemir preplavljen običnom materijom. Postoje mnoge teorije, ali za sada nijedna ne daje konačan odgovor.

materija-antimaterija-min

Vreme, napredni marš

Postajemo samo stariji, a ne i mlađi. Drveće samo postaje više, ne vraća se pređašnji stadijum žira. Vreme teče samo u jednom smeru, ali zašto mi ne možemo da vratimo naše satove?

Živimo u hologramu

Ova misterija je veoma zbunjujuća. Svemir, sve što vidimo i osećamo i doživljavamo, moglo bi da zapravo ima dve prostorne dimenzije. Zamislite 2D hologram, poput onog na poleđini kreditne kartice: može da sadrži sve informacije 3D slike, ali u samo dve dimenzije. Neki naučnici su pretpostavili da je naš svemir poput tog holograma na vašoj kreditnoj kartici: prostor izgleda kao da se sastoji od tri dimenzije, ali bi moglo ispasti da je sve što vidimo samo projekcija iz 2D svemira koji se nalazi van naše percepcije.

hologram-min

Hilandar otkupio vrednu srpsku rukopisnu knjigu iz 14. veka

Ovako Vladan Trijić, zamenik upravnika Narodne biblioteke, jezgrovito objašnjava značaj rukopisa koji je nedavno kupio manastir Hilandar. Radi se o izuzetno vrednoj srpskoj rukopisnoj knjizi, verovatno s kraja 14. veka. Bila je u posedu jednog grčkog kolekcionara, čiji je deda bio trgovac i koji je do dragocene knjige došao negde u Rusiji. Vlasnik ju je prvo ponudio Atinskoj nacionalnoj biblioteci, ali oni nisu bili zainteresovani da je otkupe. Za nju su, zatim, čuli stručnjaci, arheografi iz naše nacionalne biblioteke: kolege iz Rusije su ih obavestili da se na tržištu pojavila knjiga više nego vredna pažnje.
Kada je utvrđeno da se bez sumnje radi o srpskom rukopisu, počeli su pregovori nacionalne biblioteke sa vlasnikom o otkupu. Oni su, međutim, propali iz proceduralnih razloga. Grk više nije želeo da čeka i već je bio spreman da rukopis ponudi nekoj od aukcijskih kuća u Londonu. Tada je na scenu stupio Hilandar – manastir koji ima ubedljivo najveću riznicu rukopisnih knjiga, kada je reč o srpskim svetinjama. Tako je carska lavra na Svetoj Gori prvi put ušla u poduhvat ove vrste, objašnjava Milivoj Ranđić, direktor Zadužbine Hilandar.
Želeli smo da ta knjiga bude sačuvana za srpsku kulturu, za naše istraživače. Posebno smo ponosni na činjenicu da ju je Hilandar kupio od sopstvenih sredstava, ne iz donacija ili priloga, već od novca zarađenog od prodaje manastirskog vina. Na pitanje koliko je koštao otkup knjige od grčkog kolekcionara, Ranđić kaže da, mereno značajem rukopisa, cena nije visoka, ali da se radilo o sumi koja bi za svaki manastir bila osetan izdatak. (Cena je 15.000 € – prim. uredništva sajta hilandar.org)
Rukopis čiji je vlasnik sada Hilandar je panegirik ili homilijar, knjiga koja sadrži izabrane praznične besede i slova za veće praznike tokom godine, izložene po kalendarskom redosledu. Njeno detaljno istraživanje tek predstoji, ali ono što se sa sigurnošću već sada može reći jeste da se radi o rukopisnoj knjizi veoma brižljivo urađenoj. Izvesno je da su na njoj radili pravi majstori i učenjaci, neki veoma obrazovan pisar ili čitava grupa ljudi, prevodilaca, lektora, redaktora. U konkretnom slučaju reč je o panegiriku za mesec septembar koji je srpskim istraživačima odmah privukao pažnju osobenostima kojih nema u do sada poznatim rukopisima.

Atinski-rukopis-prva-strana-min
Foto: Privatna arhiva

Do sada poznati panegirici imaju sastave samo za veće praznike, odnosno, radi se o izboru tekstova, dok ovaj rukopis sadrži sastave za gotovo svaki dan u drugoj polovini meseca septembra. Sa većom sigurnošću, prema oznakama u ovoj knjizi, može se reći da je postojala i ona za prvu polovinu meseca, a pretpostavljamo da je namera bila da se stvori veliki komplet za sve mesece u godini. To je bio za ono vreme ogroman poduhvat koji se morao odvijati pod patronatom nekog velikog vlastelina ili vladara. Pretpostavljamo da je to mogao biti despot Stefan Lazarević. U njegovo vreme je bila razvijena rukopisna i prevodilačka delatnost, na svom dvoru rado je okupljao vrhunske stručnjake iz tih oblasti – napominje Trijić.
Druga osobenost ove rukopisne knjige jeste što se u njoj pojavljuju novi prevodi tekstova poznatih u južnoslovenskoj tradiciji, ali i prevodi do sada u našoj rukopisnoj tradiciji nepoznatih tekstova.
Knjiga ima 285 listova, pisana je lepim i ujednačenim, krupnim kaligrafskim poluustavom na kvalitetnoj hartiji. Nema mnogo ukrasa, ima samo jednu bojenu zastavicu na početku knjige, ali pismo kojim je napisana nedvosmisleno ukazuje na iskusnog i nadarenog pisara, ističe Trijić. U rukopisu nema zabeleženih podataka kada je nastao, ko je pisar niti za koga je ona pisana. Vrlo je moguće da su ovi podaci ostali u prvom, za sada izgubljenom, delu. Dva vodena znaka na hartiji, koja su do sada proučena, istovetna su kombinaciji koja se javlja na pojedinim hilandarskim prepisima iz druge polovine 14. veka, a i pismo kojim je ovaj rukopis pisan umnogome podseća na jednu grupu hilandarskih pisara iz ovog perioda. I njeni dosadašnji vlasnici vodili su računa o rukopisu: dobro je očuvan, a povez koji ima novijeg je datuma, verovatno iz 19. veka.
Put ovog rukopisa od Hilandara ili Srbije do Rusije gotovo je nemoguće utvrditi. Postoji isuviše mnogo pretpostavki i gotovo ništa od konkretnih podataka o tome kako je rukopis završio tako daleko od mesta gde je nastao. Ovo je svakako jedna od mnogobrojnih srednjovekovnih knjiga koje su izgubljene ili nestale tokom ratova na ovim prostorima, ali zbog nebrige za riznice opustelih manastira i odsustva odgovarajuće zaštite kulturnog nasleđa. Srpska pravoslavna crkva okupila je pre nekoliko godina tim stručnjaka koji proučavaju srpsko srednjovekovno rukopisno nasleđe kako bi popisali srpske rukopisne knjige koje se nalaze u kolekcijama i fondovima velikih biblioteka u inostranstvu.
Radi se o rukopisima za koje znamo ili pretpostavljamo da se nalaze u određenim ustanovama u inostranstvu. Dešavalo se, međutim, da na licu mesta otkrijemo da u određenoj kolekciji ima još srpskih rukopisa za koje nismo ni znali da postoje, a kolege su imale samo pretpostavke da pripadaju našem pisanom nasleđu. Dakle, ni dan-danas ne znamo šta se sve od srpskog rukopisnog nasleđa nalazi čak ni u velikim evropskim i svetskim bibliotekama, na raznim univerzitetima. A što se tiče privatnih kolekcionara, tu je tek nemoguće utvrditi šta sve oni imaju u svom posedu – kaže Trijić.
On ističe da posebnu vrednost za srpsku kulturu i tradiciju predstavljaju upravo manastirske biblioteke kakva je ona u Hilandaru koja je od neprocenjivog značaja. Ta kolekcija autentičnija je od onih koje se čuvaju u bibliotekama, jer rukopisi koji su tu nastajali vezani su neposredno za život manastira: stvarani su za njegove potrebe ili u njegovoj prepisivačkoj školi, što nije slučaj sa onima koji se čuvaju u bibliotekama.

