19.5 C
Pozarevac,RS
18.05.2025.
STRANA 975

Konačno: Kajmak proglašen za kulturno dobro Srbije!

Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe je krajem decembra proglasio i stavio na listu za nematerijalno kulturno nasleđe kajmak sa područja Čačka, Kraljeva i Užica.

Kajmak je na listu za nematerijalno kulturno nasleđe uvršćen zahvaljujući dvogodišnjem radu muzeja iz Čačka, Užica, Sirogojna i Kraljeva uz podršku tehnologa sa Poljoprivrednog fakulteta.

– To je 34. element koji je upisan na našoj nacionalnoj listi i to je deo rada našeg muzeja, muzeja u Užicu, Sirogojnu i Kraljevu. Sve ono što je karakteristično za proizvodnju kajmaka kao srpskog brenda vezano je upravo za ovu terotoriju, teritoriju Čačka, Užica i Kraljeva, kao geografsko podneblje ali i kao posebna tehnologija proizvodnje kajmaka. To je naše kulturno nasleđe u pogledu veštine i znanja koje se prenose,  kao jedna stara kućna delatnost koja je vremenom pretvorena u jedan zanat, kaže Snežana Ašanin iz Narodnog muzeja u Čačku.

Prema njenim rečima, ovom odlukom zaštićena je naša tradiconalna proizodnja kako bi se i buduće generacije pridržavale takvih uslova proizvodnje.

Potpisnici odluke su Ministarstvo kulture, individualni proizvođači i pojedine mini mlekare.

ISPOVEST OCA NAPUŠTENOG MLADIĆA KOJI JE RASPLAKAO SRBIJU Dejan me je obrukao, oterao sam ga…

Mi smo došli do njegovog oca Ilije, koji tvrdi da je Dejanova majka Slavica kriva za sve, a da mu sin sada pravi ogromne probleme u novoj porodici.

Ilija danas živi u Žagubici, gde i Dejan, i ima suprugu i troje dece. On priznaje da je Dejana nedavno oterao iz kuće zbog toga što se opijao.

“Nisam ga ja ostavio u domu, već njegova majka. Kada je pobegla od mene u Pančevo, ja sam otišao tamo da je vratim kući zajedno sa bebom. Međutim, dok sam na stanci kupovao autobusku kartu i stajao na šalteru, ona je uzela Dejana i odvela ga u policiju. Rekla je policajcima da joj je neko uvalio bebu. Ona je tada bila maloletna. Zajedno sa policajcima je otišla u „Zvečansku“ i predala im Dejana”, počinje priču Ilija i dodaje.

– Ostao je u domu nekoliko godina, onda sam je našao i zajedno smo otišli u dom da ga izbavimo. Tada je pristala da ga zajedno odgajamo. Ona nikako nije želela dete, jednom ga je otrovala pokvarenim mlekom i Dejan je završio na Institutu za majku i dete.  Ponovo ga je iz bolnice odvela u dom. Rekla mi je da ne može da ga izdržava i pobegla je u Italiju. Dejana nisu želeli da mi daju iz doma jer nisu mogli da utvrde da sam njegov otac – kaže Ilija i tvrdi da je ponovo otišao kod Dejana na njegov 16. rođendan.

– Rekao sam mu da sam njegov otac, ali on nije hteo da pođe sa mnom i živi kod mene u kući – ističe Ilija.
Dok smo pokušavali da dođemo do Ilijinog broja telefona, od meštana ove opštine na istoku Srbije čuli smo kako Dejanova maćeha ne želi da ga primi u kuću i da zbog toga on leti spava na ulici, a zimi iznajmljuje trošnu kuću za dvadeset evra mesečno. Međutim, Ilija tvrdi drugačije.

– Živim u kući sa suprugom i troje dece, Dejan je jednom došao kući pijan, sa flašom u ruci. Tada sam mu rekao: „Ili ćeš da piješ, ili ideš iz kuće.“ Onda je on otišao i više se nikada nije vratio. Tada je pobegao, bilo je letnje vreme i mogao je da spava gde hoće.  Novčano nisam u stanju da mu pomognem, mogu da mu dam da jede i sobu da spava, ali ne mogu novac – objašnjava Ilija, koji  nije u kontaktu sa bivšom suprugom.

– Ona prodaje svoje telo u Italiji. Kada je otišla iz Srbije, više se nismo čuli – kaže Ilija.

– Rekao sam mu da je hrabar što se pojavio u takmičarskom programu, za to mu svaka čast. Obrukao me je samo što je pevao tu autobiografsku pesmu, a što nije uzeo da peva neku ljubavnu. Nije trebalo da je posvećuje meni, jer sam se ja borio za njega – završava priču Ilija.

 

 

Kostolac drugi u Srbiji po platama

U Požarevcu prosečna plata bez poreza i doprinosa, bez gradske opštine Kostolac, prema zvaničnim podacima Zavoda u novembru 2016 mesecu iznosila je 39.512 dinara. Kostolac je i ovog meseca u samom vrhu liste Zavoda za statistiku sa prosečnom platom od 70.834 dinara, što je za oko 25 hiljada dinara više od republičnog proseka, a u odnosu na prošli mesec veća za skoro 1000 dinara. Ispred Kostolca nalazi se samo opština Surčin, sa prosečnom platom od 83352 dinara.