JASMININ ZLATAN START U NOVOJ GODINI

Dva puta u dva dana proteklog vikenda bila je zlatna naša pištoljašica Jasmina Milovanović. Pojedinačnu zlatnu medalju osvojila je drugog dana 23. međunarodnog turnira u slovenačkom mestu Ruše, pored Maribora. Nadmašila je u finalu japanku Satoku Jamadu i drugaricu iz repezentacije Bobanu Veličković i osvojila Veliku nagradu Ruše 2017. Prvog dana osvojila je prvo mesto ekipno sa Zoranom Arunović i Bobanom Veličković. Reprezentacija Srbije ubedljivo je trijumfovala sa 20 krugova više od reprezentacija Slovenije i Hrvatske. Pojedinačno je zauzela 7. mesto. Ruse_2017_Pistolj-seniorke-pojedinacno-min
U kvalifikacijama je bila šesta sa 375 krugova. Njene drugarice iz reprezentacije Arunovićeva i Veličkovićeva su osvojile prva dva mesta, a Brankica Zarić je bila peta. Drugog dana je u kvalifikacijama bila šesta sa 377 krugova. Ekipno Srbija je ponovo bila prva sa dvadesetak krugova prednosti ispred Hrvatske i Slovenije, a umesto Jasmine u sastavu naše repezentacije bila je Brankica Zarić.
Istim oružjem rezultat vredan novog ličnog rekorda ostvario je Petar Adamović. On je prvog dana „ubio“ 563 kruga, a drugog 557 krugova.
Streljačku družinu „Smederevo“ predstavljali su još i juniori puškom Veljko Ilić i Natalija Tasić.
Ruse_2017_Pistolj-seniorke_Jasmina-Milovanovic-minSrpski strelci u Rušama ove godine osvojili su ukupno 17 medalja, po 7 zlatnih i bronzanih i 3 srebrne.
Najmlađi strelci nastavljaju takmičarsku sezonu već sledećeg vikenda kada je na programu prvo kolo Kupa Streljačkog saveza Srbije u B (razvojnom) programu. Prijavljeni su sledeći strelci: Natalija Tasić, Iva Jovanović, Dunja Rajković,  Jovana Lazić, Veljko Ilić i Nemanja Adamović, svi puškom i Ana Todorović i Petar Adamović pištoljem.

Stigao poziv na vojnu evidenciju za 99. godište!

Ministarstvo navodi da ovu zakonsku obavezu treba da ispune i oni koji iz određenih razloga nisu uvedeni u vojnu evidenciju, tako što će se javiti centrima Ministarstva odbrane u svojim gradovima. Poslednjih meseci učestali su pozivi na vojnu evidenciju, iako je služenje obaveznog vojnog roka ukinuto.

Od 2011. godine od kad je služenje vojske dobrovoljno i od kad ga služe i žene godišnje vojnu obuku prođe između 1.200 i 2.400 mladića i devojaka. Dok je služenje vojnog roka bilo obavezno i do 20.000 mladića godišnje je prolazilo vojnu obuku.

Kako su se geopolitičke prilike u svetu jako zakomplikovale uz migrantsku krizu, ali i sve veću netrpeljivost i tenzije na Zapadnom Balkanu, sve su jači glasovi da se vrati obaveza služenja vojnog roka.
U Ministarstvu su istakli da oni sa Vojskom Srbije neprekidno prate razvoj situacije i stanje bezbednosti u regionu i svetu. Kažu da se razmatra mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog služenja vojnog roka, o čemu odluku donosi Skupština Srbije na predlog Ministarstva.

– U Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije formirana je radna grupa koja koja se bavi revizijom strategijskih dokumenata, a jedno od pitanja koje se razmatra je i moguće vraćanje obaveze služenja vojnog roka – kaže kapetan korvete Jovan Krivokapić, portparol Ministarstva odbrane.

Prema njegovim rečima, Vojska Srbije je u potpunosti spremna da ispuni sve tri misije koje joj je država poverila, da zaštiti teritoriju i da garantuju mir i bezbednost građanima Republike Srbije.
Međutim, iako je u većini država vojska profesionalna, ima primera gde se vraća ova obaveza. Među njima su Šveđani, dok Nemci razmišljaju o tome. Obavezno služenje vojnog roka postoji u Grčkoj i Turskoj koje su članice NATO.
Iz vida ne treba izgubiti i finansijski aspekt eventualnog ponovnog uvođenja obaveznog služenja vojnog roka.
Prema procenama, ta odluka bi državu koštala oko 70 miliona evra.

Dok ne dođe do eventualnog revidiranja odluke Narodne skupštine iz januara 2011. godine, kojom je obustavljena obaveza služenja vojnog roka, svi momci i devojke koji žele da služe vojni rok sa oružjem, to mogu uraditi po principu dobrovoljnosti.
Za one koji to žele, posle evidentiranja koje raspisalo Ministarstvo, omogućeno je dobrovoljno služenje vojnog roka ili profesionalni angažman u Vojsci Srbije.

Denver traži podršku srpskih navijača, glasajte za Nikolu Jokića do 17.01. u 6h

Reprezentativac Srbije Nikola Jokić igra sve bolje kako sezona odmiče, što centru Denvera daje priliku da se nađe na Ol-star vikendu u Nju Orleansu.

Jokić je oduševio NBA navijače svojim partijama, a njegov klub pozvao je i srpske ljubitelje košarke da glasaju za talentovanog centra, napisavši na svom Tviter profilu na ćirilici “Treba nam tvoja pomoć”.

https://youtu.be/scwGKf8o104

Del Boj: Sada svi psuju i sve se vrti oko novca i slave

“Kolega Roni Barker mi je dao najbolji savet u karijeri. Rekao mi je da smo mi glumci sopstvena moneta, koju moramo pametno da trošimo. Njegove reči su me držale na zemlji dok je moja karijera bila na najvišoj tački tokom Mućki. Za mene nije bilo mnogo žena ili skupih kola. Držao sam glavu nisko, radio sam svoj posao, nikada nisam želeo da budem zvezda. Nisam imao vremena za to. Samo sam hteo da budem dobar u onome što radim i da održim dobre standarde. To morate da imate”, kaže Del Boj, piše “Dejli mejl”.

Kako kaže, danas se sve vrti oko novca i slave.

“Postao sam glumac da bih bio glumac. Želeo sam uspeh, a to je različito od novca i slave. Sada živimo u drugačijem svetu, gde ljudi mešaju te stvari. Zvali su me u rijaliti emisije, ali iako su ponude novčano primamljive, uvek kažem ne. Novac ne sme da ti bude motivacija”, kaže Džejson.

Inače, uprkos statusu i u Velikoj Britaniji, i u ostatku sveta, “Mućke” nisu svojim zvezdama donele bogatstvo kao neke od modernijih serija.

“BBC nas nikada nije tretirao kao prvu ligu. Sitkom su uvek bili na nižim granama kada govorimo o televizijskom biznisu. Nikada nismo imali novca o kome su ljudi pričali”, rekao je Del Boj.

Inače, jedan od razloga zašto ga danas ne viđamo u velikim projektima, već uglavnom u ozbiljnim delima jeste to što se gnuša prostakluka.

“Danas je to svuda. U komedijama na televiziji ljudi stalno psuju. Stalno. To me izluđuje. Ne gledam ni scenario ako je pun psovki”, kaže Del Boj.

Legendarni glumac kaže i da smatra da su društvene mreže loš izum čovečanstva.

“Poslao sam samo dve SMS poruke u životu, a klonim se Tvitera. Čitao sam koliko to izaziva stresa, mislim da nije zdravo”, rekao je Del Boj.

Što se povratka “Mućki” na male ekrane tiče, Del Boj kaže da se to neće desiti.

“Nemamo scenaristu. Kada bismo imali nekoga kao što je Džon Salivan, mi bismo to uradili”, kaže on.

SVILAJNAC: Prirodnjački centar privremeno zatvoren

foto: TANJUG

To je učinjeno zbog zaštite izloženih eksponata hemikalijama protiv insekata.

Uporedo se, međutim radi na novim izložbama, čije se otvaranje očekuje na proleće, navode iz te ustanove.

Prirodnjački centara sa dinosaurusima i “staršnim gušterima”, prošle godine je posetilo 100.000 ljudi, uglavnom školskih ekskurzija, izjavila je Tanjugu direktorica Irena Dubravac.

“Ono što posetioci mogu da vide kod nas, na jednom mestu, pomaže im da nauku dožive i zavole i to sve na jedan inovativan i zabavan način”, rekla je Dubravac.

Ona je podsetila da je u Prirodnjackom centru, u izložbenom prostoru, šest tematskih izložbi na čijim postvakama su radili stručnjaci Prirodnjačkog muzeja Beograd i Rudarsko geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Reč je o “Geološkom vremepolovu”, izložbi “Svet dinosaurusa”, izložbi “Svet minerala i stena”, izložbi “Biodiverziteta Srbije”, postavci “Paleontologija” i izložbi “Nebesko kamenje”, pojasnila je Dubrovac.

Do kada će centar biti zatvoren zavisi od dužine trajanja radova, a posetioci će biti blagovremeno obavešteni.

MRTAV PIJAN – 2,68 promila alkohola S.M. iz Ćirikovca

foto: ilustracija

Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog neprilagođene brzine stanju puta i uslovima saobraćaja i nedržanja potrenog odstojanja između vozila.

Ove nedelje iz saobraćaja su isključena pet vozača zbog upravljanja pod dejstvom alkohola. Požarevačka policija je ovim vozačima putničkih motornih vozila odredila zadržavanje zbog teške alkoholisanosti.

Najviše promila alkohola u krvi imao je S.M. iz Ćirikovca, kome je izmereno 2,68 mg/mol.

Novčane kazne izrečene su za 329 vozača uglavnom zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa tokom vožnje.

Tokom predhodne nedelje saobraćajna policija podnela je i 56 prekršajnih prijava. Najviše prijava podneto je zbog neprilagođene brzine, 2 automobila odneo je “pauk” i doneta su 3 Rešenja o uklanjanju vozila.

Danas u Srbiji počinje novi ledeni talas, ALI NE I POSLEDNJI

foto: Urban City

Kako kažu iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u nižim predelima očekuje se manje povećanje visine snežnog pokrivača, a na planinama jak vetar, stvaranje snežnih nanosa i povećanje visine snega od 10 do 30 centimetara.

Do nedelje, 22. januara, najniža temperatura biće od minus deset do minus četiri stepena, lokalno i niža, a najviša od minus četiri stepena do nule. Duvaće slab do umeren vetar koji će u Podunavlju, Pomoravlju i na planinama biti u pojačanju.

Biometeorološka situacija može nepovoljno uticati na hronične bolesnike. Naročit oprez se savetuje osobama sa cerebrovaskularnim i respiratornim oboljenjima. Meteoropatske reakcije moguće su u vidu bolova u kostima i zglobovima, poremećajima sna i glavobolje.

Biserka Obradović, šef opšte prakse Doma zdravlja Stari grad, upozorava da bolesnici treba da prilagode terapiju vremenskim prilikama da ne bi imali ozbiljne zdravstvene probleme.

Nove ledene epizode u martu

Meteorolozi pak najavljuju da ni ovo nije kraj sibirskih hladnoća.

– Ledene epizode mogle bi da se ponovo i u martu, ali u blažem obliku, a sredinom tog meseca očekuje nas i oproštajni sneg – kaže Nedeljko Todorović, meteorolog iz RHMZ.

Drugog dana božića, 8. januara, u Srbiji je izmerena najniža temperatura od 1961. godine. U Sjenici je zabeleženo čak minus 27 stepena, a nezvanično temperatura na Pešteru išla je i do minus 33!

Kako da najbolje podnesete ledeni talas:

– Izbegavajte da izlazite rano ujutru i kasno uveče napolje

– Ako pijete lekove, prilagodite terapiju vremenu

– Jedite jaku hranu koja greje telo

– Nemojte da pijete vrele, već tople čajeve

– Oblačite se slojevito

– Promrzle delove tela nikako ne stavljajte u vrelu vodu

– Prilagodite telo toploti kada ulazite u kuću, ne izlažite se direktnom izvoru toplote

– Jedite supice

– Ako se nađete u zavejanom predelu, pazite gde gazite

– Ne ostajte dugo napolju

– Zaštitite obraze, čelo, bradu i nos od smrzavanja

– Nosite nepromočivu obuću i toplu odeću

Iluzije o odbrani od leda

U vezi s tim, pojavile su se i izjave nadležnih o merama odbrane od leda. Budući da u tim izjavama ima dosta proizvoljnih mišljenja, želeo bih da kao neko ko se u Institutu ,,Jaroslav Černi” skoro 40 godina bavio problematikom leda, našoj široj javnosti objasnim smisao odbrane od leda na rekama.

Pre svega, osvrnuo bih se na tvrđenje da Srbija ima za odbranu od leda na raspolaganju efikasno sredstvo – ledolomac (po imenu „Greben”). Ovo mišljenje pokazuje, najblaže rečeno, elementarno nepoznavanje suštine stvari. Naime, iz teorije i prakse odbrane od leda proizašao je postulat „da ledolomci moraju uvek dejstvovati u paru, pa ako se jedan zaglavi u ledu (što se često dešava), drugi može da mu pritekne u pomoć. Prema tome, jasno je da se odbrana od leda, na srpskom sektoru Dunava, nikako ne može bazirati na jednom ledolomcu (na stranu činjenica da ,,Greben” ni najmanje ne odgovara potrebnim karakteristikama savremenih ledolomaca). U jednoj studiji o odbrani od leda od pre 30 godina obrazložio sam da je za odbranu od leda na srpskom sektoru Dunava potrebna flota od najmanje šest ledolomaca. Potreban broj ledolomaca se može utvrditi prilično egzaktno, uzimajući u obzir, s jedne strane, radijus kretanja i učinak dejstva jednog ledolomca, a s druge strane, ukupnu dužinu srpskog sektora Dunava. Zaključak studije o ledolomcima je prihvaćen, ali izgradnja nove flote nikada nije bila na dnevnom redu (naravno, iz finansijskih razloga).