Ostale opštine u Braničevskom okrugu zabeležile su blagi porast prosečnih zarada koje se kreću u rasponu od 26 do 36 hiljada dinara. Opština Malo Crniće je i u oktobru opština sa najmanjom prosečnom zaradom od 26.731 dinar.

U odnosu na Požarevac,komšijski grad rad Smederevo ima za 18 hiljada veću prosečnu zaradu za oktobar i iznosi 47.404 bez poreza i doprinosa. Velika Plana i Smederevska Palanka su takođe ispod republičkog proseka sa zaradom od 37.686, odnosno 34.277 dinara.

Obnovili manastir, otvorili zoo vrt, a imaju u proseku 30 godina!

FOTO: Nenad Blagojević

Starešina – iguman Dimitrije (34) i monasi Petar (29), Pavle (25) i Teofil (32) i iskušenik Neša imaju vrlo neobične životne priče, a njihova vera vratiće i vama veru u dobro.

Kada su se preselil, manastir je bio u zapuštenom stanju i, najblaže rečeno, zaboravljen od naroda. Na liturgije je dolazilo tek po nekoliko osoba, dok sada nedeljom u crkvi možete videti po stotinak vernika i na desetine parkiranih automobila. Za manastir koji nije pored glavnog puta i u koji se treba namenski uputiti to je veliki napredak.

U manastiru gaje krave, ovce, koze, svinje, živinu, magarce, ponije, emu ptice i lame, od kojih su neke u zoološkom vrtu koji su napravili da bi ulepšali boravak najmlađim posetiocima.

Ko želi da pomogne bratstvu u obnavljanju manastira Tumane, može to da učini preko žiro računa broj: 160-396653-16. Za sve dodatne informacije zainteresovani mogu da se jave na telefon 012/675-195.

Pogledajte video iz emisije Ekskluziv OVDE.

GLEDA TV, DIKTIRA FB STATUSE I PRETI Evo kako izgleda Kristijanov život u ZABELI

Kristijan u zatvoru uživa u određenim pogodnostima “spoljnog sveta” koje nije imao čak ni dok je boravio u rialitiju.

 – Svi zatvorenicu u Srbiji u ćelijama imaju TV aparate. Imaju i pravo da koriste telefonske govornice – objasnili su u Upravi za izvršenje zatvorskih sankcija.

Upravo ove privilegije omogućile su Kristijanu Goluboviću da u ponedeljak uveče telefonskim pozivom iz zatvora odgovori Jeleni Krunić koja ga je ovih dana prozivala u “Parovima”. Uvrede su pljuštale na sve strane, a samo neki od pogrdnih komentara bili su da je ona “nešto između zakžljale žene i zakržljalog muškarca”, te “narkomanski ološ”.

– Moguće je da je Golubović tu poruku izgovorio administratoru njegovog FB profila, koji je snimio i objavio. Televizor i telefonska govornica su pravo svakog zatvorenika, pa i Golubovića – objašnjavaju u Upravi za izvršenje zatvorskih sankcija.

Audio poruka upućena Krunićki nije jedina koju je Golubović objavio poslednjih dana.

Na isti način je reagovao i 5. januara kada je objavio poruku pod nazivom “Istina o tuči sa Osmanom 80-tih godina”, kojom je odgovorio na medijske prozivke da je od žestokog Osmana zvanog Oki, dva puta dobio batine, iako je od njega bio za glavu viši.

Dva dana ranije, na njegovom FB profilu objavljena je i audio poruka kojom Golubović čestita Novu godinu.

Da bi dodatno zaintrigirao pažnju javnosti, i namamio je da poveruje kako u “Zabeli” ima nedozvoljene privilegije, na Golubovićevom instagramu je 3. januara objavljena njegova fotografija sa laptopom i mobilnim telefonom u ruci.

Grejanje u Požarevcu stabilno od noćas

Foto: Urban City

„Zona Zamfirova – drugi deo“ premijerno 24. januara

Petnaest godina posle ekranizacije ljubavne priče Stevana Sremca o Zoni i Manetu, scenaristi Ivana i Miroslav Mitić su napisali priču o njihovom životu u braku, dve godine nakon venčanja.

https://youtu.be/mdiZrWAXLzU

U nastavku će njihovu ljubavnu sagu dočarati Brankica Sebastijanović kao Zone i Milan Vasić kao Mane.

Glavni protagonisti i njihova borba da sačuvaju brak smešteni su u period između 1905. i 1908. godine, a producent filma Miroslav Mitić, koji je zaslužan i za prvi film Zona Zamfirova, ističe kako su kroz omiljenu ljubavnu priču dočarani lepota naše zemlje u tom periodu ali i problemi sa kojima se suočavaju mladi bračni parovi.

„Obuhvatili smo nekoliko glavnih porodičnih problema, koji jednako tište mlade ljude i sad kao što su tada. Uveren sam da će film na najlepši način promovisati porodicu i naše društvo“, naglašava Mitić, čija je producentska kuća zajedno sa „“Pink internešnl“ snimila nastavak jednog od najgledanijih domaćih filmova.

Glumac Milan Vasić ističe da u filmu „imamo tragediju, dramu, komediju, akciju i srećan kraj, sve što je potrebno za pravi, veliki film“.