U stavovima o odbrani od leda, koje prenose mediji, ističe se da Srbija može da računa na „pozajmicu“ mađarskih ledolomaca, za sektor Dunava uzvodno od Vukovara (to je granica „sektora od zajedničkog interesa dve zemlje”). U vezi s tim, treba objasniti suštinu problema. Osnovni cilj odbrane od leda se sastoji u odbrani od ledenih poplava koje nastaju kada nagomilani led zatvori proticajni profil rečnog korita i formira ledenu barijeru (takozvani „čep”) tako da uzvodno od barijere počinje nagli porast nivoa reke, što može prouzrokovati „ledenu poplavu“. Najbolji primer ovog fenomena je poznata ledena poplava na mađarskom sektoru Dunava 1956. godine. Ova ledena poplava je nastala usled ledenih barijera na našem sektoru Dunava (jer se uticaj barijera prenosi na uzvodni sektor vodotoka). Sada je verovatno jasno zašto je mađarska strana zainteresovana za dejstvo njihovih ledolomaca na srpskom sektoru Dunava, jer time štite svoju teritoriju od ledenih poplava.

Razumljiv je dakle interes mađarske strane da led sa njihovog sektora može nesmetano da se kreće nizvodno, kroz srpski sektor, i da se potencijalne ledene barijere udalje što dalje od granice. Šta se dešava nizvodno od Vukovara, to Mađare ne interesuje. Ali, to nas mora da interesuje! Ako led sa uzvodnog sektora stiže nizvodno od Vukovara, a tamo ne može da prođe jer je rečno korito okovano ledom, šta se može preduzeti? Nizvodno od Novog Sada ima više lokaliteta pogodnih za formiranje ledenih barijera (oštre krivine rečne trase i suženo korito). U svim zimama u bliskoj prošlosti na ovom sektoru je bilo barijera i problema sa ledom, iako su tada postojala dva ledolomca („Čakor” i „Vučevo”). Sada, kad više nema nijednog ledolomca, šta se može očekivati? Možemo se jedino uzdati u milost s neba da ledeni talas što kraće traje, tako da led popusti i ledene barijere se spontano uruše. Na taj način bi sav led, i s našeg i s mađarskog sektora, postepeno prošao kroz celi srpski sektor Dunava (bez pomoći „Grebena”). Samo je pitanje da li moramo uvek da se oslanjamo na „milost s neba”?

*Profesor univerziteta u penziji

Glumica Danica Maksimović Dejanu iz Žagubice platila stanarinu

Danica i Dejan, Foto: Fejsbuk

Kako saznajemo, ona mu je odnela garderobu, hranu i platila mu je stanarinu za mesec za koji je dugovao.

– Svi su govorili da je ova priča dirnula Srbiju, ali nisam sigurna koliko je to tačno. Da je tako, reagovali bi neki ljudi, bar u opštini Žagubica. To gde Dejan živi, to nije trošna kuća, nije čak ni štala. To je toliko strašno da to nema nigde. Dečko živi u bedi, to je katastrofa. Nemoguće da niko od nadležnih organa u toj opštini nije mogao da mu nađe jednu sobicu, jer sam sigurna da postoje neke socijalne prostorije koje su odavno mogli da dodele Dejanu. Mogli su makar grejalicu da mu obezbede. Ljudi mu okreću leđa kada ga vide na ulici, nije on birao svoju sudbinu. Tamo je Homolje, mnogo je hladno, temperatura ide do minus 15 stepeni, a Dejan spava u nehumanim uslovima – kaže Danica i dodaje da je Dejanu hitno potrebna pomoć.

– Odnela sam mu toplu garderbou, hranu i novac. Potrebno mu je još stvari i novčana pomoć. Njemu je neophodno trajno rešenje. Nema šta da jede danima. Kada sam videla kako jede ono što sam donela, nisam mogla da verujem, to je stvarno jedna velika tuga. Plakala sam kada smo se rastali, bilo mi je baš teško. On se snalazi u svom tom haosu, sezonski radi u šumi tako što poteže teret duplo teži od svoje težine. Imao je čak i operaciju zbog toga. Tragična je to priča – objašnjava glumica.

Ona je nesrećna što danas u Srbiji malo ljudi želi da pomogne i to su uglavnom pojedinici, a tvrdi da bi trebalo da ih ima mnogo više.

Kako je izgledao susret Danice i Dejana videćemo u emisiji “Sve za ljubav”, koja je i pokrenula ovu akciju.

Stražari sprečili šverc droge! Sinu ROBIJAŠU U ZABELI nosila HEROIN u vagini!

Skrivene paketiće izvukli lekari specijalisti

Stražari Kazneno-popravnog zavoda KPZ Zabela sprečili su Dušicu N. u pokušaju da sinu osuđeniku Marku Kartelu (36) dostavi narkotike, koje je sakrila u svoju vaginu!

Kako Kurir saznaje, majka i sin imali su razrađenu taktiku dostavljanja narkotika u požarevačkom zatvoru. Dušica N. je tako pre posete sinu ugurala u svoju vaginu gram praška braon boje, za koju se pretpostavlja da je heroin, kao i još četiri tablete „buprenorfina“.zabela-min

Pretres

Taktiku su im, međutim, osujetili zatvorski službenici, koji su tokom pretresa pronašli drogu, a potom priveli „savesnu“ majku.
– Dušica N. došla je u posetu sinu koji služi kaznu u sedmom paviljonu Zabele, gde je stepen obezbeđenja izrazito visok. Pre ovakvih poseta službenice KPZ obavljaju veoma detaljan pretres, između ostalog i svih telesnih šupljina – kazao je za izvor iz istrage ovog bizarnog događaja.

Pripadnice službe obezbeđenja su tokom pretresa posumnjale da Kartelova majka pokušava da unese nešto nedozvoljeno u zatvor.
– One su odmah obavestile požarevačku policiju, koja je na osnovu naredbe osnovnog javnog tužioca Dušicu sprovela u Opštu bolnicu na ginekološki pregled – navodi naš izvor.

Šok ginekologa

Lekari požarevačke bolnice zaprepastili su se kad su u vagini osuđenikove majke otkrili četiri tablete „buprenorfina“ i gram materije koja je podsećala na heroin.
– Istragom je utvrđeno da je ona došla u posetu koja je trebalo da traje sat vremena. Zamislila je da lek i heroin izvadi tokom posete toaletu i da ih zatim da sinu, koji bi ih progutao. On bi ih kasnije izbacio iz probavnog sistema i na taj način došao do neophodnih supstanci – priča naš izvor iz istrage, dodajući da će protiv Dušice N. biti podneta krivična prijava.

Sagovornik objašnjava da je ovo jedini način na koji bi Marko Kartelo mogao doći do medikamenata, jer se nakon poseta obavlja veoma detaljan pregled, te ne bi bio u mogućnosti da ih drugačije unese u ćeliju.

Nezvanično saznajemo, Kartelo je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina i 11 meseci teške krađe.

Buprenorfin
LEK ZA ZAVISNIKE

„Buprenorfin“ je lek koji se koristi za lečenje zavisnika od opijata. Lek deluje tako što se vezuje za opijatne receptore, pri čemu se oslobađa dopamin. „Buprenorfin“ je u formi sublingvalne tablete i primenjuje se tako što se tableta istopi ispod jezika. Ukoliko bi se tableta progutala ne bi se dobio očekivani efekat leka a samim tim ni smirivanje tegoba. On se najčešće koristi tokom detoksikacije kod heroinske zavisnosti kako bi sprečio sam razvoj simptoma krize.

 

 

Zimska akcija dobrovoljnog davanja krvi u UTORAK u Požarevcu

Ovo je redovna akcija dobrovoljnog davanja krvi koju Crveni krst Požarevac organizuje u saradnji sa Institutom za transfuziju krvi Srbije u okviru Zimske kampanje dobrovoljnog davanja krvi.