Glumačku ekipu čine Ljiljana Stjepanović, Ljiljana Dragutinović, Tanja Bošković, Milan Lane Gutović, Ivan Bekjarev, Goran Jevtić, Nela Mihajlović, Branko Đurić, Dragan Vujić Vujke, Miki Krstović, Jugoslava Drašković, Milan Kalinić i Nikola Ristanovski, koji tumači Hadži Zamfira.

Scenografiju potpisuje Aleksandar Denić, kostimograf je Jelena Stokuća, direktor fotografije Dimitrije Joković, a kompozitor Aleksandar Sedlar.

Film “ZONA ZAMFIROVA 2”, OD 28. Januara i u nasem bioskopu Centra za kulturu.

zonee

Ledolomac Greben kreće od Đerdapa uz Dunav

Zbog talasa hladnog vremena i formiranja leda na vodotokovima doneta je odluka da se ledolomac pokrene.

Prema najavljenoj prognozi u naredna dva dana se očekuje formiranje dodatnih površina pod ledom i povećanje debljine leda, a u nastavku usled povoljnijih stabilnih vremenskih uslova neće doći do bitnije promene režima leda.

Na Dunavu, od Bezdana do Zemuna nalazi se ploveći led, kod Pančeva i Velikog Gradišta je ledostaj, na Savi zbog niskog vodostaja priobalni i ploveći led, Tisa i banatski vodotoci su 100 odsto ledostaj, na Velikoj Moravi oko 60 odsto, a na Južnoj Moravi oko 40 odsto je pod ledom.

Redovna odbrana od leda je proglašena na Dunavu od Mađarske granice do Bačke Palanke, kod Golupca i Velikog Gradišta, u Beogradu kod Zemuna i Novog Beograda, na Savi od granice sa Hrvatskom do Hrtkovaca, na slivu Save – Topčiderska reka, Pariguz, Kolubara sa Tamnavom, Peštan.

Vanredna odbrana od leda je proglašena na Velikoj Moravi u zoni i nizvodno od Ljubičevskog mosta, kod Smedereva i u zoni Žabarskog mosta.

Praznik Rođenja Hristovog u Hilandaru

Hilandar – U Svetoj carskoj srpskoj lavri Hilandaru je toržestveno proslavljen praznik Rođenja Hristovog.

Foto: monah Milutin Hilandarac.
Foto: monah Milutin Hilandarac.

Sveta carska srpska lavra Hilandar se nalazi na Svetoj Gori Atos   ( Άγιον Όρος, Agion Oros), autonomnoj monaškoj zajednici u severnoj Grčkoj, na istočnom kraku poluostrva Halkidiki. hilandar-12-minHilandar je četvrti po redu u hijerarhiji svetogorskih manastira i jedan od najznačajnijih duhovnih i kulturnih središta srpskog naroda. Osnovali su ga na ruševinama starijeg manastira 1198. godine monasi izuzetnog ugleda, bivši veliki župan Stefan Nemanja             (1166 – 1196) i njegov najmlađi sin Rastko, isti koji su stvorili samostalnu srednjovekovnu državu i autokefalnu Srpsku crkvu. hilandar-11-minhilandar-10-minhilandar-05-minU Hilandaru se čuva kivot u kome se nalazi deo Hristovih pelena, trn iz venca, kao i veliki kristalni krst u kome se prema predanju nalazi Krv Gospodnja sa Golgote. Ove svetinje je u Hilandar iz Jerusalima doneo Sveti Sava.hilandar-03-min

U manastiru Hilandaru je 2004. godine izbio požar velikih razmera koji je uništio i oštetio skoro polovinu manastirskih zdanja. Odmah nakon toga je pokrenut veliki broj aktivnosti na obnovi manastira. Uz obnovu građevina koje su neposredno pogođene vatrenom stihijom, Obnova Hilandara je širok i višedisciplinaran poduhvat koji obuhvata rekonstrukciju, izgradnju, restauraciju i sveopštu zaštitu nepokretnog i pokretnog nasleđa manastira Hilandara. Uz to, Obnova Hilandara ima za cilj i obezbeđivanje održivog razvoja manastira, njegove ekonomije i uslova neophodnih za život bratstva, čuvajući jedinstveni karakter i svetost samog mesta.hilandar-ulazPogledajte galeriju fotografija sa bogosluženja.

hilandar-08-min hilandar-07-min hilandar-06-min hilandar-04-min

 

KLIZALIŠTE u Požarevcu počelo sa radom /Video/

U ponedeljak, 9. januara klizalište je bilo spremno za početak rada, ali loši vremenski uslovi sa jakim snegom pomerili su početak ovogodišnje sezone klizanja u Požarevcu za utorak.

Radno vreme je od 10 do 22 časa a cene su na nivou prošlogodišnjih, 100 dinara ulaz, a iznajmljivanje klizaljki, ukoliko nemate svoje, je takođe 100 dinara.

Za sve one koji žele periodično da klizaju i nisu razmišljali o kupovini, obezbeđeno je preko 100 pari klizaljki do broja 45.

Klizanje će se izvoditi po blokovima sa početkom na svaka dva parna sata (10,12,14,16,18,20) kako bi se neposredno pred svaki blok ledena ploča očistila i spremila za naredni termin. 

“ČUDO OD ČOVEKA” Ovako BBC piše o Srbinu koji je preživeo dva dana na -20 u bunaru

foto: BBC web screenshot

Ovako je BBC danas pisao o Jezdimiru Miliću, muškarcu iz sela Smoljinac koji je na Badnji dan nestao kada je pošao do prodavnice da kupi namirnice za Božić.

 “On je pronađen gotovo 52 sata kasnije, u nedelju popodne, zarobljen u bunaru dok je temperatura napolju bila čak – 20 stepeni”, piše BBC.

17276326805873bea2ed969537390619_v4_big
foto: b92

BBC dalje prenosi pisanja srpskih medija o tome kako je Milića pronašao komšija Goran Marković.

“Video sam neobičan prizor i prišao do kese u kojoj je bila flaša crvenog vina, nekoliko flaša piva i kukuruzno braško. U tom momentu sam se setio da sam čuo u selu da pričaju da je nestao mladić po imenu Jezdimir. Onda sam čuo plač i pogledao u bunar, a na dnu sam video kako neko sedi sa rukama prekrštenim preko grudi”, preneo je BBC izjavu Gorana Markovića za RTS.

VULIN U POŽAREVCU

Narodna kuhinja u Požarevcu, koja ima 850 korisnika, opremljena je novim gasnim šporetom sa električnom rernom i novim kazanom, za čiju nabavku je ukupno izdvojeno oko 520 hiljada dinara.

Zaključkom Vlade Srbije prošle godine je za obnavljanje opreme za narodne kuhinje koje su u vlasništvu organizacija Crvenog krsta opredeljeno 50,5 miliona dinara, navodi se u saopštenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

unnamed-2-min
foto: Urban City

Sredstva za funkcionisanje narodnih kuhinja, prema sporazumu sa Crvenim krstom Srbije, opredeljuje Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Program narodnih kuhinja se realizuje u 77 gradova i opština u Srbiji.

STABILIZACIJA GREJANJA U POŽAREVCU U VEČERNJIM SATIMA

Stabilizacija grejanja se očekuje u večernjim satima.

Zavšene su intervencije na lokacijama Beogradska br. 24 i Požarevački partizanski odred br. 20.

GRADONAČELNIK OBIŠAO ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE POŽAREVAC

Tema je bila osnaživanje saradnje sa gradskim rukovodstvom na polju njihovih aktivnosti zaštite životne sredine i kontrole vode, buke i ispravnosti životnih namirnica.15875382_1253818501377482_2095871996095106503_o-min 15974894_1253818558044143_440166558677629590_o-min 15937116_1253818588044140_4685527547652108744_o-min

JOŠ JEDNA INTERVENCIJA NA TOPLIFIKACIONOJ MREŽI U POŽAREVCU

foto: Urban City

Bez grejanja su korisnici na adresama Sime Simića od 14 do 32, Sime Simića od 1 do 5, OŠ „Kralj Aleksandar“, Požarevačka gimnazija, Čede Vasovića od 25 do 31, 7. jul od 1 do 39 i od 2 do 38, Zelengorska od 2 do 36.

Očekivani završetak radova je oko 17h.

VAŽNO OBAVEŠTENJE IZ JP “TOPLIFIKACIJA” POŽAREVAC

foto: Urban City

Stabilizacija grejanja u gradu se očekuje u popodnevnim časovima, oko 17h.

Danas će bez grejanja biti korisnici na sledećim adresama:

1. U periodu od 8-14h, zbog radova u Beogradskoj br. 20 bez grejanja će biti korisnici u ul. Beogradska od 2 do 50, Dalmatinska od 5 do 9 i Đurđa Brankovića od 13 do 55;

2. U periodu od 10 do 20h, zbog radova na priključku u ul. Sime Simića br. 16 bez grejanja će biti korisnici u ul. Sime Simića od 14 do 22;

3. U periodu od 8 do 14h, zbog radova na adresi Požarevački partizanski odred br. 20 bez grejanja će biti korisnici u ul. VI lička od 17 do 41, Požarevački partizanski odred od 14 do 40 i Prvi srpski ustanak od 1 do 9.

Godinu dana bez Dejvida Bouvija

Vest o njegovoj smrti, 10. januara 2016. godine, obišla je ceo svet, a poštu umetniku sa 140 miliona prodatih albuma tokom 45 godina karijere, odali su brojni umetnici, ali i politički lideri, kao i zvaničnici Vatikana.

Poruka saučešća upućena je čak iz Međunarodne svemirske stanice. Bouvi je dva dana posle 69. rođendana preminuo od raka jetre, bolesti koju je čuvao daleko od očiju javnosti. Muzičar sa hiljadu lica, poznat po menjanju imidža i stila, izdao je 25 albuma na kojima se nalaze pesme koje su ušle u antologiju svetske muzike.

“Space Oddity” (1969) je prvi uspeh pevača, koji je tada bio inspirisan filmom “Odiseja u svemiru 2001.” kultnog reditelja Stenlija Kjubrika. Pesma govori o nesrećenom astronautu Mejdžoru Tomu.

Njegov album “The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars” iz 1972. godine ustoličio ga je među velike britanske i svetske muzičke zvezde. Muzičar je inspiraciju za lik Zigija Stardasta našao u stvarnoj ličnosti, britanskom rokenrol pevaču Vinsu Tejloru, koji je posle nervnog sloma počeo da veruje za sebe da je prelazno biće između vanzemaljca i Boga.