U zimskim mesecima može doći do većih nestašica krvi. Molimo sve naše sugrađane, dobrovoljne davaoce krvi, da daju krv na sutrašnjoj akciji kako bi se prikupile neophodne rezerve krvi koje bi omogućile pravovremeno zbrinjavanje bolesnika na klinikama i zdravstvenim ustanovama u Beogradu kojima je transfuzija krvi neophodna za lečenje i oporavak.

ZBOG OVE GREŠKE VAM SE ISPRAZNI AKUMULATOR ZIMI! (video)

Jedan od najčešćih „krivaca“ za zimske muke jeste akumulator. Pogledajmo stoga kako mu pomoći da preživi hladne dane i nastavi da nas služi još mnogo godina.

https://youtu.be/NOEd5cOC3yI

Što je temperatura niža, akumulator je sve slabiji, te je neophodno da promenimo neke navike ukoliko želimo da nas ne izda u najgorem trenutku. To je onaj trenutak kada sunce još nije izašlo, temperatura je desetak stepeni ispod nule, vetar nemilosrdno briše, retki vozači koje sretnete nemaju kablove za paljenje, a mobilni ste zaboravili u drugoj jakni.

Zato na vreme proverite da li elektrolit u potpunosti pokriva ploče. Ukoliko to nije slučaj, dolijte destilovanu vodu. Danas mnogi imaju savremene akumulatore koji ne zahtevaju održavanje tokom svog životnog veka, ali čak i kod njih je ponekad potrebno doliti vodu. Akumulatori sa gelom takođe oslobađaju vozača ove vrste brige.

Neretko problem prave prljave ili korodirane kleme i polovi akumulatora. Stoga ih treba proveravati s vremena na vreme i u slučaju potrebe skinuti i očistiti šmirglom, žičanom četkom ili nekim oštrim predmetom. Kada obavljate tu operaciju, prvo skinite klemu sa negativnog, pa sa pozitivnog pola, a vraćajte prvo na pozitivni, pa na negativni.

Pomaže i ukoliko ih namažete specijalnom mašću ili isprskate sprejom za zaštitu klema (može i WD-40). Čak i ukoliko vam akumulator ne pravi nikakve probleme, obavljajte periodične preglede, pošto čisti kontakti obezbeđuju njegovo pravilnije punjenje, što znači da će duže trajati. Ne zaboravite ni priključak za masu na karoseriji – on takođe mora da bude očišćen.

Proveru možete da obavite i u servisu, gde mogu pouzdano da ispitaju napon, struju i stanje elektrolita. Čuvajte se, ipak, onih koji će nakon veoma loše dijagnoze stanja akumulatora ponuditi da novi kupite kod njih po „veoma povoljnim uslovima“.

Potpuno pražnjenje akumulatora nikada ne bi smelo da se dozvoli, pošto ono ostavlja zaista teške posledice i drastično mu skraćuje životni vek.

Kratke vožnje ne pomažu

Ukoliko vam automobil dugo stoji na parkingu ili u garaži, najbolje je da akumulator izvadite i stavite ga na toplo i suvo mesto. Mnogi vozači u takvim situacijama svakih nekoliko dana startuju motor i puste ga da radi „u leru“ petnaestak minuta, misleći da tako pomažu i motoru i akumulatoru.

Stručnjaci, međutim, kažu da tako kratko vreme nije dovoljno za njegovo punjenje. Čak će i kratka vožnja biti kontraproduktivna. Dakle, zimi izbegavajte vožnje na kratkim relacijama, koliko god to možete. Ukoliko ste na njih prinuđeni, trudite se da smanjite broj potrošača električne energije, kao što su grejači sedišta ili radio/CD.

Potrošači akumulatora o kojima se retko razmišlja

Ostavljena upaljena svetla na ugašenom automobilu – nema ništa gore za „zdravlje“ akumulatora. Ukoliko ga potpuno ne „iscede“, svetla će mu u najmanju ruku osetno skratiti životni vek.

Međutim, postoje i neki uređaji koji konstantno troše električnu energiju čak i kada je ključ izvučen iz kontakt brave. To je, na primer, alarm – on uvek mora da bude u pripravnosti. Isto važi i za memorijske funkcije audio-uređaja, centralnog kompjutera, sedišta (kod luksuznijih automobila, naravno)…

Čak i sat troši električnu energiju. Veoma, veoma malu količinu, ali kada se potrošnja svih uređaja i sistema sabere i ukoliko je reč o dužem vremenskom periodu, uticaj na akumulator može da bude ozbiljan.

Veoma je važno da prilikom startovanja motora svi potrošači budu ugašeni – svetla, grejanje, audio uređaj, brisači… Svaki dodatni potrošač povećava šok koji akumulator preživljava tokom startovanja.

„Zimski san“

Ukoliko u zimskom periodu planirate da ostavite automobil parkiran duže vreme, akumulator će se nakon određenog perioda isprazniti. Stoga nakon tri do najviše osam nedelja treba krenuti na dužu vožnju kako bi se napunio ili ga napuniti punjačem. Koliko će dugo akumulator zadržati adekvatnu snagu bez dopunjavanja zavisi od vrste, temperature vazduha, starosti i „istrošenosti“.

Ako niste u mogućnosti da mu obezbedite dužu vožnju, izvadite ga i spremite na toplo. Bilo bi dobro da mu i tada mernim uređajem proverite napon i u slučaju potrebe dopunite. Isto učinite i pre vraćanja u automobil.

Imajte u vidu da kod novijih automobila vraćanje akumulatora nije tako jednostavno (isto važi i za čišćenje klema). Na primer, moraćete da unesete kod za audio uređaj ili da kalibrišete sistem za kontrolu pritiska u pneumaticima. Sve informacije o ovim procedurama naći ćete u uputstvu za rukovanje vozilom, te ga detaljno pročitajte – pomoći će vam da uštedite mnogo vremena, a verovatno i nešto novca.

Termička zaštita

Mnogi vlasnici, naročito starijih automobila, zimi štite akumulator stiroporom, krpama ili kartonom. Dok stručnjaci kažu da ovakva zaštita nema svrhe, pošto se će se temperatura akumulatora tokom noći spustiti na temperaturu okolnog vazduha bez obzira na vrstu i kvalitet izolacije, pojedini vozači se i dalje kunu u ovaj recept.

Pažnja!

Imajte u vidu da akumulator sadrži jaku kiselinu. Ukoliko ga prenosite dok čepovi nisu dobro zavrnuti (odvrću se prilikom punjenja), lako se može desiti da vam kiselina „progrize“ odeću.

Kada je vreme za nov akumulator?

Akumulator koji i nakon punjenja nastavi da pravi probleme, verovatno je stigao do kraja životnog veka i treba ga zameniti. Najbolje je da konačnu dijagnozu daju u nekom servisu.

Ne „verglajte“ predugo

Kod problema sa startovanjem motora mnogi vozači nastavljaju da pokušavaju, „verglajući“ i duže od dvadeset sekundi i to nekoliko puta uzastopno, praktično bez pauze. U takvim situacijama ne preterujte i pravite pauze od najmanje minut, pošto akumulator trpi strahovito opterećenje.

 

PUCNJAVA U SARAORCIMA: Muškarac ranjen iz automobila u pokretu

Zbog prirode povrede je ipak, u svesnom i u ovakvim okolnostima relativno stabilnom stanju, prebačen u Urgentni centar u Beogradu.

 U policiji je samo potvrđeno, bez ikakvih detalja, da je informacija tačna, da se pucnjava dogodila, kao i da je istraga u toku.