Mnogi obožavaoci smatraju da je Bouvijeva “berlinska” faza najbolja u njegovoj karijeri s albumima “Heroes”, “Low” i “Lodger” (1977-1979).

Pesma “Heroes”, snimljena u saradnji s Brajanom Inom i gitaristom Robertom Fripom, postaje avangardna u tadašnje doba panka i novog talasa (new wave).

Njegove najpoznatije pesme su, između ostalih, “Life on Mars” (1971), “Changes” (1971), “Starman” (1972), “Jean Genie” (1973) ,”Young Americans” (1975), “Ashes to Ashes” (1980) i “Let’s Dance” (1983) i “Black Star” (2015).

Poslednji album “Black Star” sadrži sedam pesama sa primesama džeza i ritam sekcije poput nemačkog benda Kraftverk, začetnika elektronske muzike.

Pesma “Lazarus” sa tog albuma, sa spotom na kojem Bouvi izgleda vidno iscrpljeno, predstavlja za mnoge obožavaoce oproštajnu pesmu umetnika publici. Briljantni muzičar i vizionar mnogo poažnje posvećivao je i svom fizičkom izgledu, koji je stalno menjao i usklađivao sa svojim pesmama.

Dobio je nadimak “Beli vojvoda” (White Duke) zbog izuzetne elegancije u poznijim godinama kao i ranijeg ekstravagantnog izgleda u kojem je koketirao s “transrodnošću”.

Njegov muzički žanr se može uvrstiti kao rok, glem rok, pop, elektronska muzika, sa primesama džeza, bluza i soula na pojedinim albumima, kao i alternativnog i avangardnog rokenrola.

Pored pevanja, Bouvi je svirao gitaru, saksofon i klavijature. Glumio je i u više filmovima, a najzapaženija uloga mu je u horor filmu “The Hunger” (1983) Tonija Skota, u kojem su igrale i Katrin Denev i Suzan Sarandon, kao i u filmu “The Man Who Fell to Earth” iz 1976. godine.

POVRATAK SERIJE “Twin peaks”

Trideset uzbudljivih epizoda podeljenih u dve sezone, nominacije za 14 Emija i odlične kritike od strane publike, učinili su da popularnost ovog ostvarenja ne jenjava ni nakon 26 godina.

Poslednja epizoda ostavila je mnogo toga nedorečenog, pa je Linč 1992. godine snimio film “Tvin Piks: Vatro hodaj sa mnom”, koja se može smatrati za prolog i epilog “Tvin Piksa”.

U novoj sezoni pojaviće se većina starih glumaca (Kajl Maklahlan, Medhen Amik, Šerilin Fen, Šeril Li…), a imaće 18 epizoda.

Premijera je zakazana za 21. maj.

https://www.youtube.com/watch?v=i7d0Lm_31BE

Da li grmljavina može da sprži televizore, kompjutere i mobilne telefone?

Da li isključujete kompjutere i televizore tokom grmljavine? Ukoliko ne praktikujete to, trebalo bi da počnete.

Naime, odavno je poznato da udari groma i česti nestanci struje mogu izazvati kvarove, ili potpuno uništiti neke elektronske uređaje.

Napon struje koja “protiče” kroz kuću nije uvek konstantan. Nekada se desi da on padne ili naglo skoči, a u tim situacijama najviše trpe upravo elektronski uređaji. Nagli skokovi u naponu nazivaju se strujni udari i oni traju barem tri nanosekunde, a na njih mogu uticati brojni faktori, među kojima su i udari groma.

Sam nestanak struje može izazvati problem na hard disku ukoliko on u tom trenutku zapisuje neki veoma bitan fajl za operativni sistem, ali sam hardver neće doživeti nikakvu štetu. Međutim, nagli skokovi napona su glavni krivci za fizičke kvarove na elektronskim uređajima.

Primera radi, kod nas je standardni napon struje 220 volti, a udari groma mogu da oslobode napon od čak nekoliko miliona volti, što znači da postoji šansa da ukoliko on udari u vašu kuću ili negde blizu, bukvalno sprži neki od uređaja koji je u tom trenutku uključen.

Elektronski uređaji ne mogu da izdrže ovako visoke napone, pa ukoliko se desi da ih sprži grom, znajte da ne postoji nikakva šansa da se oni poprave.

Jedina zaštita je da isključite sve uređaje tokom velikih oluja iz utičnice. Na taj način ćete biti 100 odsto sigurni da se vašem televizoru ili računaru neće ništa dogoditi.

Takođe, bitno je napomenuti da ukoliko u vašoj kući nestane struje, prilikom njenog dolaska nikako odmah ne uključujete televizore i računare barem nekoliko minuta dok se napon ne stabilizuje.

Što se tiče mobilnih telefona, na njih gromovi nemaju uticaja. Struju ovim uređajima obezbeđuju baterije koje imaju zaštitu od gromova.

POGLEDAJTE SVE VESTI IZ KATEGORIJE TEHNODROM.

 

Pogledajte top deset torent sajtova u 2017. godini

Kako se može videti, The Pirate Bay je ponovo kralj piraterije. Ipak, kako je nekoliko torent sajtova ugašeno u toku proteklih nekoliko meseci, na listi možemo videti i neke novajlije. Tako na početku 2017. godine pejzaž piraterije izgleda nešto drugačije.

Sa gašenjem KickassTorrents i Torrentz.eu, dva najveća igrača na sceni su nestala. Međutim, njihovo mesto je brzo popunjeno jakim lokacijama i novajalijama. The Pirate Bay je ponovo lider, a prate ga ExtraTorrent i RARBG, dok se za nezvaničnu reinkarnaciju Torrentza smatra Torrentz2.eu.

The Pirate Bay se i dalje pozicionira kao jedna od najboljih torrent alternativa

Lista izgleda ovako:

1. The Pirate Bay

2. Extratorrent

3. Rarbg

4. YTS.ag

5. Torrentz2

6. 1337X

7. Torrentproject

8. EZTV.AG

9. Torrentdownloads

10. Limetorrents

Džordž Majkl umalo u Santaninom hitu “Smooth”

Rob Tomas i Karlos Santana

Član grupe “The Matchbox Twenty” dobio je poziv da napiše pesmu za Supernatural, album Karlosa Santane iz 1999. godine.

Rob Tomas priznaje da mu je Džordž Majkl bio inspiracija pri komponovanju pesme Smooth: „To je trebalo da bude prvi put da komponujem pesmu koju neću izvoditi i nadao sam se da će me proslaviti kao autora“.

Međutim, priča Tomas, kada je pesma bila gotova, razmatrano je ko bi mogao da je otpeva.

„Moj prvi izbor bio je Džordž Majkl. U stvari, na njega sam mislio kada sam snimao pesmu, što se i vidi u glavnoj melodiji – očigledan je pokušaj imitacije njegovog stila“, objasnio je kantautor u izjavi za Bilbord.

Karlosu Santani se ideja nije dopala i nagovarao je Roba da Džordžu ne ustupa mesto u pesmi već da je sam otpeva.

Roker priznaje da je uvek bio veliki obožavalac Džordža Majkla: „Moj prvi solo album imao je snažan pečat prelaska sa ‘Vema’ na Faith. I u mom prvom spotu je toliko bilo detalja koji podsećaju na Džordža“.

Pesma Smooth dobila je tri Gremi nagrade – u kategorijama snimak godine, pesma godine i najbolja pop saradnja. Takođe, na listi najuspešnijih pesama svih vremena nalazi se na vicešampionskoj poziciji.

Eminem testirao umeće Kendrika Lamara

Britanski kantautor Ed Širan otkrio je u intervjuu za Zach Sang Show da je priču o Eminemu i Lamaru čuo od producenta Rika Rubina.

Naime, Eminem je hteo da se uveri da Kendrik sam piše svoje tekstove, zbog čega ga je pozvao u svoj studio za snimanje muzike.

Kendrik je, potom, stigao sa nekoliko prijatelja, na šta je Eminem rekao: „Želim tebe samog u studiju. Moj tim će snimiti ono što budeš odrepovao, ali tvoja pratnja ne može da uđe sa tobom“.

Prema priči, Lamar se složio i napisao, kako Širan opisuje, „bolesno dobre rime“.

Eminem je nakon toga rekao da je to uradio kako bi testirao Kendrika, jer je sumnjao da ima „tekstopisca iz senke“. Na kraju je Maršal Meters, kako glasi Eminemovo pravo ime, bio impresioniran radom nove zvezde.

100.000 obolelih od gripa

U оdnоsu nа prеthоdnu nеdеlju, trеnd incidеnciје оbоljеnjа sličnih gripu nа tеritоriјi Rеpubliке Srbiје је u pоrаstu. U 1. izvеštајnој nеdеlji (оd 2. јаnuаrа dо 8. јаnuаrа 2017. gоdinе), Institutu zа јаvnо zdrаvljе Srbiје priјаvljеnо је 26.275 slučајеvа оbоljеnjа sličnih gripu. U оdnоsu nа prеthоdnu (52.) izvеštајnu nеdеlju, brој оbоlеlih оd оbоljеnjа sličnih gripu је 1,3 putа viši. Nајvišа uzrаsnо-spеcifičnа stоpа rеgistrоvаnа је u uzrаstu оd 0 dо 4 gоdinа (957,76/100.000 stаnоvniка), а pоtоm u uzrаsnој grupi оd 5 dо 14 gоdina (759,72/100.000 stаnоvniка).

Rеgistruје sе visок intеnzitеt акtivnоsti virusа gripа i širока gеоgrаfsка rаsprоstrаnjеnоst оbоljеnjа u pоpulаciјi.

Prеmа pristiglim priјаvаmа Institutu zа јаvnо zdrаvljе Srbiје, dо sаdа su pоtvrđеni slučајеvi gripа sа tеritоriје Grаdа Bеоgrаdа, Јužnоbаčкоg, Rаšкоg, Јužnоbаnаtsкоg, Pčinjsкоg, Јаblаničкоg, Mаčvаnsкоg, Sеvеrnоbаčкоg, Srеdnjеbаnаtsкоg, Sеvеrnо-bаnаtsкоg, Brаničеvsкоg, Zlаtibоrsкоg, Pоdunаvsкоg, Pоmоrаvsкоg, Srеmsкоg i Коlubаrsкоg, Zајеčаrsкоg, Nišаvsкоg i Šumаdiјsкоg окrugа.

Zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Pаnčеvо је priјаviо еpidеmiјu gripа lокаlnоg tipа u nаsеljеnоm mеstu Оmоljicа, grаd Pаnčеvо. Grаdsкi zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Bеоgrаd, Zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Pоžаrеvаc, Zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Užicе, Zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Šаbаc, Zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Ćupriја, Zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Vаljеvо su priјаvili еpidеmiје gripа nа tеritоriјаmа svоје nаdlеžnоsti, tј. Grаdа Bеоgrаdа, Brаničеvsкоg, Zlаtibоrsкоg, Pоmоrаvsкоg, Mаčvаnsкоg i Коlubаrsкоg окrugа.

Institut zа јаvnо zdrаvljе Vојvоdinе priјаviо је Institutu zа јаvnо zdrаvljе Srbiје pеt smrtnih ishоdа којi sе mоgu dоvеsti u vеzu sа оbоlеvаnjеm оd gripа. Umrli su bili hrоnični bоlеsnici i prеthоdnо nisu bili vакcinisаni prоtiv gripа, dок је коd јеdnе umrlе оsоbе vакcinаlni stаtus nеpоznаt.

Dо sаd su pоtvrđеnа 2 tipа virusа influеncе: А(H3) i influеncа tip B. Mеđu lаbоrаtоriјsкi pоtvrđеnim slučајеvimа је nајčеšćе zаstupljеn pоdtip virusа gripа А (H3), saopštavaju iz Batuta.

 

Kučevo priprema teren za izgradnju proizvodno-turističkog kompleksa Platani

Izrada Plana detaljne regulacije, koja je poverena kragujevačkoj Direkciji za urbanizam, trebalo bi da bude završena krajem januara, nakon čega sledi javni uvid.
Kučevo bi, kako je ranije najavljeno, trebalo da dobije kompleks Platani, gde se proizvodila organska hrana (mleko, med, pastrmke), a bili bi sagrađeni i ugostiteljstko-turistički sadržaji. Za investiranje je zainteresovana grupacija Ecotec, čije je sedište u Dubaiju.
Kako kaže Dušan Todorović, iz opštinskog odeljenja za urbanizam, izrada PDR Platani podeljena je u dve faze. Prva – priprema materijala za rani javni uvid, završena je jesenas. Taj materijal sadrži elemente potrebne za upoznavanje javnosti sa opštim ciljevima, mogućim rešenjima i efektima planiranja.
Obuhvat Plana detaljne regulacije je čak 130 hektara. Dokumentom će biti definisana podela prostora na karakteristične zone i celine i pravila njihovog uređenja, kao i pretežne namene površina i mere zaštite prirodnog i kulturnog nasleđa.
U okviru plana izdvaja se nekoliko zona, celina i podcelina: Kučajnsko jezero, vidikovac Vranduk i Turistički kompleks Platani. Van građevinskog zemljišta nalaze se šume i šumsko zemljište, poljoprivredno i vodno zemljište.

Svi navedeni sadržaji činiće jedinstvenu turističku ponudu turističkog kompleksa Platani, a zajedno sa već definisanim turističkim ponudama pećina Ceremošnja i Ravništarka, dodatno će obogatiti turističku ponudu opštine Kučevo i ovog dela Srbije (Homolje, Zvižd).

– U sali Skupštine opštine Kučevo u oktobru je održana javna prezentacija materijala za rani javni uvid i sastanak na kome su predstavljene do sada realizovane aktivnosti – objašnjava Dušan Todorović.

Kako je tada objašnjeno, projekat se u stvari sastoji od četiri različita dela – otkup i prerada kozijeg i ovčijeg mleka i proizvodnja tvrdih sireva, zatim otkup i plasman meda, pokretanje uzgajanja kalifornijskih pastrmki i razvoj turizma.
Todorović kaže da je prezentaciji prisustvovao i Fikri el Said, predstavnik investitora – kompanije Ecotec Global Solution iz Kraljeva, koja je deo grupacije Ecotec čije je sedište u Dubaiju. Ova firma potpisala je u martu 2016. protokol o saradnji sa opštinom Kučevo i namerava da ulaže u proizvodnju organske hrane, kao i u turističke sadržaje u okolini Kučeva. Lokalni mediji navode da bi u ponudi mogli da se nađu i vidikovac, žičara, čak i skijaške staze.

Konačna odluka FIFA: Čak 48 reprezentacija igra na Mundijalu!

Na sednici Saveta svetske kuće fudbala odlučeno je jednoglasno da se Mundijal od 2026. održava po novom principu, koji je podržao i predsednik FIFA Đani Infantino.

 Umesto 32 ekipe, dosad razvrstavane u osam grupa po četiri nacionalne selekcije, igraće se u 16 grupa od po tri reprezentacije. Iz svake grupe po dve ekipe će prolaziti dalje. Potom će uslediti šesnaestina finala, a posle nje, kao i do sada, nastavak eliminacionih borbi sve do završne borbe za titulu.

Detalji će biti poznati kada se sastanak Saveta FIFA, koji je u toku, okonča.

MIRNO I LEDENO U GOLUPCU

Na ovoj važnoj vodenoj komunikaciji nema vidljivog saobraćaja, uz obalu su privezana dva teretna broda namenjena za prevoz kamena.zaledjen-dunav-kod-golupca-1Po svedočenju meštana, noću se temperatura spuštala i do minus 20 stepeni. Kako kažu, zaleđivanje Dunava u većoj meri, kakvo je ovih dana, dešava se u proseku jednom u deset ili petnaest godina.