Nezvanično, po rečima pratnje ranjenog čovek, ljudi koji su doveli u smederevsku bolnicu, na njega je pucano iz vozila u pokretu.

Na koga se sumnja da je pucao, i zašto – više bi trebalo da se zna kada se oglasi policija, koja je u subotu čitavog dana bila u Saraorcima, ali izuzev potvrde da se pucnjava dogodila druge informacije nije davala.

Napio se pa ranio oca u stomak

Napad se dogodio u noći između petka i subote, a povređeni je sa teškim telesnim povredama prevezen u Urgentni centar Kliničkog centra u Beogradu.

Osumjičenom je određeno zadražavanje i u zakonskom roku biće sproveden osnovnom javnom tužiocu u Smederevu, uz krivičnu prijavu kojom se tereti za delo protiv opšte sigurnosti i nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.

Ovako smo predstavljeni: POŽAREVAC I BRANIČEVSKI OKRUG /video/

U okviru kampanje “52 vikenda u Srbiji”, Turistička organizacija Srbije predstavila je sva zanimljiva mesta u Srbiji koja turisti iz Srbije i regiona treba da posete zbog duge tradicije i raznih kulturnih zanimljivosti.

Pogledajte kako izgleda Braničevski okrug i naš grad:

Klizalište i dalje ne radi, očekuje se tokom narednih dana

Toplije vreme jeste donelo olakšanje zimogrožljivima, ali je posredno učinilo da pojedini delovi mašine koja pravi ledenu ploču na klizalištu “otkažu poslušnost”.

Naime, dok je temperatura bila u velikm minusu, aparatura je radila skoro bez uključivanja, ali je sa otopljenjem i većim opterećenjem, nastao kvar koji se, već nekoliko dana intenzivno otklanja.

Otežavajuća okolnost je što se delovi za ovu mašinu naručuju iz inostranstva, pa je to glavni razlog što su se radovi malo produžili.

Po slovu ugovora sa firmom koja je iznajmila klizalište, vreme zakupa će se zaračunavati tek pošto ono bude osposobljeno tako da je izvesno da će naši posetioci školskog uzrasta, koji i najviše uživaju u ovoj zabavi, biti u prilici da to čine i nakon zimskog raspusta, kao i čitavim njegovim tokom.

Upozorenje RHMZ: Spremite se za novi ledeni talas

Naredne sedmice, od 16. do 22. januara, u većini mesta mesta na području Srbije očekuju se ledeni dani sa najnižom temperaturom od -10 do minus četiri (-4), lokalno i nižom, a najvišom od minus četiri (-4) do nula stepeni.

Od ponedeljka do cetvrtka, od 16 do 19. januara, povremeno sneg, u nižim predelima manje povećanje visine snežnog pokrivača, a na planinama jak vetar, stvaranje snežnih nanosa i povećanje visine snežnog pokrivača od 10 do 30 centimetara.

Zbog kvara pojedine ulice bez vode u Požarevcu

Zbog kvara na mreži, u ulici Radoja Domanovića, bez vode će biti potrošači koji pripadaju zoni potrošnje „Crveni krst“, u periodu od 13:00 do 17:00 časova.

“Našminkane učenice kao rakuni”

foto: ilustracija

Pošto je našminkane učenice uporedio sa rakunima, ministar prosvete Mladen Šarčević najavio je i kazne za neprimereno oblačenje u školama. Čestito, kaže, moraju da se odevaju i učenici i nastavnici.

 Iako to ovih ledenih dana izgleda daleko, u školama više neće biti pocepanih farmerki, bretela, papuča, dubokih dekoltea, šortseva, koji se obično nose pred kraj i na početku svake školske godine. Ministar je najavio kazne, ali se još ne zna kako će ih sprovoditi, a primer pojedinih škola pokazuje da ne treba nikakav novi zakon da bi se škole upristojile. Svaka ustanova može da uvede sopstveni kodeks, što su neke odavno uradile.

– Već deset godina kod nas se zna kako učenici i profesori mogu da dolaze obučeni u školu. Pravila su jasna, pa svako ko ih prekrši mora da se vrati kući – kaže Milibor Savić, direktor Prve ekonomske škole u Beogradu. – Čak ni roditelji ne mogu da dođu u školu, recimo, u papučama. Pravila pristojnosti moraju da se poštuju u vaspitno-obrazovnoj ustanovi.

Slično je i u Medicinskoj školi “Dr Milenko Hadžić” u Nišu. Ovde je kodeks oblačenja uveden 2015. i svi ga se pridržavaju. Dežurni nastavnik zadužen je da primeti ako je neko došao neprimereno obučen.

foto: ilustracija
foto: ilustracija

– Nema mini-suknjica, šortseva, majica na bretele, golih stomaka, pocepanih farmerki. Devojčice mogu da se šminkaju, ali diskretno i primereno – kaže direktor Svetislav Mladenović. – Pravila su od početka prihvatili i učenici i pridržavaju ih se. Ako neko pokuša da ih prekrši, vratimo ga kući na presvlačenje. Nema kazni, jer kažnjavanje ne daje uvek dobar rezultat. Naši učenici će sutra biti zdravstveni radnici, radiće sa bolesnicima, i treba na vreme da nauče da ne ide da tri dugmeta na mantilu budu otkopčana ili da su preterano našminkani, sa predugim noktima.

Mladenović kaže da su danas, čak i sa kodeksom, pravila mnogo blaža nego u vreme kada je on bio đak. Tada su, seća se, učenike vraćali i ako nisu propisno ošišani. Dolazak u školu u trenerci bio je nezamisliv.

Roditelji su uglavnom saglasni sa uvođenjem pravila ponašanja, ali na pomen školskih uniformi reaguju različito. Sanja Micić, majka gimnazijalca iz Beograda, smatra da bi pravila donela više pristojnosti jer, kaže, učenice ne bi dolazile u kratkim majicama, u šortsevima i suknjama koji više otkrivaju nego što pokrivaju.

– Smatram, ipak, da bi uniforme bile previše. Deci treba ostaviti slobodu da se oblače kako žele, posebno srednjoškolcima. To je uzrast u kojem oni pronalaze sopstveni stil, sazrevaju i treba im dozvoliti da se razlikuju u odevanju, kao što su različiti i u ostalim stvarima, naravno, sve u granicama pristojnosti – kaže Sanja Micić.

ANKETA UČENIKA PRVE EKONOMSKE ŠKOLE U BEOGRADU

* Anastasija Marinko

– Trebalo bi da sve škole uvedu pravila oblačenja. Naša škola ih ima. Ali znam da u drugim školama, sa lošijom reputacijom, nema pravila, pa devojčice dolaze u minićima, dečaci u bermudama…

* Danilo Nikolić

– Bilo bi dobro da svugde postoje pravila oblačenja, kao što ih mi imamo u školi. U drugim školama je sasvim drugačije. Vidim kako oni odlaze obučeni na časove, posebno kada je toplo.

* Milica Dobrica

– Mnoge devojčice koje idu u druge škole oblače se previše provokativno. Kod nas nisu dozvoljene ni pocepane farmerke, niti majice na bretele. Mislim da je to u redu.

* Miloš Škrbić

– Ne verujem da pravila oblačenja treba da budu stroga. U redu je da svi dolazimo pristojno obučeni, ali ne sad baš da nosimo uniforme i kecelje. Svako treba da nosi šta želi.

* Petar Šavrljuga

– Svako treba da nosi šta hoće. Ne treba uvoditi pravila, a posebno ne uniforme. Učenici treba da imaju slobodu oblačenja, ali svakako da izgledaju pristojno.

Sante leda se pokrenule i NOSE SVE PRED SOBOM, oštećeni splavovi! /video/

foto: YT printscreen

– Haos je napravio, cele noći se borimo sa lodom. Čeka se ledolomac “Greben”, koji je noćas krenuo iz Đerdapa. Treba uskoro da stigne, sada je negde blizu Pančevačkog mosta. I brod “Topola” je angažovana na razbijanju leda – kaže za “Blic” direktor PIM-a Miodrag Milojević.

Kako prenosi N1, zbog plutanja santi leda četiri barže su nalegle na stub mosta “Mihajlo Pupin” sa borčanske strane međutim, kako kaže Milojević, opasnosti po mostove nema, ali se još ne zna kolika je šteta pričinjena na splavovima i plovnim vozilima.barze

Obaveštenje iz Vodovoda usled curenja instalacija

Kako je u poslednja dva dana došlo do otopljavanja, kod pojedinih instalacija kod kojih je došlo do pucanja usled zamrzavanja, tek sada dolazi do curenja.

Iz ovog razloga se mole građani da provere svoje vodomerne šahtove (naročito na potezu druge i treće visinske zone – gradsko brdo, Kruška, Farma i Crveni krst i vikendicama treće visinske zone), kako bi utvrdili da nije došlo do oštećenja.

Mačvanska ulica u Požarevcu bez grejanja

foto: Urban City

IMG-20170114-WA0004

Voz satima u Raškoj, vratiće se u Beograd

foto: Tanjug

Za redovne putnike postoji autobus koji će ih odvesti do Kosovske Mitrovice, rečeno je novinarima koji se nalaze u tom vozu.

Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je po njegovom nalogu voz koji je pošao za Kosovsku mitrovicu iz Beograda zaustavljen u Raški da bi se sačuvali životi ljudi i sprečili sukobi širih razmera.

Premijer je na vanrednoj konferenciji za medije rekao da je Priština pripremala ratne igre i da je bio plan da se voz iz Beograda zaustavi i započnu sukobi širih razmera. 971665507587a779a3f4b8382562460_v4_bigNa Jarinju je pojačano prisustvo pripadnika kosovske policije zbog koji će kontolisati voz koji iz Beograda ide za Kosovsku Mitrovicu. Voz od 16:30 stoji u Raškoj.

Specijalne jedinice kosovske policije ROSU nalaze se i na severu Kosova. U koloni se nalazi više oklopnih vozila, a među njima i dva njihova kamiona.

Oni su stigli u Donje Jarinje, gde se nalazi i železničko stajalište na pruzi Raška – Kosovska Mitrovica.

Voz je više sati stajao u Raški, poslednjoj stanici pre administrativne linije sa KiM, pošto su objavljeni snimci da je uz šine na pruzi kojom treba da prođe postavljen eksploziv.

Specijalne kontradiverzione jedinice kosovske policije proveravale su četrdesetak kilometara pruge od administrativne linije do Kosovske Mitrovice.

Voz će ka Beogradu krenuti posle 20.30 h.

Ovakva kovanica od 2 EVRA vam može doneti BRDO PARA! Proverite da li je imate

U čast pokojne princeze od Monaka, poznate kao Grejs Keli, izrađen je tačno 20.001 primerak sa specijalnim pečatom.

Na zadnjem delu kovanice, nalazi se profil princeze sa natpisom “Monaco” i godinom izdanja “2007”. Danas je smatra veoma vrednom! Kolekcionari su spremni da plate nekoliko stotina miliona evra za te kovanice.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Obratite pažnju i da li se na prednjoj strani kovanice koju imate, nalazi i mala karta Evrope. Kolekcionari za nju plaćaju i do 600 eura.

LED UDARIO U SPLAV AKAPULKO: Svom snagom udario u susedni splav, gosti hitno evakuisani!

splavv-min
Nerviosa- twitter

Kako navode korisnici društvenih mreža, led je udario u popularni splav Akapulko, koji se zbog toga otkačio od obale i svom snagom udario u susedni splav Amfora.

splavvvv-min
S obzirom da je večeras proslava pravoslavne Nove godine, svi koji su se našli na ova dva splava hitno su evakuisani.

“Oaza” za investicije glavni cilj

Prioriteti su bili izlazak iz vanredne situacije koja je uvedena zbog nedostatka zdrave pijaće vode i obezbeđivanje zdrave pijaće vode. Odmah smo krenuli sa strateškim planiranjem vodosnabdevanja i počeli sa osposobljavanje postrojenja reversne osmoze koje postoji preko 10 godina, a nije radilo ni mesec dana. Pored toga ciljevi su bili planiranje nove sanitarne deponije, uređenje saobraćajnica, proširenje fekalne i kanalizacione mreže, proširenje toplifikacione mreže, velika ulaganja u škole i vrtiće, kao i proširenje mreže zdravstvenih ambulanti, i ulaganja u sport, kulturu, sa posebnim akcentom na razvoj turizma. Ali prioritet nad prioritetima jeste stvaranje uslova za privlačenje privrednih investicija i otvaranje novih radnih mesta, ističe Bane Spasović, gradonačelnik Požarevca, objašnjavajući glavne ciljeve rada pred kojim se našlo novo rukovodstvo grada s njim na čelu.

Nastup GVARDIA za LjKI

Spasović je postao gradonačelnik Požarevca nakon lokalnih izbora 24. aprila 2016. godine. Dužnost je preuzeo u junu mesecu iste godine. Nakon šest meseci od svog postavljenja, u razgovoru za Danas i Braničevo Danas Spasović je sumirao rezultate od kako je na čelu grada i, ujedno, otkrio planove za 2017. godinu.

– Od prvog trenutka našeg imenovanja konstantno se radi na podjednakom poboljšavanju infrastrukture u gradu i u selu. Trudili smo se i uspeli da podignemo procenat izvršenja investicija koji je do gašenja Direkcije krajem novembra iznosio 70 posto, dok je pre dve godine on bio ispod 30 procenata. To nam je donelo preko 25 kilometara nove asfaltne mreže i preko 30 kilometara atarskih puteva. Primera radi, novac za namenjen za sređivanje atarskih puteva utrošen je ne samo iz tekuće, već i iz prethodnih godina. Kada govorimo o seoskim naseljima, jedna od prvih odluka nam je bila da se već početkom 2017. godine meštanima ukine neopravdan namet plaćanja javne rasvete meštana, ističe gradonačelnik Požarevca i navodi najveće investicije u infrastrukturi kao što su uređenje Knez Miloševog venca15820548_10210713536569779_1566163711_o-min u vrednosti 47 miliona dinara, Šumadijske sa 30 miliona dinara,15822668_1244971582262174_4021371223504920562_n-min ulica u Starom Kostolcu vrednosti oko 10 miliona dinara, Hilandarske sa 8, 2 miliona itd… Pored toga za godinu dana JP Toplifikacija je ugradila preko 40 kilometara cevi u mrežu, odnosno toplifikaciona mreža je proširena za preko 20 kilometara u vrednosti od preko 500 miliona dinara, ističe gradonačelnik Požarevca. S obzirom na to da razvoj grada i privlačenje investitora ističe kao prioritet, Spasović navodi osnovne korake u tom pravcu.