YAHOO odlazi u istoriju!

Odluka o odlasku Jahua u istoriju potvrđena je u izveštaju kompanije koji je poslala američkim regulatorima.

U izveštaju se navode tačni planovi kako že Verajzon preuzeti Jahu. Podsetimo, Jahu je prodat za 4, 8 milijardi dolara, a kada se završi ceo proceds preuzimanja kompanija dobija novo ime – Altaba.

Takođe se navodi da će dosadašnja šefica Jahua, Marisa Majer, napustiti tu funkciju nakon spajanja.

Pored Marise, iz kompanije će otići još nekoliko dugogodišnjih direktora.

Da li znate kako je nastala pesma “Oj Srbijo, mila mati”?

Tako je nastala čuvena pesma “Oj Srbijo, mila mati”. Bio je to zanimljiv presedan za Šisteka koji se inače najviše se bavio horskim delima, a poznat mu je i “Marš kostolačkih rudara”.

Češki kompozitor se 1899. vratio u domovinu, upravo u vreme kada se mnogo pesama s pozivom na oslobođenje moglo čuti svugde gde je bilo Slovena. Pesma “Srbiji” bila je i te kako dobro došla uoči 20. veka koji je doneo dramatične obrte, istorijske, nacionalne, književne.

Postala je zov novih nacionalnih osećanja. Sve vreme ratovanja od 1912. do 1918. vojni orkestri srpskih armija i pukova držali su je na repertoaru. Tako su je 1915. čuli i čuveni američki novinar Džon Rid i njegov kolega, karikaturista Bordman Robinson kada su boravili u Srbiji, primećujući da elegantni srpski oficiri podjednako kao i vojnici na štakama, tifusari i oboleli od gangrene pevaju “O, Srbijo, mila mati”. Srpska vojska na Krfu je svake nedelje posle molitve u crkvi izvodila umetnički program. Jedna od glavnih tačaka bila je “O, Srbijo, mila mati”.

Odatle ju je orkestar Kraljeve garde pod upravom Stanislava Biničkog predstavio Francuskoj, gde se svirala uz “Marseljezu” i srpsku himnu “Bože pravde”, izazivajući oduševljenje slušalaca. Orkestar je sa tim repertoarom izazvao ista osećanja i u Rumuniji, gde je gostovao odmah posle rata. Pesmu “Srbiji” su s velikim uspehom izvodili i srpski đaci u Francuskoj, zajedno sa himnom “Bože pravde”, “Hej, trubaču, s bujne Drine”, “Rado ide Srbin u vojnike”, “Domovini” i “Brankovo kolo”.

Cigani virtuozi

Dok su se vojni muzičari često mučili da se prisete ili pronađu note nekih narodnih kola, dotle su Cigani vojnici, koje je imao u svaki srpski puk u Prvom svetskom ratu, odmah odsvirali svako, napamet, bez poznavanja ijedne note. Malo se zna da su ovi tamnoputi srpski vojnici izmislili kasnije poznato Kukunješte, Čubursko kolo, Zavrzlamu, Čarlamu…

Er Srbija ima važno saopštenje za putnike

Prijavljivanje za sve letove u Evropi i ka Bliskom istoku završava se 45 minuta pre poletanja, a izlazi za ukrcavanje se zatvaraju 20 minuta pre polaska.

Prijavljivanje za letove za Njujork završava se 60 minuta pre poletanja, dok se izlazi za ukrcavanje zatvaraju 40 minuta pre poletanja.

Da bi se izbegla gužva na šalterima, avio-kompanija takođe savetuje putnike da koriste opciju prijavljivanja putem veb-stranice, koja je dostupna za sve letove iz Beograda.

Er Srbija stalno prati vremenske uslove u Beogradu i poziva sve putnike da proveravaju raspored letova i eventualne izmene na airserbia.com

HAVARIJA NA BLOKU 3 TE-KO – SMANJENA ISPORUKA TOPLOTNE ENERGIJE

Usled havarije na Bloku 3 TE-KO u kasnim večernjim satima pa sve do jutarnjih biće smanjena isporuka toplotne energije!

– U 16.45 časova sa mreže je ispao Blok 3 TE-KO (220 MW), tj. blok sa koga se do sada vršila isporuka pare za proizvodnju toplotne energije za grejanje grada;
– Trenutno se isporuka energija obavlja sa Bloka 2 (110 MW) što je prouzrokovalo smanjenje polazne temperature za 10 C;
– Ocekuje se da Blok 3 ponovo bude na mreži oko 4 časa ujutru, a da isti može da se koristi za isporuku toplotne energije oko 7-8 časova;

Preduzete aktivnosti za ublažavanje posledica nezadovoljnih korisnika:
– protok povećan na maksimum, trenutno 1220 m3/h,
– uvedena je redukcija u svim ustanovama koje nemaju potrebu za 24-tvoro časovnim grejanjem;
– uvedena je redukcija u svim toplopredajnim podstanicama;

VREMENSKA PROGNOZA

Pozarevac,RS
scattered clouds
19.5 ° C
19.5 °
19.5 °
46%
3.5kmh
46%
Mon
14 °
Tue
21 °
Wed
16 °
Thu
19 °
Fri
19 °