– U oktobru mesecu grad Požarevac je prodao deo zemljišta austrijskoj firmi “Immofinanz” koja će do kraja 2017 godine na tom prostoru otvoriti moderan ritejl park Stop šop. Ovo je ujedno i prva velika strana direktna investicija u našem gradu u poslednjih 30 godina a vredna je oko 10 miliona evra i planirano je da se tu uposli oko 300 Požarevljana. U cilju dovođenja investitora Grad je preduzeo niz aktivnosti, pored uređenja nove industrijske zone veličine 10 hektara, krajem prošle godine Grad je kupio DP Šećerana u stečaju, ukupne površine od 22 ha i 40000 m2 poslovnog prostora, koje uglavnom čine fabričke hale u dobrom stanju. Kupili smo i deo preduzeća Putogradnja, tako da smo krenuli u revitilizaciju stare industrijske zone i tu nećemo stati, već ćemo u doglednom periodu otkupiti i nekadašnji MIP (Mesna industrija Požarevac). Time bi kompletno zaokružili celinu koja bi se zvala industrijska zona grada Požarevca, navodi Spasović i kaže da su obezbeđeni važni infrastrukturni uslovi za zonu.

– Završena je gasifikaciona mreža i očekujemo da će početkom 2017. biti puštena u rad. Paralelno, pristupili smo i izradi Plana detaljne regulacije. U izradi je i Strategija održivog razvoja i grad je doneo i niz ostalih lokalnih akcionih planova koji su godinama čekali. Sve to poslaće jasniju sliku investitorima o ozbiljnoj nameri grada da im pruži povoljnu poslovnu klimu. Potpisan je Ugovor o prenosu javne svojine bez naknade, sa Grada Požarevca na Republiku Srbiju, u cilju izgradnja trafostanice 110/35/10 KV, “Požarevac 2”. Ovim ugovorom stvorili su se uslovi za izgradnju trafostanice 110/35/10 KV “Požarevac 2”, kojom će se obezbediti dovoljne količine električne energije za industrijsku zonu i za nesmetano snabdevanje strujom Grada Požarevca. Kompletna investicija treba da bude gotova do 2020. godine i treba da iznosi oko 10 miliona evra.

Podsećajući da su značajni aduti Požarevca turistički potencijali, Spasović navodi da su LJubičevske konjičke igre od ove godine pod pokroviteljstvom predsednika Republike Srbije, što ovoj manifestaciji daje posebno mesto na turističkoj mapi.

– Sistemska promena samog organizovanja manifestacije dovela je do toga da ovogodišnje igre ostanu zapamćene po rekordnom broju takmičara iz inostranstva i posetilaca kako na samom sportskom događaju na Hipodromu, tako i na pratećim manifestacijama u gradu. Sve je to rezultiralo dobijanjem Velike zlatne medalje Novosadskom sajma za multimedijalni spektakl otvaranja 53. LJubičevskih konjičkih igara na šta smo posebno ponosni. Građani su imali priliku da uživaju i na koncertu Bijelog dugmeta kome je prisustvovalo preko 20.000 ljudi, a za Novu godinu je nastupao Van Gogh,dsc_0601-min što pokazuje našu nameru da renomiranim izvođačima privučemo posetioce ne samo iz Braničevskog okruga već i iz čitave Srbije i inostranstva. Novogodišnje ukrašavanje grada je po mom mišljenju, ali i mnogih građana sa kojima sam razgovarao, najlepše u poslednje vreme, a ocenu da je najlepše u Srbiji dali su i građani Srbije na raznim forumima, napominje Bane Spasović. On smatra da je Grad puno brine o potrebama mladih, kroz sređivanje školskih objekata, podršku sportskim klubovima i organizacijama mladih.20161219_175554

– Grad je lane uložio u škole oko 100 miliona dinara, a naredne će ta ulaganja biti na sličnom nivou. Od većih investicija navešću zamena kompletne stolarije u Osnovnoj školi Jovan Cvijić u Kostolcu, kao i na zgradi Gimnazije u Požarevcu, obnovljen je parket u OŠ “Desanka Maksimović” po prvi put od kada je otvorena ova škola, radi se fasada na medicinskoj, elektroinstalacije su sređene između ostalih u školama “Dositej Obradović”, “Kralj Aleksandar” i nema objekta gde nešto nije rađeno, a nastavićemo sa takvim trendom i u 2017. godini.

Veća ulaganja u seosko područje

– U ovih šest meseci su izdvojena značajna sredstva za gradske i seoske mesne zajednice, ali u narednoj godini ta ulaganja će biti veća zato što svi građani sa teritorije Grada Požarevca zaslužuju da imaju jednake uslove za život, što je i jedan od prioriteta ove vlasti. Lokalna samouprava ima plan kapitalnih investicija koji se odnosi na širenje gradske kanalizacione mreže (fekalne i kišne), naravno i vodovodne, kao i širenje toplifikacione mreže, planove za rekonstrukciju, obnovu, modernizaciju škola u gradskim i seoskim naseljima. Važno je ispuniti i osnovnu funkciju budžeta da bude izbalansiran i da se ravnomerno razvijaju seoska i gradska naselja, tako je ove godine svaka seoska i gradska mesna zajednica dobila minimalno po jednu asfaltiranu ulicu, kao i rekonstrukciju postojećih i otvaranje novih ambulanti, posebno u seoskim naseljima.

Pohvala preduzetnicima

– Pohvalio bih društvenu odgovornost preduzetnika iz Požarevca koji su svojim donacijama doprineli uređenju škola. Povećane su stipendije za najbolje učenike i stavljen je poseban akcenat na vrtiće i predškolsko obrazovanje. Dodeljene su stipendije za 50 studenata, a od sledeće godine stipendiraćemo i deset studenata na master studijama. Značajna sredstva su uložena i u zdravstvo zamenjena je stolarija na zgradi Medicini rada, uređen je hol u Domu zdravlja i nabavljeni su aparati koji su godinama nedostajali ovoj ustanovi. Namera je da se ulaganjem u primarnu zdravstvenu zaštitu rastereti sekundarna. Ulaganja u sport su značajna i iz gradske kase 2016. je izdvojeno 63 miliona dinara za podršku lokalnim sportskim organizacijama i još 10 miliona za omladinski sport. Ove godine ta suma će se povećati za još dva miliona dinara, kao podrška lokalnim sportskim organizacijama, kaže gradonačelnik Požarevca.

Nestao “kineski zid” na Moravi

Odgovarajući na pitanje da li za realizaciju planova razvoja Požarevac ima dovolju podršku Vlade i ministarstava, Spasović navodi da do skora to nije bilo slučaj, ali u poslednjih pola godine to se značajno promenilo

– Ovde u Požarevcu smo u šali govorili da su proteklih godina lokalni funkcioneri most na Moravi, koji je na putu za Beograd, shvatali kao kineski zid i retko su ga prelazili. To smo promenili i danas smo moji saradnici i ja često u ministarstvima, ali i ministri dolaze kod nas. Parafraziraću misao našeg premijera Vučića da moramo menjati svoje navike i svi zajedno rešavati probleme u gradu. Podsetiću samo na posete Nebojše Stefanovića ministra unutrašnjih poslova, Rasima LJajića ministra turizma i trgovine, koji je pomogao da posle više od 70 godina izvršimo rekonstrukciju tribina i štala na hipodromu u Požarevcu, Nele Kuburović, ministarke pravde, Aleksandra Vulina, ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja,unnamed-2-min a intenzivnu saradnju imamo i sa ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu i to kako sa prethodnom ministarkom Kori Udovički, tako i sa aktuelnom brnabich_nagrada-igra_2312Anom Brnabić, i ostalim ministarstvima.

 

VREMENSKA PROGNOZA

Pozarevac,RS
overcast clouds
18.9 ° C
18.9 °
18.9 °
89%
3.5kmh
100%
Tue
20 °
Wed
30 °
Thu
26 °
Fri
29 °
Sat
33 °